POSJETILI SMO DRŽAVNI ARHIV U ZADRU U blagu zadarskog Arhiva blista darovnica Petra Krešimira iz 1069. godine

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
ZADARSKA RIZNICA - Najstarija kulturna institucija u Hrvatskoj, s 396 godina kontinuiranog djelovanja
Tu su, uz pergamene, različiti spisi, dokumenti, ugovori, papinske bule, statuti samog samostana, ali i Generalnog učilišta Dominikanskoga reda koji je djelovao u sklopu njega, a preteča je zadarskog Sveučilišta. Prošle godine smo Dan Arhiva obilježili otvaranjem web-stranice te smo objavili matične knjige, zato što četvrtina korisnika koji nam dolaze traže podatke iz matičnih knjiga u svrhu izrade rodoslovnog stabla. Objavljivanje građe online jedan je od načina kako približiti Arhiv javnosti, govori Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru
Marin GOSPIĆ
S posebnom pažnjom i u rukavicama pokazana nam je darovnica kralja Petra Krešimira

Kad netko želi saznati ime svog pradavnog pretka za potrebe obiteljskog stabla ili istražiti nešto za potrebe proučavanja povijesti i povijesti umjetnosti zadarskog, ali i šireg područja Hrvatske i susjednih zemalja, ukoliko želi neku tezu potvrditi starom fotografijom ili dokumentom, pročitati novine iz 19. stoljeća ili vidjeti turističku kartu Dalmacije iz 18. stoljeća... Doći će u Državni arhiv u Zadru.
Prema inventaru u koji arhivisti popisuju sve što ova zgrada čuva, »istraživač« će reći što mu treba, arhivist će mu to pronaći, u bijelim pamučnim rukavicama spremiti u malo dizalo koje će to podignuti do čitaonice - jedinog mjesta u kojem korisnici mogu »kopati« po Arhivu. Mi smo ušli i na donje katove - tamo gdje se svo to bogatstvo čuva...
Državni arhiv u Zadru je najstarija kulturna institucija u Hrvatskoj s 396 godina kontinuiranog djelovanja, bogata riznica koja je 20. rujna imala svoj dan, u spomen na dan kada je 1624. godine generalni providur Francesco Molin po ovlaštenju mletačkog Senata, osnovao Arhiv generalnoga providura u Zadru. Jučer je tim povodom, online objavljeno 638 pergamena iz dominikanskog Samostana sv. Dominika zajedno s kratkim opisom svake od njih.

Matična knjiga iz Oliba iz 1565. godine

- Tu su, uz pergamene, različiti spisi, dokumenti, ugovori, papinske bule, statuti samog samostana, ali i Generalnog učilišta Dominikanskoga reda koji je djelovao u sklopu njega, a preteča je zadarskog Sveučilišta. Prošle godine smo Dan Arhiva obilježili otvaranjem web-stranice te smo objavili matične knjige, zato što četvrtina korisnika koji nam dolaze traže podatke iz matičnih knjiga u svrhu izrade rodoslovnog stabla. Objavljivanje građe online jedan je od načina kako približiti Arhiv javnosti kako bi ljudi mogli koristiti najreprezentativnije gradivo, govori Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru te nas prepušta arhivistu Ediju Modriniću da nas provede kroz nebrojene police Arhiva na tri kata.
Iz trezora zbirki u kojem je i zbirka matičnih knjiga, od 2.300 komada, Modrinić je izvukao najstariju - matičnu knjigu iz Oliba iz 1565. godine pisanu glagoljicom. Inače, u Arhivu su na različitim mjestima zastupljene sve vrste pisma, čak čuvaju i jedan ferman - stilizirani trgovački ugovor na arabici.
U matičnim knjigama, koje su imale obvezu voditi župe, sve do austrijske vladavine, opisi su bili narativni pa se tu može pročitati kakvo je bilo vrijeme kad se netko krstio i slični zanimljivi detalji.
- U trezoru zbirki imamo još i, primjerice, zbirku muzikalija zadarske filharmonije. Da bi ova vrijedna građa izašla s polica arhiva, radimo i različite tematske izložbe, u Zadru, ali i u gostima. Sad ne radimo ni na jednoj izložbi zbog trenutačne situacije, ali smo na našoj web-stranici objavili izložbu fotografija i novinskih članaka o Bakteriološkom zavodu koji je u Zadru djelovao od konca 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata, govori Modrinić kojem podaci i godine iz usta izlaze lagano kao pjesma te s očitom ljubavlju obavlja svoj posao.

Rijetke fotografije, karta paških solana iz 18. stoljeća

I nama se samima teško iskopati iz arhiva, a teško je i nabrojati čega sve tamo ima. Vidjeli smo jednu od vrlo rijetkih fotografija, velikog autora Tomasa Burata, koji prikazuje jedan kratki trenutak, zadarsku donju rivu u periodu između rušenja zidina i gradnje onih 17 zgrada, od kojih su danas ostale samo tri. Zatim, fotografiju obnove Providurove palače opasanu skelama, iz 19. stoljeća. Ista stvar se događa i sada.
Vidjeli smo pergamenu - fragment iz pravnog priručnika iz, ni više ni manje nego, 9. stoljeća! Jedan od najvažnijih dokumenata koji se tu čuva je darovnica Petra Krešimira iz 1069. godine u kojoj poklanja otok Maun Benediktinskom samostanu sv. Krševana.
- U tom dokumentu se spominje Mare Nostrum, što dokazuje suverenitet Hrvatske nad istočnom jadranskom obalom, govori Modrinić te pokazuje nadalje kartu paških solana iz 18. stoljeća, mape Grimani.
- Vrijednost jedne ove parcele u solani je bila takva da ste za nju mogli kupiti trokatnicu u blizini Sv. Stošije, prepričava Modrinić, dodajući da se može jako puno u Arhivu iščitati o svakodnevnom životu u povijesti Zadra.
Valja reći, u prilog tome kolika je vrijednost Državnog arhiva u Zadru, da se arhiv u Splitu osnovao tek 1957. godine, a u Šibeniku tek 2007. godine.

Knjižnica s 50.000 primjeraka

I sama zgrada zadarskog Arhiva ima svoju povijest. Nakon što je od osnutka 1624. godine do Drugog svjetskog rata bio u prizemlju Providurove palače, selio se iz zgrade Pomorske škole, u sad bivšu zgradu Poliklinike na Kolovarama, potom u zgradu Županije pa Sveučilišta i onda u sadašnju zgradu koja je 1845. godine izgrađena za potrebe vojarne.
Osim prostorija s policama na tri kata, ureda djelatnika i čitaonice, tu su još i knjižnica Arhiva s 50.000 primjeraka, potom prostorija s knjigovežnicom i restauratorsko-konzervatorskom radionicom gdje nas je pozdravila knjigoveža Marcela Ostojić te laboratorij za fotodigitalizaciju, što nam je demonstrirao fotograf Tomislav Vrsaljko.
U prostorijama gdje se čuva građa moraju biti posebni uvjeti vlage i temperature. U svakoj toj prostoriji su odvlaživač zraka te mjerač atmosferskih prilika, a »pametna« zgrada temperaturu sama čuva idealnom i ljeti i zimi. Uz sve to, barem iz naše perspektive, za dugovječnost ovog bogatstva zaslužni su i sami djelatnici koji zadarski Arhivu ovako »ljubomorno« čuvaju.


PRAVNI FRAGMENT IZ 9. STOLJEĆA

Vidjeli smo pergamenu - fragment iz pravnog priručnika iz, ni više ni manje nego, 9. stoljeća! Jedan od najvažnijih dokumenata koji se tu čuva je darovnica Petra Krešimira iz 1069. godine u kojoj poklanja otok Maun Benediktinskom samostanu sv. Krševana


»Da bi ova vrijedna građa izašla s polica Arhiva, radimo i različite tematske izložbe, u Zadru, ali i u gostima. Sad ne radimo ni na jednoj izložbi zbog trenutačne situacije, ali smo na našoj web-stranici objavili izložbu fotografija i novinskih članaka o Bakteriološkom zavodu koji je u Zadru djelovao od konca 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata
Edi MODRINIĆ

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)