ŽENSKO PISMO Izložba i predavanje »Autorice u književnosti Zadra u 19.stoljeću«

Slika korisnika mkvanja
Povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Camille Lucerne
Žene su se do 1880. godine rijetko javljale kao autorice i to na hrvatskome i talijanskom jeziku, ali ono što je posebno zanimljivo je da su se u Zadru u to vrijeme ipak objavljivale najpoznatije dalmatinske književnice toga doba: Ana Vidović, Ana Vrdoljak i Carolina Degiovanni Luxardo
Marin GOSPIĆ
Prorektorica Nedjeljka Balić Nižić, autorica izložbe Blaženka Klemar- Bubić i izv. profesorica Anita Pavić- Pintarić

Povodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Camille Lucerne, jučer je u zgradi Sveučilišta otvorena izložba koju je ovom prigodom predstavila autorica, Blaženka Klemar- Bubić iz Austrijske knjižnice u Zagrebu. U sklopu svečanosti otvorenja, održano je i prigodno popratno predavanje »Autorice u književnosti Zadra u 19.stoljeću«, koje je održala doktorica znanosti Mirisa Katić iz Državnog Arhiva u Zadru.
Prema uvodnim riječima, Anite Pavić- Pintarić izvanredne profesorice sa Sveučilišta u Zadru, Camilla Lucerna je svoj pečat u povijesti ostavila kao svestrana intelektualka, filologinja i gramatičarka te je njezin bogati opus ostavio velikog traga u kulturi, književnosti, kazalištu, ali i općem društvenom životu Zagreba, Hrvatske i Austrije.

Bogata ostavština

-Drago mi je što ova izložba s kojom se obnavlja sjećanje i otima zaboravu izniman doprisnos istaknute germanistice i slavistice, nakon Zagreba i Osijeka gdje je bila postavljena početkom ove godine, sada postavljena i na našem Sveučilištu, s čime je omogućeno da se šira javnost Zadra upozna s dijelom Lucernine bogate znanstvene, književne i prevoditeljske ostavštine, poručila je Pintarić.
Kako je istaknuto, Camilla je u svom impresivnom opusu i svestranom djelovanju uspješno spojila germanističku formaciju i znanstveno istraživački rad, ali i književno teatarski i prevoditeljski, s angažmanom u Hrvatskoj.
-Camilla Lucerna je dala izniman doprinos u posredovanju i povezivanju germaskih, hrvatskih i slavenskih kultura i zato se zahvaljujem na trudu autorice izložbe, naglasila je Pintarić.
U svom predavanju koje se nastavilo uz program otvorenja izložbe, Mirisa Katić se osvrnula na položaj žena u kulturnom životu Zadra u 19.stoljeću i u prva dva desetljeća 20.stoljeća.
Prema riječima predavačice, položaj žena u razdoblju 19.stoljeća nije bio niti malo zavidan.
U širokom spektru raznih uloga u kojima su se žene pojavljivale uočava se velika raspršenost informacija o njima, a zbog načina života i zanemarivanja njihova djela većina ih je kasnije zaboravljena, istaknula je Katić, nadodavši kako se nakon 1880. godine položaj žena ipak mijenja.

Renesansa nakon 1880.

Iz predavanja se doznalo kako su se žene do 1880. godine rijetko javljale kao autorice i to na hrvatskome i talijanskom jeziku, ali ono što je posebno zanimljivo je da su se u Zadru u to vrijeme ipak objavljivale najpoznatije dalmatinske književnice toga doba: Ana Vidović, Ana Vrdoljak i Carolina Degiovanni Luxardo.
Katić se posebno zaustavlja na razdoblju od 1880.godine, koja je na neki način renesansa za književnice.
-Od te godine država posvećuje veću pažnju školovanju ženske djece pa se veliki broj hrvatskih učiteljica zapošljava u pučkim školama diljem Dalmacije te su svoje književne publicističke i stručne priloge počele objavljivati u zadarskom tisku, a u čemu se posebno istakla Erminija Bracanović -Feranda, inače prva stalna suradnica zadarskih novina, naglasila je Katić.
Izložba koja je probudila interes posjetitelja, a najviše studenata, može se pogledati na hodniku Sveučilišta, a organizatori i gosti svečanosti su se ovom prigodom složili oko značenja ove izložbe koja pojašnjava položaj žena u društvenom životu kroz povijest. (Nikolina MOJIĆ)

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)