Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Komunikacija otoka kroz povijest

Autor:

24.08.2008. 22:00
Komunikacija otoka kroz povijest

Foto: Ivan JAMIČIĆ



Goran Pavelin magistrirao je na Sveučilištu u Zadru s temom “Oblici komuniciranja društvenih i gospodarskih subjekata otoka Hvara”. Diplomirani teolog trenutačno predaje vjeronauk pri Osnovnoj školi “Jelsa” i Srednjoj školi “Jelsa” na otoku Hvaru. Njegove ambicije su usmjerene na znanstveni rad, a sve u smjeru komunikacije o kojoj i govori njegov rad.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Drago mi je što ste mi postavili upravo ovo pitanje. Kao što Vam je poznato, magistrirao sam u planiranom roku na poslijediplomskom studiju Kultura i turizam pri Odjelu za Informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru, smjer Novinarstvo i Odnosi s javnostima.
Umijeće komuniciranja
Ono što me oduvijek fascinira jesu ljudi i njihovo umijeće komuniciranja. Pogotovo, u ovom slučaju, dijapazon komunikacija koje otočna zajednica oblikuje i transformira kroz realizaciju održivoga razvoja otoka Hvara kao društvenog, gospodarskog i turistički atraktivnog prostora.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Magistarski rad je završni rad, no u mom slučaju to je tek otvaranje mnogobrojnih drugih pitanja koje kroz svoje buduće angažiranje želim istražiti i na taj način doprinijeti znanstvenoj i praktičnoj misli.
Primjerice, u magistarskom radu pošao sam od temeljne znanstvene hipoteze koja kaže da se otočna zajednica otoka Hvara održala generacijama zahvaljujući društvenoj i gospodarskoj komunikaciji. Ova se hipoteza može aplicirati na bilo koju sredinu, ako me razumijete. No, što se događa u današnje vrijeme? Globalizacija društvene i gospodarske subjekte, pa i cijele nacije, stavlja u poziciju preispitivanja vlastitih strategija komuniciranja. Stoga sam u magistarskom radu postavio i pomoćnu hipotezu, odnosno znanstvenu pretpostavku da je komunikacija specifična i da se neminovno mijenja. Drugim riječima, u cijelom radu bavio sam se istraživanjem čimbenika koji utječu na promjenu komunikacijskog senzibiliteta otoka Hvara, bilo posredno ili neposredno. U tom smislu, nastojao sam prepoznati i načine na koje suvremena tehnologija na to utječe.
Šest poglavlja
Rad je organiziran u šest poglavlja. Nakon uvodnog poglavlja, raspravu sam otvorio naslovom “Opći činitelji otoka Hvara kroz komunikaciju”. U tom sam dijelu naveo elemente koji su utjecali na određenje sociokulturne predispozicije otočnog ambijenta te društvenog i gospodarskog okružja. U sljedećem poglavlju, “Komunikacija otoka Hvara kroz povijest”, razmatrao sam povijesne aspekte razvoja otoka, predstavio sam tragove društvenog i gospodarskog života otoka te druge relevantne povijesne činjenice koje su ostavile traga i imaju odjeka u današnjoj kulturi otoka. Ne smijemo zaboraviti usmenu književnost, kulturu i umjetnost uopće, a neizostavni segmenti su i tipične gospodarske grane i institucije otočnih zadruga i zadrugarstava. Nadalje, istraživanjem sam obuhvatio i obrazložio društvene i gospodarske subjekte otoka Hvara kao i sustave i podsustave koji su utjecali na oblikovanja informacijsko-komunikacijske platforme. Ova su razmatranja objedinjena u poglavlju “Ključni društveni i gospodarski subjekti u oblikovanju suvremenih komunikacija otoka Hvara”. Slijedi poglavlje u kojem sam istaknuo osnovne pretpostavke komuniciranja za afirmaciju otoka Hvara kroz masovnu komunikaciju i afirmaciju otoka Hvara kroz interpersonalnu komunikaciju, pri čemu sam stavio naglasak na različit tehnološki utjecaj masovnih medija prema utjecaju prezentacijskog medija i jezika. Istražio sam i obrazložio komunikacijske ciljeve i zadaće društvenih i gospodarskih subjekata u 21. st. s naglaskom na važnost prikupljanja, informacijske obrade i digitalnog arhiviranja povijesne kulturne građe. Konačno, u šestom poglavlju “Istraživanje komunikacijskog senzibiliteta otočne zajednice otoka Hvara”, predstavio sam načine sučeljavanja stavova različitih generacija o životu na otoku. Sve ukazuje da demografska kretanja nisu povoljna, ali i da suvremena tehnologija utječe pozitivno na stavove otočana o životu i radu na otoku.
Dakako, ovaj kratki osvrt ne može biti informativniji od samog magistarskog rada. Stoga, ukoliko ima zainteresiranih čitatelja, pozivam ih da mi se jave. Ili, u drugom slučaju, moj rad mogu pronaći u knjižnici Fakulteta.
Koliko Vam je vremena trebalo da izradite magisterij?
– Znate, u isto sam vrijeme radio, studirao i bavio se drugim aktivnostima, uglavnom vezano uz profesionalno usavršavanje. Moj je raspored bio vrlo natrpan. Pogotovo ako uzmete u obzir da sam poslom i dalje vezan za otok Hvar, da sam istodobno studirao u Zadru, a familija mi je u Kaštelima pokraj Splita.
Istraživanje i proučavanje
Okvirno mogu reći da mi je sinopsis bio prihvaćen krajem 2006, a magistrirao sam u proljeće 2008. Tehnički, radi se o 18 mjeseci. No ne bih se složio da je toliko zaista sve trajalo. Jer, i pri sastavljanju sinopsisa morao sam imati cijelu ideju prilično jasnu o tome što i kako ću raditi. Kada je ideja prihvaćena od strane Vijeća poslijediplomskih studija Sveučilišta u Zadru započeo sam stvaranje. Budući da sam imao jasnu ideju o tome što želim, i pisanje je bilo jednostavnije. Ipak, cijelo sam vrijeme bio u situaciji da određujem prioritete. Morao sam držati korak i na poslovnom planu.
No, nije mi bilo teško, jer imam planove za dalje. A da bi ih realizirao, pisanje i obrana magistarskog rada tek je jedna stepenica u nizu koju sam, uz podršku mentora, uspješno prekoračio.
Čime ste se sve koristili u izradi rada?
– Svako znanstveno ili stručno djelo temelji se na istraživanju i proučavanju ideja prethodnika i suvremenika koji su već o sličnim ili istim temama govorili ili pisali. Tako sam i ja morao proučiti vrlo obimnu građu. Tema o kojoj sam pisao je interdisciplinarna. Morao sam koristiti brojne metode rada; kombinirao sam kvalitativne i kvantitativne metode, komparaciju, analizu i sintezu, itd. Sve u svemu, vrlo zahtjevan posao.
Ipak, iskustvo koje sam stekao je neprocjenjivo. Jer sada, pola godine otkako sam magistrirao, pripremam knjigu koju ću do konca godine i objaviti. Radi se o nadogradnji ideje o komunikacijama na lokalnoj razini, ali kroz sasvim novo viđenje komunikacije.
Koji bi bio doprinos znanosti Vašeg rada ?
– Ja to ne znam. (smijeh) Jer kada bih to znao onda bih se zaustavio i više ne bih ništa činio. Doprinos je u samom traganju. Jer kada bih svoje dosadašnje djelovanje imenovao doprinosom, tada bi ono trebalo biti mjerljivo. No pitanje je – U odnosu na što?
Zato, radije bih rekao da sam sretan što nastojim doprinijeti. No hoću li zaista u tome i uspjeti, to ne znam. Znam samo da ću nastaviti nastojati.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom ?
– Naravno. Jer komuniciranje je sveprisutna stvarnost, ključ je povezivanja ljudi i razumijevanja konstrukcije te iste stvarnosti. Proučavanje komunikacijskog senzibiliteta današnjeg čovjeka u vremenu globalnog tehnološkog napretka kada se identitet pomalo zatamnjuje, samo je po sebi primarna potreba.
Pripremam knjigu
Već sam najavio da pripremam knjigu koju ću objaviti do konca godine. Ne bih još želio govoriti o naslovu. Ipak, ideja koja se proteže tijelom i dušom toga teksta jest da se pojedinac, bez obzira na legitimnost u društvu, može afirmirati ukoliko razumije komunikaciju i koristi se njome znalački. Žao mi je što smo ovim intervjuom ograničeni, no dakako, u nekom slijedećem mogli bismo razgovarati i o tome.
Čime se trenutačno bavite?
– Ljeti sam na godišnjem dopustu kojeg obično provodim u Kaštel Sućurcu. Za kojih desetak dana započinje školska godina i vraćam se na Hvar gdje predajem u srednjim školama. Uz to sam od 2005. godine imenovan od strane Agencije za Odgoj i obrazovanje za voditelja Županijskog Stručnog Vijeća nastavnika Vjeronauka za srednje škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To mi je do sada omogućilo i aktivno sudjelovanje na stručnim skupovima “Pedagoška komunikologija na području školskog vjeronauka-teorija i praktična umijeća”. Osim toga vodim stručno usavršavanje vjeroučitelja otoka Hvara, Brača i Visa.
Ovog kolovoza vodim radionicu “Mediji i obrazovanje” na stručno-znanstvenom skupu vjeroučitelja na državnoj razini u Zagrebu. Radionica traje od 25. – 27. kolovoza 2008.
Životna misija
Moja životna misija je da novim generacijama komuniciram znanje o komunikaciji. To je zahtjevan posao jer interpersonalna komunikacija je opterećena obrascima mišljenja i stavovima koja postaju sve manje praktična u današnjim brzim reagiranjima. Tradicija je važna, no potrebno je oslobađati se i zakoračiti u nove dimenzije poimanja sebe i svoga okruženja. Vjerujem da će to pozitivno utjecati na razinu osobne i društvene svijesti i odgovornosti. Uvjeren sam da je takav stav neophodan za kreiranje komunikacija lokalne zajednice kao komunikatora usmjerenog ka globalnom turističkom tržištu. O tome će više biti riječi u knjizi koja je u pripremi.
Planovi za budućnost?
– Moji su planovi vrlo specificirani. Korak koji slijedi je upis poslijediplomskog doktorskog studija na Odsjeku iz informacijskih znanost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sve to s vizijom da ću jednog dana biti dio tima znanstvenika pri Sveučilištu u Splitu, naravno, ukoliko se otvori potreba za profesorom iz informacijskih znanosti i komunikologije.
Naravno, planova imam i drugih. Još vjerujem da imam vremena za sve što zamislim. No sada sam koncentriran na knjigu koju pripremam i sva mi je energija usmjerena na taj cilj. Jer, kao što sam rekao, moji me đaci na Hvaru čekaju, a školsko zvono će ubrzo obilježiti još jedan početak školske godine.