Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

»Stjepan Radić postao je krvavim simbolom hrvatske političke borbe za samostalnost«

25.09.2021. 07:55


Povodom obilježavanja 150. obljetnice rođenja Stjepana Radića i proslave Dana Državnog arhiva Zadar u izložbenoj dvorani zadarskog arhiva otvorena je izložba »Stjepan Radić (1871. – 1928.)«


Program imao snažnu potporu
Na otvorenju izložbe bili su Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva Zadar, Marijan Maroja, arhivski savjetnik i idejni inicijator izložbe te Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije.
– U ponedjeljak smo obilježili rođendan Državnog arhiva u Zadar, najstarije gradske kulturne institucije. Stoga smo, osim predstavljanja digitalnog arhiva fonda obitelji Draganić Vrančić pripremili i ovu izložbu u čast 150. obljetnice rođenja Stjepana Radića. Vrijeme u kojem je Radić djelovao, dokumentacija o njegovim nastojanjima i njegovom političkom djelovanju nije sačuvana u Zadru zbog nesretne sudbine ovog grada nakon Prvog svjetskog rata. Područje njegovog političkog djelovanja nalazilo se u dva društveno-politička tijela, Dalmacija je bila pod austrijskim dijelom austrougarske carevine, a Banska Hrvatska pod ugarskim, započeo je Gverić i kazao kako nakon Prvog svjetskog rata, kada Radićev politički program dobiva snažnu potporu, ni zadarska okolica nije bila imuna na njegove poruke, što se može okarakterizirati kao jedinstveni politički događaj neviđen dugo nakon Radićeve smrti.
– Politička situacija tog doba nije ispunjavala želje hrvatskog naroda za nacionalnom emancipacijom. Smrt Stjepana Radića proizvela je ogroman revolt, čime je Radić postao krvavim simbolom hrvatske političke borbe za samostalnost. Ovim smo obilježavanjem željeli potaknuti sjećanje na jednog od velikana hrvatske političke povijesti 20. stoljeća, istaknuo je Gverić.


Ikona hrvatske povijesti
Autori ove izložbe su arhivski savjetnik Marijan Maroja, viša arhivistica Ivana Burić i arhivski tehničar – reprograf Tomislav Vrsaljko. Stjepan Radić jedan je od rijetkih političara koje je krasila govornička vještina i komunikativnost, idealističke i napredne misli, beskompromisno zagovaranje demokratskih i republikanskih načela te dosljedno zastupanje hrvatskih nacionalnih interesa.
– U lipnju je obilježena 150. godišnjica rođenja Stjepana Radića, jedinstvene ličnosti koja se nepokolebljivo i neustrašivo borila za prava hrvatskog naroda i hrvatsku državnost. Studirao je pravo u Pagu, gdje je bio aktivni član javnog i političkog života, te upoznao svoju suprugu. Zagrebačka se studentska mladež, predvođena Radićem 1895. godine na današnjem Trgu bana Josipa Jelačića pobunila protiv mađarske hegemonije i Khuena Hedervaryja. Radić je tada osuđen na šest mjeseci zatvora i isključen sa sveučilišta. Sa svojim je bratom Antunom započeo pripreme za osnivanje Seljačke stranke, temeljene na pravaštvu Ante Starčevića i narodnjaštvu Josipa Julija Strossmayera, kazao je Maroja i istaknuo kako su oni najjaču političku snagu vidjeli u tada potpuno obespravljenom hrvatskom seljaštvu.
– 1904. godine osnivaju Hrvatsku pučku seljačku stranku. Nakon raspada Austro – Ugarske Monarhije Radić smatra kako Slovenci i Hrvati, bez obzira na moguće protivljenje Srba, trebaju izgraditi samostalnu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, sa središtem u Zagrebu. Srpski predstavnici, na čelu sa Svetozarom Pribičevićem usprotivili su se toj ideji i krenuli u njezino osujećivanje. Dolazi do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, objasnio je Maroja naglasivši kako Radić nije bio protiv povezivanja južnoslavenskih naroda, ali se odlučno protivio načina na koji se to namjeravalo postići.




«Ne idite kao guske u maglu«
– Tada je izrekao svoju slavnu rečenicu »Ne idite kao guske u maglu«. Borio se protiv Rapalskog ugovora, a za uvođenje agrarne reforme i ukidanje kmetskih odnosa. Bio je miroljubiv čovjek, ali žestok borac. Ne imajući drugog rješenja da zaustave njegov politički uzlet, 1928. godine, njegovi su politički protivnici u Narodnoj skupštini izvršili atentat na njega i njegove najbliže suradnike, istaknuo je Maroja, dodajući kako je Radić za života objavio 65 knjiga i brošura. Napisao je i oko 3.500 rasprava i članaka te stotine pjesama.
– U ostvarenju ove izložbe našli smo se pred problemom zbog manjka gradiva i fotografija iz tog vremena. Najveći dio gradiva, koji se čuva u našem arhivu su sudski spisi, koji svjedoče o Radićevom utjecaju u sjevernoj Dalmaciji. Na posuđenoj građi moram zahvaliti Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu u Zagrebu i Zavičajnom muzeju u Biogradu na Moru te Ministarstvu kulture i medija na njihovoj potpori u realizaciji ove izložbe. Izložba je ostvarena u tri cjeline. Prva se tiče ukupnog Radićevog života i političkog rada. Druga se cjelina odnosi na rad Hrvatske seljačke stranke u Sjevernoj Dalmaciji. Posljednji dio odnosi se na atentat i njegov pokret. Tek se na kraju prošlog stoljeća ostvario cilj za koji se Radić zalagao i za koji je živio, kazao je Maroja.
Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije kazao je kako se na izložbi može vidjeti kontinuitet želje hrvatskog naroda za nacionalnom emancipacijom.
– U nepokolebljivoj se borbi za malog čovjeka suočavao s progonima, pritiscima i zatvorskim kaznama, da bi mu život na kraju bio ugašen nasilnim putem. Zadarska će županija, kao osnivač obrazovnih ustanova ovu izložbu preporučiti svim školama kojima je osnivač. Ova je izložba kvalitetan izvor informacija, koja može osvijetliti život i karakter Stjepana Radića, zaključio je Šimunić.