Alarm za spas hrvatskog sela

Selo je strateški važno područje za uravnoteženi razvoj cijele države, prostor iznimnih prirodnih resursa i velikih mogućnosti proizvodnje vrhunskih poljoprivrednih proizvoda. Od ukupno 4,5 milijuna stanovnika na selu živi ukupno 45 posto stanovništva, dok je u prošlom stoljeću bilo čak 90 posto
U organizaciji Družbe Braće hrvatskog zmaja – Zmajski stol u Zadru i grada Benkovca u Nadinu je održan okrugli stol na temu “Mogućnosti društvenog i ekonomskog razvitka hrvatskog sela”. U nazočnosti 30-ak mještana Prkosa i okolnih naselja te polačkog načelnika Viktora Prtenjače okrugli stol u zgradi nadinske osnovne škole otvorio je Željko Katuša, benkovački gradonačelnik.
Temelj domovine
Predavanja su održali prof. dr. sc. Ante Kolega Bage s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu “Agroekonomski aspekt razvitka hrvatskog sela”, dr. sc. Anđelko Vrsaljko sa zadarskog Sveučilišta (“Prirodne mogućnosti razvoja vrhunskih poljoprivrednih proizvoda”), doc. dr. sc. Josip Faričić sa zadarskog Sveučilišta (“Društveno-geografsko značenje hrvatskog seoskog prostora”) te saborska zastupnica dip. ing. agr. Nevenka Marinović (“Najnovija zakonska regulativa o poljoprivredi”).
Selo je temelj nacionalnih odnosa, temelj domovine. Selo je strateški važno područje za uravnoteženi razvoj cijele države, prostor iznimnih prirodnih resursa i velikih mogućnosti proizvodnje vrhunskih poljoprivrednih proizvoda. Od ukupno 4,5 milijuna stanovnika na selu živi ukupno 45 posto stanovništva, dok je u prošlom stoljeću bilo čak 90 posto. Ako ne zaustavimo taj slijed depopulacije mi ćemo propasti. Zadnji je trenutak da se udružimo i spasimo seoska gospodarstva, poručio je Kolega ističući kako moramo hitno ustrojiti novo selo i ruralne prostore, koji bi zadovoljili sve suvremene pojedinačne i opće potrebe.
Dosadašnja regionalna politika i politika ruralnog razvoja nisu ostvarile svoje ciljeve. Regionalna divergencija i zaostajanje ruralnih područja i dalje se nastavlja. U Hrvatskoj postoji oko 200.000 domaćinstava koja mogu biti gospodarstva. Najveća je snaga u vlasništvu nad zemljom (120.000 gospodarstva posjeduju do 3 hektara zemljišta, 70.000 od 3 do 20 hektara, 7.000 od 20 do 100 hektara, a nešto manje od 1.000 gospodarstava preko 100 hektara).
Biološka i krajobrazna raznolikost
– Bez obzira na sve bolje komunalne i infrastrukturne uvjete u budućnosti će oko 20 posto ljudi otići sa sela. Naša je budućnost onih 80.000 gospodarstava s većom površinom zemljišta. Štoviše, 4,5 milijuna hrvatskih žitelja mora misliti o tih pola milijuna ljudi. Mora se pomoći tim ljudima kako bi im omogućili ostanak na selu, zaključio je Kolega.
Na području Zadarske županije ima 235.000 hektara poljoprivrednih površina. Osim usitnjenih površina današnje stanje poljodjelstva vezano je uz opuštenost, napuštenost i šarenu proizvodnju.
Potrebno je proizvoditi etičku, zdravu hranu. Zbog nelojalne konkurencije uvozne robe moram stvarati autohtonu marku, odnosno brend, istaknuo je Vrsaljko.
Ruralni prostor je prirodni kapital te time i konkretni razvojni potencijal u poželjnom ubrzanom razvoju jednako ruralnih kao i urbanih sredina, kaže Faričić dodajući kako je iznimno važno podizanje svijesti o vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti.
Novoosnovana Hrvatska poljoprivredna agencija u svojoj redovnoj djelatnosti obavljala bi poslove i zadatke vezane uz poljoprivrednu proizvodnju poput aktivnosti vezane uz realizaciju novčanih potpora u poljoprivredi poslove i kontrole sustava plaćanja te izradu i vođenje sustava kvalitete u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Cilj osnivanja Hrvatske poljoprivredne komore je prije svega uključivanje svih institucija, koje zastupaju interese poljoprivrednih proizvođača u jednu, istaknula je Marinović dodajući kako je šesti saziv Hrvatskog sabora donio čak 17 Zakona vezanih uz poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju.
Projekti u cilju ruralnog i regionalnog razvitka RH trebali bi obuhvatili obnovu i razvitak sela, očuvanje kulturnog blaga, potporu investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, školovanje, prekvalifikaciju, obuku, mjere zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva, promociju kvalitetnih autohtonih proizvoda, stvaranje autohtone marke, promociju vinskih turističkih cesta i drugo, zaključenje je okruglog stola u Nadinu.