Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Drugi ne mogu ni sanjati o Ryanairu, a mi “molimo Boga” da ne uvode nove linije

24.10.2016. 22:00
Drugi ne mogu ni sanjati o Ryanairu, a mi “molimo Boga” da ne uvode nove linije


Ryanair, odnosno prometovanje na Zračnu luku Zadar iz 13 istaknutih europskih sredina od početka travnja do početka studenog, ili duže nego je ikad kod nas trajala turistička sezona, izmijenilo je sliku ovdašnjeg turizma, pa i sredina na čelu sa Zadrom. Zadar u cjelini, a ono što Zadrani zovu Grad što se službeno zove Poluotok – nepovratno.
Prije 10 godina jedan stariji gospodin išao nam je svima na živce s natpisom zimmer oko semafora kod mosta ili uz tada još trajektno pristanište, i gotovo se jedini bavio “cimerfrajem”. Danas na zadarskoj povijesnoj jezgri nema portuna bez oznake apartmani, a stvar se protegnula i do Plovanije, Bokanjca, Petrića,.. Neki su s Poluotoka sada ljeti podstanari na Bokanjcu, a drugi su zavoljeli rodnu grudu pa ljetuju na otocima, a bogme i po Kotarima, dok su stanovi u gradu u renti. Ista je stvar s produbljivanjem ljubavi za obitelj – mame i tate, djede i bake kod kojih davno odseljena dječica, sada već sa svojom djecom, udružuju sobe preko ljeta. A i ugostitelji od grada “pizza cuta” i pekara šire oznake konoba i restorana, a stolice i stolovi lete pod svačiji prozor i svačiju ulicu, kao i sveprisutni automobili iz Daruvara (DA), zbog kojih se nama preživjelima “Poluootočanima” kosa diže na glavi.
Istina, restoran sa 100 stolica otvara i ugostitelj s tri metra kužine, kao što svaki apartmanaš uvjerava gosta da ima besplatan parking, makar pod mojim prozorom gdje sam ionako ilegalno parkirao nad oznakom “pješačka zona”.
I sav taj stampedo ima jedno od ključnih izvorišta u sada već davnašnjoj odluci irskog ultrapovoljnog zračnog prijevoznika Ryanaira da mu baza u Hrvatskoj bude Zračna luka Zadar. Novi trend življenja na ovom prostoru ogleda se u četverostrukom povećanju kapaciteta tzv. privatnog smještaja u regiji u odnosu na predratno vrijeme, odnosno udesetorostručenju zadarskih takvih kapaciteta u okruženju povjesne jezgre, a koji su nekad bili rezervirani za Puntamičane i Dikljance. Skoro da se Zadrani koji još ljeti spavaju u svom krevetu srame i smatraju budalama. Možda nas preživjele na Poluotoku uskoro budu reklamirali kao turističku atrakciju iz povijesnih vremena i pri nekoj novoj kandidaturi povjesne jezgre za UNESCO unesu i naše generalije.
Dakle, Ryanair nam je izmijenio stvarnost ali ne i – mentalitet. I kako Ryanair ima svoj jasan komercijalni uvjet – da sredine na koje leti moraju platiti oglašavanje na njihovom web portalu, kao što zračne luke ka kojima leti moraju spustiti naknadu po putniku, postavlja se već niz godina pitanje – “ki će to platiti”?! Dok je letova bilo malo, a i HTZ i Ministarstvo nas bolje cijenilo, većih problema nije bilo. No kako se Ryanairovcima svidjelo ovdje pa navalili, popeo se taj novac na veće iznose. Istina, i Zadar je povećao broj noćenja na preko 1,5 milijun u odnosu na 900.000 u 2007. godini, i Zadarska županija preko 11 milijuna noćenja u odnosu na manje od 7 milijuna tada.
10 godina poslije – priopćenje!?
I 10 godina poslije Turistička zajednica Zadarske županije i Zračna luka Zadar u intenzivnim su pregovorima s niskotarifnim prijevoznikom Ryanair oko suradnje u 2017. godini, ali i sa svim dionicima koji bi trebali sudjelovati u financiranju udruženog oglašavanja što je glavni preduvjet za održavanje ovog projekta. Pa muke završe priopćenjem:
– Podsjećamo na važnost suradnje koja stvara uvjete za dolazak čak 160.000 putnika kroz 7 mjeseci godišnje iz 13 ključnih europskih destinacija u Hrvatsku, ali i na problem nestabilnosti financiranja, odnosno neodgovornosti u izvršavanju preuzetih obveza pojedinih subjekata. Naime, ukupni dug za udruženo oglašavanje prema Ryanairu za prošlu i ovu godinu iznosi 4.600.000,00 kuna, a sva dugovanja ili nepotpisane ugovore podmiruje Turistička zajednica Zadarske županije iz svojih osnovnih sredstava, uz 1.125.000 kuna koje uplaćuje kao svoj dio udruženog oglašavanja.
Napominjemo kako je Hrvatska turistička zajednica smanjila iznose za udruženo oglašavanje zbog smanjenog nacionalnog proračuna, što nam govori o novoj financijskoj realnosti i činjenici da su jedino sredstva koja uplaćuje Zadarska županija i Turistička zajednica Zadarske županije ostala nepromijenjena.
Moramo biti svjesni da smanjivanje sredstava za promidžbu kao posljedicu može imati značajne odjeke na dolaske i noćenja. Stav je i Turističkog vijeća Zadarske županije kako je projekt Ryanaira na Zračnoj luci Zadar strateški za širu destinaciju i ne smije ovisiti o mukotrpnim nastojanjima Zadarske županije da održi 1.000 rotacija godišnje, koje u Hrvatsku donese zasigurno više od milijun noćenja.
Što su rekli Kadija i Zrilić?
Direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija kaže:
– Odgovorno tvrdim kako ured Turističke zajednice Zadarske županije čini sve što može kako bi osigurala što više ugovora dionika za udruženo oglašavanje, te godišnje ulaže iznimne napore, sate rada i sredstva da projekt održi, no u granicama svojih zakonskih mogućnosti i ovlasti. Naime, udruživanje je dobrovoljno, te svaki potpis ili odbijanje je slobodan izbor pojedinca. Ugovaranjem za 2015/2016 uspjeli smo ishoditi 60% više sredstava od sustava turističkih zajednica u županiji, 40% od jedinica lokalne samouprave te 20% više od turističkih subjekata. Godišnje izdvajamo 20% svojih prihoda. Ipak, neki lokalni dionici i Hrvatska turistička zajednica posljednjih godina smanjuju svoje udjele u ovom udruživanju.
Župan Zadarske županije Stipe Zrilić kaže kako će Zadarska županija i dalje podupirati projekt Ryanaira jer smatra da je to važan projekt za razvoj turizma, projekt koji nam dovodi veliki broj turista, ne samo u Zadarsku županiju već i u čitavu Hrvatsku.
– Zato pozivam sve dionike na ozbiljan i odgovoran pristup, konkretnu financijsku potporu i izvršavanje svih preuzetih obveza. Budući da se radi o zaista velikim iznosima financiranja udruženog oglašavanja, predlagali smo Ministarstvu turizma povećanje boravišne pristojbe za 1 kunu čime bi se riješio problem. Ako imamo više od 10 milijuna noćenja tim bismo povećanjem prikupili oko 10 milijuna kuna i time financirali udruženo oglašavanje. No, naš prijedlog nije prihvaćen. Ovdje još napominjem da Zadarska županija nema prihoda od boravišne pristojbe, a Turistička zajednica Zadarske županije tek 10%. Zadarska županija najznačajnije financijski podupire ovaj projekt, uz TZ Zadarske županije i Hrvatsku turističku zajednicu, i to iznosom od 1.000.000,00 kuna godišnje.
Što sad?
Gradonačelnik Zadra, grada prozvanog kao privremenog jakog dužnika, Božidar Kalmeta, javno je obećao odlazak u Ministarstvo turizma i HTZ, kao i svu drugu podršku i pomoć da se problem riješi. Župan Stipe Zrilić, ujedno po funkciji predsjedatelj TZ Zadarske županije, također je u prvoj liniji borbe. Mihaela Kadija i djelatnici u TZ županije moraju “konsolidirati” stotinjak sudionika udruženog oglašavanja i mimo od sebe isplaćenog novca apelirati na druge da plaćaju već ugovorene iznose za dogodine dok naganjaju dugovanja od ove, a bogme kod nekih i prethodne godine.
 Uglavnom, ovakvi kakvi smo sada, umjesto razmišljanja o povećanju linija, pa i traženju da nam se neke za nas posebno atraktivne uvedu, ispada da molimo da im to ne padne na pamet. Niz sredina se “pokriva” time da oni ryanairovaca – nemaju, pa što bi plaćali. Neki načelnici i gradonačelnici ljuti su jer im kod svake velikodušne državne porezne olakšice u stvari država uzme novce iz džepa, a svoje ne smanji (primjer je smanjenje poreza na dohodak koji je u stvari izvor financiranja lokalne samouprave, a odluku o smanjenju donosi Vlada odnosno Sabor). Zato otkazuju suradnju, kao da ih se to ne tiče, iako je u 90 posto sredina, na žalost ili radost, turizam direktno ili indirektno postao temeljna djelatnost. Ministar, ovaj novi – Gari Capelli, sklon je ideji u koju je Zadarska županija i TZ odavno zaljubljena – da se dopusti sredinama makar strogo kontrolirano podizanje boravišne pristojbe za ovakve namjene. No, prethodni je ministar Anton Kliman bio tome sklon dok moćni hotelski lobi nije rekao – ne. I konačno, da ovom Ministru to i prođe, odluka o pristojbi za iduću već je donesena i ostaje nepromijenjena, a njegova intervencija mogla bi utjecati tek na 2018. godinu. Do tada, treba skupiti novce.
Zadar nema puno izbora jer druge zračne linije i kada kompanije žele doći ovdje neće letjeti toliko, niti tako dugo. Čarteri s ovako malim kapacitetima hotela također. Privatni smještaj, koji ovdje dominira, i niskotarifni prijevoznici su “spojene posude” iz kojih je zadarskom turizmu do daljnjega – jesti. Istovremeno, uzeti novac od našeg privatnog smještaja je posao kojeg ne bi mogao odraditi niti čuveni mađioničar Harry Houdini, a kamo li Rico, ili TZ, županija i lokalne samouprave.