Teško je naći slobodan brod!

Charter i nautička industrija već su dugi niz godina jedna od prosperitetnijih grana hrvatskog turizma. Nakon nešto lošijih rezultata ostvarenih prošle godine, ovogodišnja sezona značila je oporavak i povratak na staro. Tim smo povodom razgovarali s predsjednikom Strukovne skupine pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter pri HGK – Županijskoj komori Zadar, Marinom Katičinom iz tvrtke Pitter putnička agencija, koji nam je dao presjek ove sezone, prilika i problema.
Charter je djelatnost iznajmljivanja plovila ili pružanja usluge smještaja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Dosadašnji tijek turističke sezone pozitivno je iznenadio i najveće skeptike. Hrvatska je, što zbog velike popularnosti među tiristima, što zbog liberalnih epidemioloških mjera i prilika u ostalim mediteranskim zemljama, ostvarila turističke rezultate iznad svih očekivanja, što se vidi i u sektoru chartera, gdje se neprestano traži plovilo više.

Sezona bi mogla trajati do dugo u listopad
– Iako je za sektor nautičkog turizma i chartera još uvijek prerano zaključivati sezonu, jer bi ona prema sadašnjim pokazateljima i stanju bukinga mogla trajati i do dugo u listopad, svi sadašnji pokazatelji su iznimno dobri. Krucijalno pitanje je hoće li se pozitivan trend nastaviti i nakon kraja glavne sezone, jer su najave za posezonu dobre. Veseli nas činjenica da je veliki postotak turista procijepljen, što nam ipak ulijeva nadu za sigurnu posezonu. Ono što se ipak osjeti je izostanak avioturista, što se ne osjeti toliko u našoj regiji, koliko u Dubrovačkoj – neretvanskoj županiji, koja ipak u svim sektorima turizma ovisi o avionskim gostima. Priča o otkazivanju još uvijek nema te se nadamo da neće doći do znatnih promjena u pravilima povratka u matične zemlje, kao i pravilima o samoizolaciji, ističe Katičin te dodaje kako je do kraja lipnja, na razini jadranske regije ostvareno oko 60 posto prometa iz 2019. godine. Za one koji žele ploviti, pronalazak slobodnog broda je danas iznimno težak.
– Cijene su neznatno rasle ove godine, i to iz više razloga. Prvo, dio rezervacija je prenesen iz prošle godine i to se ne smije zaboraviti. Drugo, novi bukinzi činili su se u grču jer nitko nije mogao predvidjeti razvoj pandemije. Dio nautičara navikao je i da u posljednjem trenutku može pronaći povoljno plovilo, tako da je dio rezervacija prebačen u taj segment, gdje su cijene niže i do 50 posto, što je pogubno za charter industriju. I treće, hiperprodukcija plovila dovela je do tržišne borbe, što mlade kompanije najčešće postižu smanjenjem cijena. Po mojim će spoznajama cijena rezervacija rasti sljedeće godine. To će prvenstveno biti tako jer troškovi industrije rastu, počevši od nabave novih bodova, rezervnih dijelova i kvalitetnih servisera, smatra Katičin.

Promijenio se profil gostiju
Kao i u ostalim segmentima turističke industrije, poduzetnici u charter industriji su primijetili promjene u strukturi gostiju. Sve je više početnika, koji se zbog straha i bojazni od zaraze, nakupljenog stresa i želje za tišinom ili nekih drugih razloga, prvi put odlučuju za odmor na moru.
– Pandemija je dovela do promjene strukture gostiju. Sve je veća potražnja za plovilima, naročito od strane turista koji prvi put odmor žele provesti na moru, što sa sobom nosi mnogo izazova. Jer, boravak na moru zahtijeva iskustvo, kvalitetan odnos prema moru i znanje o sigurnoj plovidbi. S jedne je strane dobro da je došlo do veće potražnje. No, s druge strane treba ozbiljno promišljati iznajmljivanje plovila neiskusnim ili nezainteresiranim osobama, koji svojim postupcima mogu u opasnost dovesti živote osoba s kojima plove, ali i životinjskog svijeta u moru. Profil klijenata se promijenio jer sve više raste broj ljudi koji ne uživaju u ljepotama plovidbe, naročito na jedrilicama jednotrupcima i katamaranima na jedra, objašnjava Katičin dodajući kako takvi gosti unajmljuju jedrilice jer su one komfornije od motornih brodova slične veličine te je potrošnja energije povoljnija.
– No, jedrenje im je naporno. Moderni turist samo želi uživati u suncu i moru, bez ikakvog fizičkog napora. Apsurdno je da mi, kao najpoželjnija charter destinacija na svijetu, uz sve naše predispozicije, dovoljno ne obrazujemo unajmitelje charter plovila. Iako postoji mogućnost unajmljivanja profesionalnih skipera, samo 10 posto posada traži njihove usluge. No, plan i način plovidbe treba se prilagoditi trenutnim vremenskim uvjetima, što dio turista ne razumije, jer upravljanje po lošim vremenskim uvjetima nije jednostavno. U zadnjih je nekoliko godina također došlo do smanjenja maritimnih sposobnosti gostiju, objašnjava Katičin istaknuvši kako je došlo i do promjene u načinu prodaje chartera.

Turistima se previše dopušta radi zarade
– Sve se više agencija fokusira na zabavu i uživanje, bez da se dovoljno pažnje posvećuje sigurnoj plovidbi. Zato sve više svjedočimo pomorskim nesrećama i nesavjesnoj plovidbi, kaže Katičin i naglašava kako se treba ozbiljno razgovarati o održivom charter i nautičkom turizmu, pogotovo kad se u obzir uzme činjenica da je Jadaran regija u kojoj je najviše charter plovila.
– Hiperprodukcija plovila, u kombinaciji sa svim privatnim plovilima, ribarskim brodicama i kruzerima, dovodi do narušavanja prirodne ravnoteže. I dalje se nedovoljno razgovara o negativnim učincima pretjerane plovidbe i uništavanju morskih ekosustava. Kazne za prekršaje u pomorskom prometu također su nesrazmjerne mogućim posljedicama po imovinu, prirodu i ljudske živote, upozorava Katičin te dodaje kako je moderni pristup poslovanju na stranu stavio činjenicu da je plovidba teška i ponekad nesigurna.
– Fali i kvalitetno organiziranih sadržaja na moru. Turistima se previše dopušta radi zarade, što ponekad dovodi po situacija da se plovila vezuju na mjestima koja za to nisu primjerena ili da se turistima dopušta izlovljavanje morskih vrsta. Prije pandemije koronavirusa počelo se govoriti o ovim problemima, no sve što se dogodilo u zadnjih godinu i pol fokus je skrenulo na neke druge teme. Ne mogu reći kako inicijative ne postoje, naročito od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. No, cijela nautička infrastruktura treba raditi u sinergiji, naglašava Katičin i kaže kako uz svu dobru volju Lučka kapetanija i Pomorska policija ne mogu kvalitetno pokriti cijeli zadarski arhipelag i paziti da se poštuju pravila sigurne plovidbe.

Liberalizacija Zakona o radu
Naše je glavne konkurente Tursku i Grčku, ove godine pogodio niz problema, što ne znači da mi o ovogodišnjem porastu prometa trebamo razmišljati kroz prizmu da smo mi bolji i kvalitetniji od ostalih mediteranskih zemalja.
– Situacija s pandemijom, vremenske nepogode, požari i geopolitički problemi sve je to pridonijelo da se veći broj nautičara ove godine odlučio za Hrvatsku. Prvi se put, nakon dugog niza godina, događa da ljudi traže brod u zadnji tren u samoj destinaciji. Tomu je više čimbenika, osim činjenice kako je Hrvatska pristupačna i dobro prometno povezana, ističe Katičin dodajući o kako se većina marina pokazala fer u pandemijskoj godini i odlučila se za fleksibilnije mogućnosti plaćanja obveza.
– Ipak, najveći nam je problem konzervativni Zakon o radu. Već se godinama borimo s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, oko liberalnijeg pristupa zapošljavanju preko vikenda, naročito u segmentu čišćenja brodica. Primjer koji postoji u poljoprivredi, gdje postoje posebne markice za sezonske berače poljoprivrednih kultura, može se primijeniti i na našu industriju, naročito kad se u obzir uzme činjenica da postoji dio ljudi, koji su stalno zaposleni, ali ne rade vikendom i žele dodatno zaraditi u ta dva dana. Razgovori o takvim promjenama počeli su još 2013. godine, ali ništa se još nije riješilo, upozorava Katičin.