Plaće dogodine neće padati, mirovine će se usklađivati

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
PROJEKCIJE PRORAČUNA - Vlada ne vidi put iz krize u radikalnom rezanju državne potrošnje
Autor: 
Za čak 1,3 milijarde kuna povećavaju se rashodi za zaposlene, dok će trošak mirovina u sljedećoj godini biti 1,2 milijarde kuna veći nego u ovoj godini. No, zasad je neizvjesno hoće li se u sljedećoj godini nastaviti dio mjera za očuvanje radnih mjesta, a ministar Marić kaže da Vlada i za tu mogućnost »ostavlja manevarski prostor«
Damir ŠKOMRLJ
Kolika će biti financijska injekcija za pokrivanje dugova u zdravstvu, znat će se nakon razgovora sa socijalnim partnerima

Vladine proračunske projekcije po kojima će već u sljedećoj godini BDP rasti po stopi od pet posto, dok bi u 2022. i 2023. godini rast trebao biti iznad tri posto, temelje se na tome da više neće biti novog zaključavanja gospodarstva, ali sama Vlada u smjernicama za izradu proračuna za sljedeće tri godine priznaje da je ta dinamika izlaska iz krize i oporavka izložena neizvjesnosti.
U dokumentu se navodi da je »i dalje prisutna iznimno izražena razina neizvjesnosti, koja proizlazi iz više izvora i koja nije u znatnijoj mjeri smanjena u odnosu na projekcije iz travnja«. Ogradila se Vlada i tako što priznaje da je njezin makroekonomski scenarij izložen snažnim rizicima, pretežito negativnim. Tako se na prvom mjestu navode rizici koji proizlaze iz neizvjesnosti vezanih uz epidemiološku situaciju, ali se napominje i to da je iznimno nizak rizik daljnjih epidemioloških mjera sa značajnijim negativnim gospodarskim učincima, kako u EU-u, tako i u Hrvatskoj. Drugim riječima, Vladin se plan temelji na tome da novog zaključavanja gospodarstva neće biti ni u Hrvatskoj, ni u ostalim članicama Europske unije.

Bez iznenađenja

No, raspletu u kojem bi oporavak u Hrvatskoj započeo već sljedeće godine, a razinu BDP-a iz 2019. godine Hrvatska bi dosegnula 2023. godine, prijete i globalna kretanja u realnoj gospodarskoj i financijskoj sferi, a tomu se dodaje i domaći rizik koji je povezan s utjecajem turizma na domaće gospodarstvo. No, nitko u Banskim dvorima, kao uostalom ni u jednoj vladi u svijetu, nema kristalnu kuglu da bi mogao, primjerice, procijeniti kad će svijet dobiti cjepivo i tako iz priče isključiti glavni rizik, onaj epidemiološki. U Vladi su smjernice odlučili napraviti na pretpostavci da će stanje biti bolje nego ove godine, a velikih iznenađenja u Vladinim proračunskim planovima doista nema.
Tako je Vlada prognozirala da će u sljedećoj godini proračunski prihodi biti veći od 147 milijardi kuna, što je 20 posto ili 26 milijardi kuna više nego u ovoj godini. Hrvatska će, vjeruju u Vladi, dogodine imati prihode veće nego u pretkriznoj 2019. i to za čak osam milijardi kuna. Najvećim dijelom u Vladi tu prognozu temelje na procjeni da će porezni prihodi donijeti čak 80 milijardi kuna, 14 više nego ove godine, i da će tek dvije milijarde kuna biti manji nego lani. Iz različitih europskih fondova nagodinu država planira povući čak 25 milijardi kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, i gotovo 11 milijardi kuna više nego lani. Taj ambiciozni plan uključuje i povlačenje novca iz europskog fonda za oporavak »EU sljedeće generacije«. Upravo su investicije iz EU fondova u Vladinim smjernicama označene kao »pozitivan rizik« ostvarenja planiranih projekcija.
U Vladi predviđaju i znatno veću potrošnju u sljedećoj godini, pa će rashodi biti 157,7 milijardi kuna ili čak 10,6 milijardi kuna više nego ove godine. Ovaj put, a bilo je to jasno i iz prvih Vladinih poteza nakon početka pandemije, Hrvatska iz krize očito neće pokušati izaći radikalnim rezanjem državne potrošnje, primjerice plaća i mirovina koje su najveće stavke u proračunu.

Manevarski prostor

Dobrim dijelom povećanje rashoda odnosi na veći doprinos proračunu EU-a, ali još i više na domaću komponentu za financiranje projekata koji dobivaju novac iz EU fondova, što je ukupno 6,8 milijardi kuna. No, rastu i oni rashodi koji se financiraju iz izvornih prihoda i to za 3,3 milijarde kuna, pa tako Vlada za čak 1,3 milijarde kuna povećava rashode za zaposlene. Na pitanje hoće li plaće doista rasti ili je tu tek ukalkuliran rast od 0,5 posto za godine staža, te dio plaća koji se financira iz europskog proračuna, potpredsjednik Vlade i ministar financija nije odgovorio. Kazao je tek da plaće ne bi trebale padati i da je u rashode sigurno ukalkulirano povećanje za godine staža, a da o ostalim detaljima ne može govoriti prije razgovora sa socijalnim partnerima. Sličan je odgovor bio i na pitanje o tome kolika će biti intervencija države, odnosno financijska injekcija za pokrivanje dugova u zdravstvu do kraja godine.
Uz to, napomenuo je ministar da se značajno povećavaju i rashodi za mirovine, a iz smjernica se može vidjeti da će trošak mirovina u sljedećoj godini biti 1,2 milijarde kuna veći nego u ovoj godini, što znači da Vlada nema planove o obustavljanju indeksacije, odnosno usklađivanja mirovina, što je bio jedan od prvih poteza za vrijeme globalne financijske krize. No, zasad je neizvjesno hoće li se u sljedećoj godini nastaviti dio ovogodišnjih mjera za očuvanje radnih mjesta, a ministar Marić kaže da će to ovisiti o razvoju situacije, ali da Vlada i za tu mogućnost »ostavlja manevarski prostor, kao što je činila i do sada«.
Na kraju bi minus u državnoj blagajni s ovogodišnjih 25 milijardi kuna trebao pasti na nešto više od deset milijardi kuna, što znači da bi deficit konsolidiranog proračuna u sljedećoj godini bio 3,2 posto, čime bi se gotovo uklopio u europska pravila koja zagovaraju deficit do najviše tri posto, a plan je Vlade već od sljedeće godine započeti i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u.


POZITIVAN RIZIK

Iz različitih europskih fondova nagodinu država planira povući čak 25 milijardi kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, i gotovo 11 milijardi kuna više nego lani. Taj ambiciozni plan uključuje i povlačenje novca iz europskog fonda za oporavak »EU sljedeće generacije«

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno