Nemaju novca za hranu, školovanje i lijekove

Prema podacima Centra za socijalnu skrb ove godine broj stalnih korisnika novčane pomoći raste i to iz mjeseca u mjesec. Tako su u siječnju ove godine bile 724 stalne pomoći i 1.546 korisnika, a u kolovozu 753 stalne pomoći i 1.628 korisnika

Broj stalnih novčanih pomoći koje daje Centar za socijalnu skrb najugroženijim građanima u posljednjih je nekoliko mjeseci porastao i može se reći da je i gospodarska kriza imala utjecaj na to.
Prema podacima Centra za socijalnu skrb ove godine broj stalnih korisnika novčane pomoći raste i to iz mjeseca u mjesec. Tako su u siječnju ove godine bile 724 stalne pomoći i 1.546 korisnika, u veljači 737 stalnih pomoći i 1.573 korisnika, u svibnju 752 stalne pomoći i 1.620 korisnika, a u kolovozu 753 stalne pomoći i 1.628 korisnika.
Kontrola korisnika
Za usporedbu 21. prosinca 2008. godine bilo je 749 stalnih pomoći i 1.526 korisnika, a 31. prosinca 2009. godine – 714 stalne pomoći i 1.145 korisnika.
 – Mehanizmi kontrole korisnika stalne novčane pomoći provode se kroz praćenje redovitosti prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje za radno sposobne osobe, a koja se provodi u suradnji s HZZ-om. Naime, ako se osoba ne prijavljuje redovito na Zavod za zapošljavanje ili odbije ponuđeni posao, ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na novčanu pomoć, objasnila je Danijela Jadrijev, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zadar.
Dodala je kako se provode i godišnje revizije i preispitivanje uvjeta za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, a korisnici su upoznati s tim da su dužni obavijestiti Centar o svakoj promjeni koja bi utjecala na ostvarivanje prava.
 – Objektivno postoji mogućnost da netko radi ‘na crno’ i prima pomoć, ali to je moguće ako korisnik ne obavijesti Centar o tome, a prijavljuje se uredno na Zavod za zapošljavanje te ako inspekcija rada nema o ovome obavijest. Zato je važno da sve službe međusobno surađuju i razmjenjuju informacije, rekla je Jadrijev. Istaknula je kako se događa da dobiju informacije ili anonimne prijave da netko radi “na crno” pa se u tim slučajevima nenajavljeno izlazi na teren, sačinjava se zapisnik o očevidu i ako se utvrdi da je netko neosnovano primao pomoć, ide se u postupak naknada štete sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi.
Jadrijev je objasnila da nije porastao samo broj stalnih novčanih pomoći, već je porastao i broj jednokratnih novčanih pomoći.
Jednokratna pomoć
Tako je rekla da je u 2008. godini odobreno 1.146 jednokratnih novčanih pomoći, u 2009. godini 1.217, dok je za osam mjeseci ove godine odobreno 827 jednokratnih novčanih pomoći.
 – Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke predmeta u kućanstvu, nužne odjeće i obuće i slično. Osoba koja podnosi prijedlog za jednokratnu pomoć mora pribaviti i dokaze o postojanju te potrebe, objasnila je Jadrijev. Dodala je da jednokratnu pomoć mogu ostvariti i korisnici Centra (korisnici stalne pomoći, doplatka za pomoć i njegu ili osobne invalidnine), ali i druge osobe koje se zbog nepovoljnih životnih okolnosti nađu u stanju socijalno-zaštitne potrebe.
 – Moram reći da imamo i zahtjeva za pomoć za nabavu lijekova koji se plaćaju, a koje su propisali liječnici specijalisti, za što također moraju donijeti dokaze. Nema pravila u dobi građana koji nam se obraćaju za pomoć. Nažalost, sve je više osoba u mlađoj životnoj dobi koji su teško oboljeli i koji trebaju lijekove koji nisu na listi HZZO-a i koji mnogo koštaju, a iznosi često prelaze najveći iznos jednokratne novčane pomoći koji možemo priznati, kazala je Jadrijev.
Dolaskom hladnijih dana ljudi počinju razmišljati o grijanju, a postoji velik broj onih koji se griju na drva. Ipak, kupnja drva za ogrjev iziskuje mnogo novaca pa se mnogi obraćaju Centru za pomoć. Iz Centra su rekli da, vezano uz zahtjev za pomoć pri kupnji drva, korisnici stalne novčane pomoći to pravo ostvaruju preko lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine su dužni osigurati sredstva za nabavu ogrjeva. Također, lokalna samouprava bi trebala osigurati i ostale troškove stanovanja, sukladno svojim socijalnim programima.