Foto: Ivan JAMIČIĆ
Nizom radova iz različitih znanstvenih područja, stručnjaci iz Zagreba, Ljubljane, Budimpešte, Pule, Splita i Zadra pokušali su ponuditi odgovore na pitanja iz razdoblja Zadarskoga mira i približiti nam to vrijeme kad je Zadar bio jedan od vodećih gradova ovoga dijela Europe
U Zadru je krajem proteklog tjedna održan znanstveni skup «Zadarski mir, ishodište jedne epohe», posvećen 650. obljetnici potpisivanja Zadarskoga mira između kralja Ludovika i Mletačke republike. Bila je to prigoda znanstvenicima iz Hrvatske i inozemstva za iznošenje svojih dostignuća, zapažanja, kao i rezultata istraživanja ovom iznimno važnome događaju, a koji je kroz pola stoljeća odredio sudbinu ne samo Zadra i Dalmacije nego i čitave Ugarsko-hrvatske države i susjednih joj zemalja. Vrijedi makar i u skraćenom obliku saznati o čemu je bilo govora na ovome skupu, jer je razdoblje o kome se radi, premda kronološki daleko, značajna stranica u čitanki učiteljice života koju, na žalost, nedovoljno često prelistavamo.
Milenko Lončar s Odjela za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru održao je predavanje «Tekst ugovora o miru» u kojem se govorilo o rukopisu, izdanjima i prijevodu te načinu na koji je sam ugovor, kao važan međudržavni dokument, sastavljen. Posebna pozornost se obratila pitanju ritma završnih sintaktičkih djelova, budući da o tom pitanju ima različitih mišljenja.
Dokumenti o opsadi
Pavuša Vežić s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru održao je predavanje pod naslovom «Sveti Frane u Zadru – arhitektura crkve i samostana u doba gotike i renesanse». Riječ je o mjestu u kojemu se dogodio sam čin potpisivanja Zadarskoga mira, točnije u sakristiji koja je ujedno bila i kapela sv. Ludovika i kapitularna dvorana. No još od 1393. godine kad je odlukom generalnog kapitula u Koelnu samostan postao sjedište franjevačke provincije Sv. Jeronima u Dalmaciji, ovaj kompleks je doživaljvao brojne preinake, pregradnje i obnove sve do sedamnaestoga stoljeća. Brojne zadarske obitelji istakle su se donacijama i skrbi za ovaj samostan, a među prvima je bio nadbiskup Lovre Perijander u XIII. stoljeća, a zatim obitelji Civalelli, Matafar, Varicassa, Detrico, Cedulini, Begna, Ciprianis i Fanfogna.
O «Franjevačkoj provinciji «Sklavoniji» u doba kralja Ludovika» bio je naslov rada fra Stanka Josipa Škunce iz Franjevačke provincije Sv. Jeronima. U radu se govorilo o teškim crkvenim i političkim prilikama u vrijeme kralja Ludovika velikog i krizi koja je tad zbog zavjeta siromaštva potresala franjevački red. Na cijelom Balkanskom pouotoku bile su tad veoma zamršene crkvene prilike i u tome je franjevački red odigrao veliku ulogu, a pozitivno su djelovali i tijekom rata kralja Ludovika s Mlečanima. Posebno je k tome spomenut i fra Šimun Zadranin, koji je umro na glasu zbog svetosti. U predaji se međutim njega katkad brka s Sv. Šimunom, prorokom čije se tijelo čuva u Zadru.
Olga Perić s Odsjeka za klasičnu filologiju Sveučilišta napisala je rad «Opsada Zadra (1345. – 1346.) u dvije latinske verzije: zadarskoj i mletačkoj». Riječ je o prvom i neuspjelom pokušaju kralja Ludovika za uspostavom svoje vlasti u Dalmaciji. Autorica zaključuje da oba teksta koja su o tome sačuvana opisuju situaciju objektivno, ali se i vidi koliko je «taj vojni uspjeh bio važan za Mletke i koliko je bolno ostao u sjećanju Zadrana».
«Desetljeće prije mira – Veliki rat za Dalmaciju kroz trgovačke knjige grada Splita 1348.» rad je Gordana Ravančića s Hrvatskog instituta za povijest. Riječ je o periodu o kojem postoji relativno malo izvora, pa se autor u svom proučavanju poslužio trgovačkim knjigama splitske općine iz kojih se može steći bolji uvid u razdoblje početnih napora Ludovikovih za ovladavanjem obalom. To je i doba epidemije kuge koja je utjecala na život u dalmatinskim gradovima, kao i na sam tijek ratnih zbivanja.
Ludovik i Bosna
Milko Brković iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru naslovio je svoj rad «Kralj Ludovik I. Veliki (1342. – 1382.) u srednjovjekovnim ispravama bosansko-humskih vladara». U njemu se obrađuju burni i zamršeni politički odnosi između ugarskog dvora i bosanskih banova te se zaključuje da je «kralj Ludovik I doista bio suveren bosdanskim banovima i kraljevima, koji su se nakon njegove smrti borili za njegovu državinu kao uostalom i mnogi drugi feudalci».
Slobodna prevoditeljica Eva Halasz iz Budimpešte održala je rad o «Slavonskoj banovini tijekom razdoblja Zadarskoga mira», u kome je glavni cilj bio prikazati stanje u slavonskoj banovini u razdoblju 1350. – 1360.
O «Kraljevini Dalmaciji u kontekstu anžuvinske restauracije kraljevske vlasti oko i nakon Zadarskog mira», referat je Damira Karbića iz zavoda za povijesne znanosti HAZU Zagreb. U radu se pristupa često postavljanom pitanju hrvatske autonomije u ovkirima Ugarskoga kraljevstva te ispituju načini i razlozi djelovanja Anžuvinaca te hrvatskih političkih čimbenika pri postizanju konsenzusa oko pravnih definiranja kraljevina Hrvatske i Dalmacije koje u to doba dobivaju potpuno definirane feudalne institucije.
Mladen Ančić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru iznio je rad pod naslovom «Je li postojala gospodarska politika Ludovika Velikog?». Polazeći od dosad nepoznate i neobjavljene arhivske građe, ovaj autor želi ukazati na značajne gospodarske posljedice Zadarskoga mira, jer je otvorio istočno jadransku obalu trgovcima i poslovnim ljudima sa zapada, poglavito iz Firence, dok se u Zadru tad može naći čak i transilvanske trgovce. Ančić pretpostavlja da je postojao osmišljeni pristup političke vlasti gospodarskom razvoju kao dio namjeravane imperijalne politike anžuvinske dinastije na ugarskom prijestolju.
Ivan Jurković s Odsjeka za povijest Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u Puli pripremio je rad «Vrhnički i hlivanjski plemeniti rod Čubranića u Dalmaciji i Hrvatskoj od mira u Zadru (1358.) do prodaje Zadra i Dalmacije (1409.)», u kojem se posebno ispituje uloga plemenitaške kuće Čubranića i njihova uloga u gospodarskim, duhovnim i kulturnim kretanjima Hrvatske XIV stoljeća.
O jadertinskom govoru
Dušan Mlaconić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani pripremio je rad «Ustroj i funkcioniranje rapske komune pod vlašću Ljudevita Anžuvinca» koji se temelji na notarskim spisima dvaju rapskih bilježnika iz kojih se dade proniknuti u stanje, ustroj i funkcioniranje rabkse komune tijekom vladavine Ludvika I.
Rad Vesne Jakić Cestarić bio je «Narodnosna i jezična slika Zadra XIV. stoljeća», kojemu se istaživanje temeljilo na dokumentima zadarskoga notara Andreasa condam Petri de Canturio 1355.-56. godine. Autorica je utvrdila nešto izmijenjeno antroponomijsko i etničko stanje u Zadru u odnosu na trinaesto stoljeće, što tumači posljedicama trajnije mletačke vladavine, kao i «proširenim poslovnim mogućnostima koje su privukle strance u Zadar». Ipak zaključuje da je hrvatski narodnosni sloj nadmoćan i svoj.
Nikola Vuletić s Odjela za francuske i iberoromanske studije Sveučilišta u Zadru se u radu «Dalmatski, mletački, volgare venezianeggiante: zadarsko romanstvo u XIV stoljeću», osvrnuo na razvoj i sudbinu jadertinskog, odnosno «autohtonog zadarskog romanskog idioma, pripadnika dalmatske, odnosno iliroromanske skupine romanskih jezika» i njegovog postupnog venecijaniziranja i približavanjima mletačkim jezičnim modelima.
Serđo Dokoza iz zadarskog Zavoda za povijesne znanosti HAZU, održao je referat «Struktura zadarske elite prije i nakon mira 1358.» u kojem istažuje na koga su se oslanjali Mlečani tijekom svoje vlasti 1346. – 1358. te otkriva da se uprava Republike u Zadru skoro uopće nije oslanjala na domaće plemstvo te da je lakše utvrditi tko je bio protiv Mlečana i za vladavinu Anžuvinaca. Nakon mira su brojni zadarski plemići dobijali službe po Dalmaciji kao odani kraljevski ljudi.
Zrinka Nikolić Jakus s Odsjeka za povijest Filozofksog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje «Zadarske plemićke obitelji i posljedice mletačke opsade 1345./46. i Crne smrti» u kojem se pokušalo procijeniti velike ljudske gubitke koje je Zadar pretrpio u brobama, kao i od epidemije, pogotovo među članovima patricijskih gradskih obitelji, važnih za vođenje gradske politike u bliskoj budućnosti.
Zadar – umjetnička metropola
Bela Zsolt Szakacs s Odjela srednjovjekovnih studija Srednjoeuropskog sveučilišta u Mađarskoj pripremio je izlaganje o «Umjetničkim vezama između Italije i Mađarske prije i nakon 1358.». Utvrđeno je da su te veze bile brojne i jake, posebice nakon dolaska Anžuvinaca na ugarsko prijestolje, kao i školovanja mađarskih prelata u Bologni i Padovi, što je rezultiralo bogatijom umjetničkom baštinom trecenta u Mađarskoj, posebice nakon Zadarskoga mira.
Nikola Jakšić s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru iznio je «Nova zapažanja o škrinji Sv. Šimuna u Zadru», u kojem istražuje za kojim se sve uzorima i utjecajima povodio autor Franjo iz Milana te o značenju dvaju prizora na samoj škrinji i njihovoj povezanosti s povjesnim trenutkom nastanka škrinje. Također i o kultu Sv. Šimuna u Mletcima i spomenicima koji i tamo nastaju u XIV stoljeću.
«O ikonografiji sv. Ludovika u umjetnosti anžuvinskog doba u Zadru» rad je Marijane Kovačević s Odjela za povijest umjetnosti Sveuličišta u Zadru u kojem se zalaže za stav da je donatorica križa iz samostana Sv. Frane kraljica Elizabeta, žena kralja Ludovika.
Emil Hilje s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru prikazao je rad «Procvat zadarske umjetnosti u posljednjoj četvrtini 14. stoljeća», u kojem daje pregled porasta umjetničkih djelatnosti na mnogim poljima i prikazuje Zadar kao grad u kojeg su dolazili raditi i živjeti umjetnici iz Italije, Francuske i Njemačke, a k tome se razvijao i sve brojniji sloj domaćih majstora, dok su iz Like u Zadar na školovanje dolazili dječaci. Umjetnički polet iz tog vremena osjećao se sve do sredine petnaestoga stoljeća.
Damir Magaš s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru imao je rad «Zadarski mir 1358.: geografski, geopolitički geostrateški okvir» u kojem posebno razmatra zemljopisne značajke koje su odredile pojedina povijesna, gospodarska i politička zbivanja u hrvatskim zemljama i njihov odnos s Mletačkom republikom i drugim susjednim zemljama.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE