Moderna etnografija jednoga kraja

U organizaciji Zavičajnog muzeja Benkovac, Gradske knjižnice Benkovac i Udruge zavjet  u  Gradskoj knjižnici Benkovac predstavljena je knjiga Usora: prošlost, običaji, životna svakodnevica. O knjizi je govorio idejni začetnik Mario Katić, asistent na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru istaknuvši da su urednici sa svojim prilozima zbog vremenskog ograničenja svega deset dana terenskog rada, bili fokusirani na samo neke veće lokalitete i da se nije prošlo sve što se može i što se definira kao Usora. Ovu knjigu Mario Katić smatra samo prvim djelom istraživanja, a njeno objavljivanje i refleksije kazivača/sugovornika u knjizi bit će nastavak istoga. Kako je istaknuto, predstavljač Mario Katić osim uvoda donosi tekst: Predaja o slici Gospe s Kondžila, dok Petra Srbljinović donosi dva priloga: Autor i moguće porijeklo slike Gospe Kondžilske, te Usorska sela od modernizacije do suvremenosti, Martian Krivić Lekić: Sjećanja na ratnu svakodnevicu, Snježana Zorić: Heterotopija smrti, Jadranka Grbić: Usorani o sebi i drugima: kroz identitete, politike i kulturu, Krešimir Bermanec: Šišano kumstvo – (na)striženo kumstvo, Matija Dronjić: Predsvadbeni i svadbeni običaji – kontinuitet i promjene tijekom 20. stoljeća. Gosti predstavljanje knjige bila je asistentica Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Danijela Birt koja je govorila o svom prilogu: Obitelj i kućanstvo u procesima transformacije u drugoj polovici 20. stoljeća i apsolvent istoimenog odjela Mario Žbulj koji se javlja prilogom: Slobodno vrijeme, dokolica i društvene institucije.
U razgovoru s autorima doznajemo da je knjiga tiskana dvojezično (hrvatski-engleski) što joj daje novu dimenziju. Knjiga je rezultat projekta čiji je idejni začetnik bio Mario Katić, a za koji je potporu dobio od Zavičajnog kluba usorskog kraja, preko Kluba od grada Zagreba, te na kraju, najvažniju potporu od samih Usorana iz Usore, odnosno političkih struktura, lokalnih gospodarstvenika i „običnih” ljudi. Bez svih njih zajedno – istaknuo je Mario Katić: – Vjerujem da ova knjiga ne bi mogla izdržati prepreke na koje je naišla i ne bi uspjela biti tiskana. Ideja je bila ponuditi nešto što ne samo Usora, nego i cijela BiH nema – modernu etnografiju jednoga kraja. Napisano je mnogo knjiga o mnogim krajevima BiH međutim, ne umanjujući njihovu skupljačku i sentimentalnu vrijednost, većina tih autora su ili lokalni župnici ili lokalni entuzijasti amateri koji pišu vrlo vrijedna dijela za lokalnu zajednicu ali za širu znanstvenu zajednicu irelevantna i diskutabilna. Upravo zato, iako su mi se kao uredniku i voditelju istraživanja nudili mnogi „pisci povijesti” odabrao sam samo provjerene kolegice i kolege etnologe i kulturne antropologe potpomognute s dvije iskusne i priznate znanstvenice dr. sc. Jadrankom Grbić Jakopović, redovitom profesoricom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Snježanom Zorić, docenticom na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru.