Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Od nekoliko malih dobili smo veliki muzej

Autor: Ante Rogić

24.09.2012. 22:00
Od nekoliko malih dobili smo veliki muzej

Foto: Adam VIDAS



Mali muzeji preimenovani su u odjele i ostali su u svojim dotadašnjim prostorima. Muzej grada Zadra nazvan je Kulturno-historijski odjel. U takvim prilikama novi Kulturno-historijski odjel mogao se zadovoljiti samo organiziranjem povremenih izložbi. Ipak, tijekom godina ih je priređen velik broj, od kojih su neke bile vrlo interesantne i posjećene


“Najstariji muzeji Hrvatske” naziv je stručnog skupa održanog prošlog tjedna u Gradskoj loži. Uz kolege iz drugih gradova na zadarskom skupu govorila je Sofija Petricioli, muzejska savjetnica, dugogodišnja djelatnica Narodnog muzeja Zadar. Skup o najstarijim hrvatskim muzejima organiziran je u godini kada Narodni Muzej zadar obilježava 180 godina od osnutka, 1832. godine. Sofija Petricioli prisjetila se 40-godišnjeg razdoblja, vremena u kojm je došlo do spajanja dotadašnjih muzeja i galerije umjetnina u veliki Narodni muzej.
Tri muzeja
– Kada sam došla u Zadar 1958. godine, u gradu su postojala tri muzeja: Arheološki, koji se upravo preselio iz crkve sv. Donata u današnju zgradu Sveučilišta na rivi, mali Etnografski muzej smješten u zgradi Gradske straže, Prirodoslovni koji je još i danas na istome mjestu, te Moderna galerija u zgradi Providurove palače s ulazom iz Medulićeve ulice. Loža je bila izložbeni paviljon Moderne galerije. Poslije dvije godine osnovao se još i Muzej grada zadra mojim postavljanjem za kustosa i voditelja, prisjeća se Petricioli.
Preseljenjem Arheološkog muzeja na novu lokaciju zadržana je samo građa do 11. stoljeća. Sva građa novijeg datuma ostavljena je u crkvi Sv. Donata ili odložena u malom dvorištu današnjeg Sveučilišta.
Zadatk Sofije Petricioli bio je pobrinuti se za te predmete, kao i za brojne slične koji su se izvlačili iz ruševina i ostavljali na raznim mjestima u gradu. Osim toga, zadatak joj je bio i sakupljanje keramičkih fragmenata koje se u velikom broju pronalazilo prilikom kopanja temelja za novogradnje na Poluotoku. U to je vrijeme, naime, počela intenzivna izgradnja u samom središtu porušenog grada. Tako je došao na red i kompleks bivšeg benediktinskog samostana Sv. Krševana, smješten sjeverno od istoimene crkve. Za projekt uređenja bio je zadužen arhitekt Ivo Novak. Tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zadru uvjetovao je da se sačuva jedino preostalo krilo samostana i dvorište klaustra s originalnom bunarskom krunom u sredini. Odlučeno je da bi se ovdje mogao smjestiti Muzej grada Zadra. Obuhvaćao bi spomenuto krilo samostana i dvorište, a ulaz u muzej bi bio u prizemlju stabmene zgrade na Poljani pape Aleksandra III.
– Moj suprug, Ivo Petricioli i ja zamislili smo plan postava. U predvorju bi bio prikazan urbanistički razvoj Zadra, u prizemnoj dvorani kameni spomenici od romanike do renesanse, na prvom katu barok, a u dvorištu lapidarij. Drugi kat tada još nismo definirali. Već za vrijeme gradnje dali smo ugraditi u zidove velik broj kamenih spomenika, prisjeća se Sofija.
“Direktiva” Grada
Ali 1962. godine od Grada je došla “direktiva” da se tri mala muzeja i galerija umjetnina ujedine u veliki Narodni muzej. I tako je njihova ideja propala!
U novoj zgradi 1. i 2. kat dobio je novoosnovani odjel NOB-a (Narodnooslobodilačke borbe), a prizemna dvorana je određena za povremene izložbe.
Ostali mali muzeji preimenovani su u odjele i ostali su u svojim dotadašnjim prostorima. Muzej grada Zadra nazvan je Kulturno-historijski odjel. U takvim prilikama novi Kulturno-historijski odjel mogao se zadovoljiti samo organiziranjem povremenih izložbi. Ipak, tijekom godina ih je priređen velik broj, od kojih su neke bile vrlo interesantne i posjećene.
Prirodoslovni odjel je imao relativno dobar postav i dobro je posjećivan od strane školske djece.
Etnografski odje je također imao dvije lijepo postavljene dvorane, a i najviše se bavio terenskim radom.
Galerija umjetnina imala je stalni postav velikim dijelom od posuđenih slika iz Zagreba, a vrlo je uspješno vodila dvije velike bienalne izložbe: međunarodnu izložbu fotografije: “Čovjek i more” i izložbu suvremenog slikarstva: “Plavi salon”. Uspješno su ih vodili prvo profesor Alfred Petričić, a kasnije profesor Antun Travirka.
Tijekom tog dugog razdoblja prostori, odnosno zgrade u kojima su se Odjeli nalazili, počeli su propadati. Prvo je počeo propadati dio zgrade gdje se nalazi Prirodoslovni odjel, prostor se obnovio onako kakav je i prije bio, a jedino je sada Odjel na prvom katu dobio dvije prostorije za povremene izložbe
Nakon toga je uslijedila obnova Gradske lože, koja je postala centralni izložbeni prostor svih odjela. Prostor Galerije također je popravljan u nekoliko navrata, kao i Gradska straža. Petricioli se prisjetila i Domovinskog rata za vrijeme kojeg su se u Loži redovito održavale izožbe.
A. ROGIĆ
 
— Okvir
40
godina radila je Sofija Petricioli u Narodnom muzeju Zadar
 
— Slika
Sofija Petricioli prošla je u NMZ-u gotovo pola stoljeća
Adam VIDAS
 
— Slika
Gradska loža je postala centralni izložbeni prostor svih odjela
 
— Slika
U dijelu kompleksa bivšeg benediktinskog samostana Sv. Krševana smjestio se Muzej grada Zadra, te centralna zgrada
 
— Slika
Narodni muzej ove godine obilježava 180 godina od osnutka