Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Iza zadarskih vatrogasaca jedna je od najgorih sezona u posljednjih pedesetak godina

25.09.2017. 12:36
Iza zadarskih vatrogasaca jedna je od najgorih sezona u posljednjih pedesetak godina


Na prostorima Zadarske županije vatrogasci su do 20. rujna ove godine odradili 3.464 intervencije. Od tog broja, 1.400 intervencija bilo je na ispumpavanjima vode tijekom nedavnih poplava. Na kraju sezone, zadarski vatrogasci bilježit će daleko najveći broj intervencija u Hrvatskoj.
Za županijskog vatrogasnog zapovjednika i zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe grada Zadra, Željka Šošu, ova godina bila je najteža u njegovih 40 godina radnog iskustva. Nešto slično, barem što se tiče poplava, dogodilo se tek 1986. godine. Međutim, naš razgovor započeli smo s požarima.
– Cijeli srpanj i kolovoz imali smo temperature oko 40 stupnjeva. Ne sjećam se da je ikad toliko dugo bilo tako vruće. Na početku sezone imali smo tri velika požara na području općine Gračac. Jedan požar u Srbu gasili smo na 42 stupnja, pa nam je vatrogasac iz DVD-a Pljusak iz Nina pao u nesvijest, ilustrirao je Šoša sezonu koja je sada srećom iza vatrogasaca. U svojoj evidenciji, koja je točnija od one u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje napominje Šoša, bilježe ove godine i 1.500 intervencija na požarima na otvorenom.
Gotovo svi požari u srpnju i kolovozu, kaže, bili su atipični za taj dio godine. Bure su trajale po nekoliko dana. Za neki manji požar, Šoša bi prije poslao tri vatrogasca s jednim vatrogasnim vozilom. Ove godine, za isti takav požar, morao je slati tri vozila i devet vatrogasaca. No, najgori su dani bili 20. i 21. kolovoza. Najprije je u 19.51 planuo požar na brdu Otavac u Popovićima. Petnaestak minuta kasnije u Brgudu, pola sata kasnije u Šepurinama, pa u Muškovcima, sve do sutradan u 17.47 kad je izbio požar na otoku Ugljanu. Ta dva dana gorjela je gotovo cijela Zadarska županija, a u svoju bilježnicu zadarski vatrogasci su, samo u toj noći, upisali jedanaest požara na otvorenom. Trebalo je veliko umijeće da se optimalno rasporede snage, poglavito što su bile ugrožene kuće, ali i turistička područja.


Kod Dikla izbjegnuta katastrofa
U slučaju Žmirića, Dikla i Kožina, pokazalo se i loše stanje s protupožarnim putevima o kojima bi se trebale brinuti Hrvatske šume, a veća šteta je izbjegnuta samo zahvaljujući vatrogascima koji su razmišljali unaprijed.
– Početkom ove godine, upravo zbog straha od elementarne katastrofe, skupa s djelatnicima Hrvatskih šuma napravili smo dvije prosike u Kožinu. U slučaju velikog požara na potezu Žmirići – Zaton, cestu koja ide kroz Diklo na te prostore možemo zaboraviti. Svi turisti će sjesti u auto i htjeti pobjeći. Napravit će čep, a mi ne želimo da se dogodi situacija kao u Portugalu kad je poginulo sedamdesetak ljudi jer su bili zarobljeni u automobilima preko kojih je prošao plamen. Te dvije prosike između Kožina i Dikla spasile su situaciju u srpnju. No, ni one nisu probijene do kraja šume, nedostajalo je svega 200 metara. Kako je to iznimno važno turističko područje, apeliram na lokalnu samoupravu i Hrvatske šume, ali i građane koji imaju obvezu urediti svoju parcelu, da se urede prosike i protupožarni putevi kako ne bi došlo do katastrofe, rekao je Šoša istaknuvši kako je i gradonačelnik Zadra Branko Dukić izrazio je spremnost gradskim sredstvima pomoći Hrvatskim šumama u probijanju prosika.
– Moram naglasiti kako protupožarni put nije širine dva metra da njime može proći samo automobil. On mora biti širok za jednu i pol ili dvije visine okolnih stabala, dodao je.
Za zadarskog vatrogasnog zapovjednika Željka Šošu itekako postoji osnovana sumnje da su mnogi požari podmetnuti. Dovoljno je pogledati hodogram požara 20. i 21. kolovoza ili vidjeti da su mnogi požari izbili baš tamo gdje vatrogasci ne mogu prići.
Unatoč činjenici da je 97 posto požara do sad ugašeno lokalnim vatrogasnim snagama i bez pomoći iz zraka, ove godine je prvi put zadarskim vatrogascima trebala pomoć iz drugih dijelova Hrvatske.
Tko je glavni odgovorni?
– Bez obzira na neke slabosti, vatrogastvo je itekako dobro organizirano, napominje Šoša. Kodeks uzajamne pomoći koji vlada među hrvatskim vatrogascima, jamčio je brzu i dostatnu pomoć koja se pokazala i za nedavnih poplava. No iako su mediji naglašavali hrabrost i požrtvovnost vatrogasaca, očito je bilo da nešto u organizaciji nije dobro, npr. kod pojma civilne zaštite. Šoša kaže da civilne zaštite nema više u onom obliku u kakov smo je poznavali za vrijeme bivše države. Novim odredbama zakona, civilnu zaštitu čine žurne službe uključeno u datom momentu, vatrogasci, hitna pomoć, HGSS, kojima se prema potrebi pridodaje vojska i policija. O tome i poukama ove protupožarne sezone, svi su županijski vatrogasni zapovjednici, krajem tjedna, izvijestili i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
Opširnije u tiskanom izdanju