Blagdan sv. Krševana proslavljen u katedrali sv. Stošije

Malo je neobično ovo bogoslužje, jer nismo u crkvi Sv. Krševana. Ona je zadatak svih nas, potrebna popravka, naše ruke i ljubavi, rekao je mons. Prenđa
Svečanom svetom misom koju je u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa jučer je proslavljen blagdan Sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra. Euharistiji je uz velik broj Zadrana koji štuju svog zaštitnika, nazočilo brojno svećenstvo te gradonačelnik dr. Živko Kolega, dogradonačelnici dr. Dražen Grgurović i dr. Rade Škarica, predstavnici Grada i Županije, Sveučilišta, ustanova i institucija. U uvodnim riječima mons. Prenđa pozvao je Zadrane da mole za prosperitet i napredak grada Zadra.
– Malo je neobično ovo bogoslužje, jer nismo u crkvi Sv. Krševana. Ona je zadatak svih nas, potrebna popravka, naše ruke i ljubavi. Obnova je dobro započela i nadam se da će biti uspješno nastavljena, rekao je nadbiskup zadarski. Naime, crkva Sv. Krševana će zbog cjelovite obnove biti zatvorena vjerojatno sljedećih godina, a u svojoj višestoljetnoj postojanosti ove godine na svečev blagdan nije bilo moguće slaviti svetu misu u njoj, kao i u vrijeme Domovinskog rata., rekao je zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa.
– Naš tri tisuće godina stari grad, rimska Jadera, hrvatski Zadar, slavi svoj Dan – blagdan svog svetog zaštitnika Krševana. Ako je prosuđivati po onome što nam je povijest ostavila u ovom Gradu već sedamnaest stoljeća, onda se za naš grad može utvrditi da nosi sva obilježja kršćanske kulture. Od IV. stoljeća ima svoga biskupa. U povijesti, točnije 341. godine se govori o zadarskom biskupu koji sudjeluje na sinodi u Rimu. No sigurno znamo za ime biskupa Feliksa iz 381. godine koji je na Saboru u Akvileji, na sjeveru Italije, kao drugi potpisani do velikog milanskog biskupa Ambrozija. Ima za zaštitnika kršćanskog viteza Krizogona, Krševana, koji je za vrijeme Dioklecijana 304. godine usmrćen zbog svoje vjernosti Kristu. U seobi naroda Zadar je kršćanski grad i kao važno središte tijekom srednjeg vijeka živi između utjecaja Bizanta i Franaka, a kasnije između Hrvatsko-Ugarske i austrijske vlasti, Venecije. Ugrožen od Turaka, no nikad pokoren, ovaj kameni brod jedrio je u nova stoljeća, uvijek s kršćanskim obilježjem. Ovdje, u ovom gradu prepoznatljivi su svi stilovi europske umjetnosti, od preromanike, romanike, gotike, klasicizma i baroka do neoklasicizma i moderne umjetnosti, o povijesnoj, kulturnoj i duhovnoj baštini grada Zadra govorio je mons. Prenđa.
 
Na kraju propovijedi uz zahvalnost Bogu za sva dobra darovana ovom gradu kroz naše vrijeme, uputio je čestitke Poglavarstvu Grada Zadra, svim dužnosnicima i djelatnicima javnog života, na kulturnom, prosvjetnom, gospodarskom, političkom, sportskom i duhovnom području, kao i svim Zadranima koji nose bogatstvo prošlosti u zajedničkim nastojanjima u nošenju kršćanskih vrednota u obitelji, škole, radna mjesta, grad, u njegov javni život i plemenita nastojanja da se riješe problemi i pitanja koja prate svakodnevni ljudski život.