Prilika da se razgledaju i one ideje koje nisu, niti će ikad biti »oprostorene«

Tijekom rujna u Zadru su otvorene tri izložbe koje tematiziraju ostvarenja najboljih domaćih arhitekata. Prva po redu otvorena je izložba »Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata«, koju organizira Udruga Bacači sjenka. Druga po redu je tek otvorena izložba »Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2020. godini«. Treća i posljednja izložba, koja je jučer navečer otvorena u Muzeju antičkog stakla je izložba »Natječajni radovi za izradu idejnog rješenja uređenja prostora bivše vojarne u Ulici Stjepana Radića u Zadru«.

Ostvarenja u dalekoj Africi i Aziji
Cijeli postav izložbe »Baština međunarodne suradnje: afrički i azijski radovi hrvatskih arhitekata« otvorene 7. rujna rezultat je desetogodišnjeg istraživanja, prilikom kojeg su autorice izložbe Mojca Smode Cvitanović i Marina Smokvina razgovarale s čak 50 ljudi, te saznale razne zanimljive priče. Međunarodna ostvarenja hrvatskih arhitekata u zemljama Afrike i Azije počeo je nakon poslijeratne obnove bivše Jugoslavije, kada su građevinska poduzeća stekla iskustvo u radu, koje su iskoristili na otvorenom tržištu Afrike i Azije nakon dekolonizacije i preslagivanja sila nakon pada komunizma. Pritom su se i socijalističke zemlje utrkivale ravnopravno s ostalima, te uspjele uzeti dio tog kapitalističkog kolača. Intenzivna suradnja trajala je do 80 – ih godina 20. stoljeća, a vrijednost pojedinih građevina hrvatskih arhitekata i danas je relevantna.

Najbolje od domaće arhitekture
»Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2020. godini« otvorena je u srijedu u Gradskoj loži. Od 96 prijavljenih radova njih 84 su »oprostoreni«, a 12 je objavljenih publicističkih ostvarenja, koji svojim širokim rasponom odgovaraju na pitanja na koja nema univerzalnih odgovora. Velik broj nominacija i nagrada potvrda su visoke razine domaće arhitektonske industrije.
U ime Grada Zadra izložbu je svečano otvorila Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport.
– Čestitam Društvu arhitekata Zadra na realizaciji ove izložbe, kao i na uspješnom provođenju brojnih projekata. Izuzetno mi je drago da je naš odjel kontinuirano prati njihov sve intenzivniji rad. Ova je izložba simbol neobičnih dana koji nas prate, a koji su omogućili nastanak izvrsnih djela hrvatske arhitekture. Do 4. kolovoza naši će sugrađani moći besplatno pogledati ovu izložbu i pogledati ove radove, te ove uratke doživjeti kao fenomene današnjice, kazala je Bušić.

Dosezi domaćih arhitekata
U postavu je izložbe vidljiv otisak koji je pandemija koronavirusa ostavila na industriju. Postavlja se pitanje hoće li okolnosti koje su promijenile percepciju važnoga i poželjnoga unijeti trajnu promjenu u arhitekturi ili su tek prolazna pojava. Nadu budi veliki udio projekata javnih programa i namjena, širokog značaja i utjecaja. Također se ističe i veliki broj projekata realiziranih za potrebe turističke i nekretninske industrije.
– Ovim ću putem iskoristiti priliku da još jednom naglasim koliko je važna ova izložba, kako bi kontinuirano pratili razvoj arhitekture, njene umjetnosti i tehnologije, te kako bi ona mogla svjedočiti vremenu u kojem nastaje, kazao je za početak Petar Kozina, predsjednik Društva arhitekata Zadar, te kratko predstavio dobitnike nagrada i dodao kako su pristigli radovi prezentirani po tipologiji: obiteljske kuće, višestambene zgrade, poslovne i javne zgrade, rekonstrukcije i dogradnje, intervencije u javnom prostoru i urbanizam, te arhitektonska publicistika. Ocijenjvao ih je stručni žiri u sastavu: Ante Nikša Bilić, Helena Paver Njirić i članovi Stručnog savjeta UHA – e: Breda Bizjak, Tonči Čerina (voditelj), Ivana Ergić, Antonio Grgić, Ana Mrđa, Lea Pelivan i Ana Šverko.
– Nagradu Viktor Kovačić za neizmjeran doprinos hrvatskoj arhitekturi zaslužio je doajen hrvatske arhitekture Ivan Prtenjak. Nagradu Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva zaslužili su projekti SEECEL Centar i Kompleks studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku. Nagradu Drago Galić za najuspješnije ostvarenje u području stambene arhitekture dobili su projekt Petrova 140 te Villa u pogledu. Nagradu Bernardo Bernardi za najbolje ostvarenje na području oblikovanja i unutarnjeg uređenja zaslužili su projekti Pristup i prezentacija utvrde Petrapilosa i Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1914. – 1945./zadnje odredište Auschwitz. Nagradu Neven Šegvić« za publicistički, kritički i znanstveno – istraživački i teorijski rad na području arhitekture dobili su uraci Atomizirani hotel – novi tip hotelske arhitekture u revitalizaciji grada ili krajolika i Za novi, ljepši Zagreb – arhitektonski i urbanistički natječaju međuratnog Zagreba, 1918. – 1941., objasnio je Kozina.

Projekt obnove stare vojarne
Treća izložba tiče se predstavljanja radova s netom završenog arhitektonskog anketnog natječaja za uređenje prostora bivše vojarne u Ulici Stjepana Radića. Otvorena je jučer navečer u Muzeju antičkog stakla, gdje su posjetitelji izložbe, osim o prijavljenim uracima, od ocjenjivačkog suda natječaja mogli čuti više pojedinosti o provedbi natječaja i odabiru najboljih. Odlukom ocjenjivačkog suda, prvu nagradu od 80.000 kuna za idejno osmišljavanje prostora bivše vojarne Stjepana Radića dobio je tim arhitekata koji čine Ena Vladislavić, Ivan Maurović, Dunja Mitrović i Hana Paleka. Misao vodilja pri radu bila im je želja da pokažu kako zapušten i zaboravljen prostor bivše vojarne Stjepana Radića minimalnim pomacima može postati platforma za kreativne akcije i osnaženu ulogu zajednice. Za dobivanje prve nagrade ključna je bila činjenica da su u svom idejnom rješenju povezali prostor vojarne s ostatkom grada i prometnicama na više mjesta, a unutar vojarne stvorili novu mrežu ulica, te sami prostor podijelili na trgove i pjacete. Predvidjeli su i urbane vrtove, zelene poteze s visokim stablima te djelomično podzemnu garažu čiji je krov obogaćen javnim sadržajem.