Hrvatski filmovi teško nalaze put do stranih gledatelja

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN

Trećeg dana Avvantura film festivala Zadar održana je konferencija za novinare na kojoj su Ognjen Sviličić i Branko Schmidt okupljenim novinarima govorili o situaciji u hrvatskom filmu.

Dok je Branku Schmidtu ovo prvi susret s Avvantura festivalom, Sviličić je već stari prijatelj Zadra i festivala.

- Mislim da od šest festivala nisam bio dva puta. Ali kad imate dobre filmove i Zadar kao filmsku pozornicu, teško se ne odazvati pozivu.

I Branko i Ognjen na festivalu predstavljaju svoje filmove koji su prikazani u sklopu programa Made in Croatia.

Sviličić se publici predstavio canneskim laureatom "Takva su pravila", potresnom dramom koja propitkuje posljedice bezrazložnog nasilja na jednu obitelj, a Schmidt televizijskim filmom "Imena višnje" u kojem glavne uloge igraju Ivo Gregurević i Nada Đurevska.

- "Imena višnje" je u potpunosti snimio HRT i drago mi je što smo mogli pokazati da se i danas na HRT-u mogu snimati dobri filmovi, iako je na moju žalost toga sve manje.

Priča o životu starijeg bračnog para kojeg poremeti bolest otvorila je festival u Puli i dobila dobre kritike i publike i struke.

Jedino koprodukcije

- Nažalost, danas je rijetkost da HRT snimi film dok je u vrijeme moje mladosti to bilo pravilo, ne iznimka. Sva moja generacija je svoje prve filmske korake radila upravo nma HRT-u. Bili su to jeftini projekti, ali rađeni s pravim profesionalcima i mladi ljudi su imali mjesto gdje su mogli ispeći zanat. Danas mladi ljudi debitiraju u Puli na festivalu gdje im odmah režu glavu, a to nije dobro za nikoga.

Na konferenciji za novinare pričalo se i koprodukcijama koje su sve veća stvarnost hrvatskog filma. I najnoviji film Ognjena Sviličića "Takva su pravila" je snimljen u hrvatsko-francusko-srpsko-makedonskoj koprodukciji, uz potporu francuskog Nacionalnog centra za kinematografiju (CNC) - fonda Aide aux cinémas du monde.

- Koprodukcija nije uvjet stvaranja dobrog filma, samo je način da čovjek radi s ljudima s kojima inače ne bi došao u kontakt, rekao je Sviličić dodajući kako je upravo koprodukcija dobar način da testirate može li vaš film funkcionirati i izvan vaše zemlje.

- Ako se nekome u Belgiji svidi vaš film, najvjerojatnije će se svidjeti i u Petrčanima, uvjeren je Sviličić koji je u nedjelju u Kraljevskim vinogradima publici predstavio svoj prvi roman "Glava velike ribe" po kojem ipak neće snimati film.

- Što sam imao reći, rekao sam u romanu. Jedan moj prijatelj je pokazao interes za ekranizaciju, ali još uvijek se nismo ništa konkretno dogovorili.

Posljednjih godina u Hrvatskoj je snimljeno nekoliko odličnih filmova, ali usprkos brojnim nagradama koje dobivaju na festivalima, teško nalaze put do stranih gledatelja.

Demokratičniji način dodjeljivanja filmova

- Čak i kad snimamo filmove u koprodukciji, nama je većina vrata zatvorena. Jedan od razloga je to što snimamo male filmove, koji su zanimljivi manjem broju gledatelja. Jedini način na koji se mi možemo probiti je televizija. Moj film u francuskim kinima neće pogledati puno ljudi, ali kad dođe na francusku televiziju imat će jako veliku publiku, priča Sviličić.

Branko Schmidt je jedan od rijetkih hrvatskih aktivnih redatelja koji je dva svoja filma, "Sokol ga nije volio" i "Đuku Begovića", snimio još u bivšoj državi.

- Uspoređujući današnju i nekadašnju filmsku scenu danas imamo puno demokratičniji način dodjeljivanja filmova, barem u Hrvatskoj. U ono vrijeme to je bilo nadzirano od države. Kad sam snimao "Sokol ga nije volio" postojao je umjetnički savjet Zagreb filma u kojem su sjedili ljudi koji su bili u Centralnom komitetu. Da nije bilo Dušana Vukotića koji je bio moj profesor na Akademiji, a za kojega su svi govorili da je tvrda komunjara, Sokol ne bi ugledao svijetlo dana. On je nakon zatvorene projekcije ostale uspio uvjeriti da se film pusti u distribuciju.

Na novinarsko pitanje pokušava li politika danas utjecati na dodjelu novaca za filmove Schmidt se smije:

- Ima i toga. Imali smo slučaj kad su dva visoko pozicionirana političara pokušala da njihove kolege dođu do filma, ali Hrvoje Hribar je to blokirao startu.

Poznati redatelj na proljeće započinje sa snimanjem filma "Ivanova krizma", koji je završni dio trilogije u kojoj kritizira hrvatsko društvo.

Novinarima se na konferenciji za novinare predstavio i mladi redatelj Jordan Goldnadel koji je u Zadar na festival došao sa svojim prvijencom, filmom "Happy", ljubavnom pričom s početka 21. stoljeća snimljenom u prekrasnom Deauvilleu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno