Ključna je politička zastupljenost žena

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Marin GOSPIĆ
Govornice tribine istaknule su kako prema statističkim podacima žene i dalje nisu ravnopravne s muškarcima

Koliko je žensko pitanje i dalje stvar sadašnjosti, a ne prošlosti, kako to javnost najčešće krivo percipira, moglo se vrlo transparentno uočiti na tribini koju je u sriejdu popodne u Gradskoj knjižnici organizirao Forum žena SDP-a GO Zadar na temu "Rodno osjetljiv proračun". Gošće tribine, Tamara Šterk i Gordana Obradović, savjetnice u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH te Mirjana Kučer, aktivistica Udruge Domine iz Splita pokazale su okupljenima kako konkretno, upotrebljavajući statističke podatke, žene i dalje nisu ravnopravne s muškarcima.

Ženski pojmovi u gradskim aktima

- Često možemo čuti: žene su ravnopravne s muškarcima, to je neka općeprevladavajuća misao koja danas egzistira u društvu. No, ni izbliza nije točna, žene ne samo da nisu ravnopravne s muškarcima, nego smo negdje u procesu izjednačavanja naših prava, izgubile ona ženska prava, istaknula je Kučer, dodajući kako su brojni pokazatelji za to.

- Ja ću se zadržati na podacima po tom pitanju iz Splita, iz kojeg dolazim. U našoj smo udruzi radile istraživanje o zastupljenosti ženskih pojmova u gradskim aktima, pojmova kao što su: rod, žena, ravnopravnost spolova, diskriminacija... Obuhvatile smo preko 6.000 akata i došle do poražavajućih spoznaja o tek neznatnoj upotrebi ovih pojmova. Mislim da to jasno pokazuje koliko se u sklopu gradskih akata, dokumenata koji reguliraju rad institucija, koji reguliraju raspodijelu gradskog proračuna vodi računa o ženama, o specifičnim ulogama oba spola u društvu, o potrebi da se te uloge respektiraju. Pri tome, Split ima 52 posto žena, a rodno osjetljiva politika konkretno ne postoji. Proračun ne uvažava potrebe žena, ne radi se na način koji bi potakao suštinske promjene u smjeru ravnopravnosti, naprotiv, dovoljno je vidjeti na koji se način vrši raspodjela sredstava i zaključiti da su žene zakinute, naglasila je Kučer.

U svom se izlaganju aktivistica Domine osvrnula na pozitivne primjere iz nekih drugih zemalja, primjere koji konkretno potiču i rade na ravnopravnosti, za razliku od Hrvatske gdje je rodno osviještena politika samo formalno dio zakonodavstva.

Tamara Šterk i Gordana Obradović su svoje izlaganje posvetile obrazlaganju na koji se sve način može provoditi rodno osviještena politika, koji su načini, najprije analize postojećeg stanja, a onda i uspostave mjera koje će potaknuti ravnopravnost. U tu je svrhu Vlada tiskala brošuru u kojoj je temeljito razrađena ova problematika, brošuru koju je Šterk na tribini predstavila od korice do korice.

- U Hrvatskoj je za sada jedino Istarska županija pokazala interes za rodno osviještenu politiku prilikom rada na proračunu. Od gradova posebno je bio zainteresiran Pazin kao i Virovitica, čiji su čelnici razmatrali načine na koje implementirati ROP u gradske akte.

Važno je naglasiti da današnji proračuni najčešće preko 71 posto stavki bilježe kao rodno neutralne, no ne, nema rodno neutralnih stavki, nema rodno neutralnih izdataka, sve proračunske stavke se itekako mogu promatrati kroz prizmu spola kojem se dodjeljuju. A u toj raspodijeli žene su zakinute. Uzmimo samo, primjerice, stavku sport, koliko od tih sredstava ide ženama, upitala se Šterk.

- Rodno osjetljiv proračun jest onaj u kojemu se rodno osviještena politika primjenjuje na proračunski proces. To znači provođenje rodne procjene proračuna, ugrađivanje rodne perspektive na svim razinama proračunskog procesa te preraspodjelu prihoda i rashoda u cilju promicanja ravnopravnosti spolova, zaključila je savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno