Nema klape do Soli

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
klapa_sol4
Sebastian GOVORČIN
Uvijek spremni na pjesmu i druženje - paška klapa Sol

Subotnje jutro u gradu Pagu. Bez buke, vreve i strke. Povremeni prolaznici uskom centru grada iznimka su koja potvrđuje pravilo. Pravilo o tome kako je život još jednog grada izmaknuo prema periferiji. I Zadar je na tom putu, no to je jedna druga priča.

U Pag nas je tog jutra privukla jedna specifična družina. Nose ime onog izvornog paškog... U tri puta pogađanja, ne može se falit'. Il' je čipka, il' je sir, il' je... Sol!

Mjesto sastanka pitoreskna je konoba Branka Barbira, ključne karike ove šesteročlane družine. Kvart smo uspjeli locirati zahvaljujući mobilnoj telefoniji. No za konobu su ipak bila potrebna neka spretnija umijeća opažanja poput praćenja biciklista u prepoznatljivoj crvenoj odori.

Biciklist Vanja Fabijanić najmlađi je član klape, no i najveći penzioner, brzo smo upozoreni:

- Ma on vam prvi ide leći. On je najodgovorniji jer najviše troši glas kao prvi tenor, dobacuju ostali. Vanja sliježe ramenima i potvrdno klima glavom:

- Dok oni svi ujutro spavaju, ja već imam glasovne vježbe, pojašnjava.

Bankari, poštari, vjeroučitelji...

Uz titulu najmlađeg, pripada mu i zanimanje bankara. I drugi imaju svoje glavne prihode. Dalibor Fabijanić radi u pošti, a Dražen Crljenko u privatnom biznisu. Dario Grašo obavlja posao komercijalista, dok voditelj klape Branko Barbir radi na radiju Pag. Dalibor Dobrijević je pak vjeroučitelj u župi, a uz sve to članovi stižu zasvirati i u gradskom orkestru grada Paga.

Bilo kako bilo, ta šestorica većinu svojih večeri i vikenda dijeli skupa. Ni putovanja nisu rijetkost, a zajedno dijele i dobro i zlo. Pa tako i promašene kilometre, smješka se Dario Grašo, miješajući svoj makijato:

- Prošle godine kada smo išli u Bern, imali smo jednu gažu prije toga navečer u Rijeci nakon čega smo ujutro mislili krenuti prema Švicarskoj. Večer prije smo, naravno, bili malo veseli i ujutro kad smo putovali preko Italije, spavali smo ko zaklani. I Dalibor je te večeri išao kasnije leći i ujutro kad je prošao Trst GPS mu je pokazao da ide prema Udinama. No, kad smo se počeli buditi oko devet sati ujutro, imali smo što vidjeti - Sloveniju. U deset sati ujutro dolazi Austrija, a već smo trebali biti u Milanu. Ništa nam nije bilo jasno. Budimo se svi, a on drven - ljut! Ne zna što će. 'A GPS mi je pokaza da gremo desno!' I on je pošao desno... - uz smijeh prepričava Dario.

Sveukupno, promašili su smjer za cijelih 350 kilometara:

- Trebalo nam je zbog tog dvanaest sati da stignemo na odredište. I onda kad smo došli u Švicarsku, izašli van i krenuli na nastup, Branko je još bio u odjeći od klape iz prošle večeri. I pita: 'A di je moje odijelo?' - kad ono, ostalo u Rijeci. I tako je Branko dva dana u Bernu proveo u klapskoj monturi...

Inače, osim što se gube po Austriji, promoviraju klapske odore po Švicarskoj, ali i svog najmlađeg člana prvog tjeraju leći, omiljena zabava poslije nastupa im je - sauna!

- To je obavezno! Na to se uvik potroše šoldi - svi će spremno u glas.

Makar legli ujutro u pet sati, pojedinci već u devet sati uzimaju šugaman na rame i kreću prema sauni. To je najbolji način da doći sebi sutradan prije sljedeće gaže, pojašnjava Vanja.

Pažani žive sa svojom klapom

Ipak, klapu Sol od ostalih, osim glazbe i složnosti, izdvaja i još jedan bitan podatak. A to je njihov pravi pravcati Fun club klape Sol. Klub ima i svog predsjednika Ivicu Bobića.

- Mi se ponosimo time, skromno će Branko. Ali na naše čuđenje i željom da doznamo više, nastavi:

- To je klub naših prijatelja. Pag je gradić od par tisuća ljudi, a na cijelom otoku ima nas svega sedam, osam tisuća. Normalno je da žive s jednom klapom koja postiže, ajmo reći, te uspjehe na hrvatskom glazbenom nebu. Identificirali su se na neki način s nama i poželjeli su nas pratiti. Na krilima te podrške, pretpostavljam da dolaze i naši rezultati, pojašnjava.

Sva organizacija Fan cluba klape Sol je samoinicijativna. Sve autobuse i vozače koji su im potrebni za prijevoz do festivala, članovi kluba osiguravaju sami. I to zdušno rade za svaki festival. Za svojom 'Solju' išli su i na splitski festival, i to s transparentom koji se može pohvaliti onim čime se malo koja zastava može:

- Pet puta se vijorila zastava na Sv. Duji i od toga zadnji puta je bila od klape Sol - ponosno će pjevači. Fan club klape Sol išao je s njima i na MIK, a tridesetak najupornijih fanova slijedilo ih je čak i do švicarskog Berna.

Klapina uspješna godina

Klapa Sol službeno postoji inače od 1997. godine, premda Branko Barbir voli kazati kako su neki od njih zajedno pjevali već i u osnovnoj i u srednjoj školi:

- Kad smo se malo situirali našli smo se nekako nakon rata, zaželjeli ponovno pisme i počeli ponovno raditi. Nismo bili točno u ovom sastavu, on se mijenjao ponešto. No već nekoliko godina smo se ustalili na broju šest, pojašnjava.

Početno, klapa se prvih pola godine zvala Ješka, a umalo je dobila je dobila i naziv "sir". Na sreću, paška sol je ipak prevladala:

- Moram reći kako smo se jedno pola godine zvali Ješka, no činilo nam se da nedovoljno pokazuje ozračje iz kojeg dolazimo. Mislim da smo na kraju birali između sira i soli, pa smo se odlučili za sol. Ipak je tradicija na našem području u gradu Pagu stara već tisućljećima, nekako se iskristalizirala ta riječ i mislim da smo pogodili, zaključuje vođa klape. Glavna riječ je, naravno, njegova, no uvijek ima kontri, kaže:

- Ali gledamo to sve izgladiti kroz pismu i vino. Zbog toga smo se na kraju i našli, kroz smiješak govori Branko. A i predugo se, kaže, znaju da bi se mogli dugo svađati.

2010. godina je izuzetno uspješna za klapu Sol.

- Ove godine na 50. jubilarnom splitskom festivalu smo dobili prvu nagradu žirija i treću nagradu publike za pjesmu 'Teštament'. Onda je tu i još jedna prva nagrada publike na MIK-u, a i sad na zadarskom festivalu na prvoj večeri klapske i mediteranske pjesme dobili smo prvu nagradu publike. U svakom slučaju, ova 2010. godina će nam ostati zauvijek u sjećanju kao sigurno najuspješnija godina.

Recepta za uspjeh nema:

- Možda je to iskrenost u pristupu pjesmi i interpretaciji. To valjda osjeti publika, a nekad i žiri, pojašnjava. No inovacija bi svakako moglo biti pa bi se tako u sljedećim klapskim pjesmama mogli čuti i saksofon i klarinet, ništa nije isključeno.

Poslove usklađuju kako umiju. Vikendi kad su gaže su uglavnom slobodni, a probe su navečer. Svoje supruge su pak zbrinuli na drugi način - posvetili su im "Ti si sve ća vridnog mi ostaje", pobjedničku pjesmu na zadarskom festivalu. Na upit jesu li žene i bile u publici tijekom nastupa, spremno odgovaraju:

- Nego!

 O ZADARSKOM FESTIVALU

Sjećam se da smo s guštom preslušavali na radiju pjesme koje smo dobivali sa Zadarfesta, jer to je bio festival na kojem su se mogli naći svi. Naime, u to vrijeme posvađali splitski festival i MIK, pa jedni nisu mogli nastupati kod drugih, i obrnuto. S ovim festivalom se krenulo dosta ambiciozno, velika je dvorana bila, a i nova su vremena. Nadam se da će festival uspjeti, zaključuje Barbir.

 NASTUP U RIJECI I NOVOM SADU

S obzirom na veliki uspjeh na festivalima ove godine, kao rezultat iznjedren je album najljepših pjesama klape Sol prigodnog naziva "Perle". Pjesme s albuma presjek su njihove karijere, i među njima se nalaze i pobjedničke '

"Labain", "Teštament" i "Boduli su duša od Kvarnera". U dvanaestom mjesecu članove klape očekuju nastupi u Rijeci, ali i Novom Sadu, a novi album s novim radovima publika bi mogla ugledati sljedećeg ljeta.

 U ODORI PAŠKIH PLEMIĆA

Klapa Sol osim zbog svog Fun cluba prepoznatljiva je i zbog svojih specifičnih odjela s kojima nastupaju. Radi se, naime, o reprodukciji nošnje paškog plemića s kraja 19. stoljeća koju su ugledali na jednoj slici.

- Ispod nje je pisalo 'Paški plemić u narodnoj nošnji' i na osnovi te slike pokušali smo rekonstruirati kako to zapravo izgleda, pojašnjava Branko Barbir.

U tome im je pomogla Nerina Eckle iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, a kako sukna od kakvog je rađeno odijelo više nema, koristi se nešto najbliže tome i iz toga je izašlo karakteristično crveno odijelo ove paške klape. Uz odijelo, odora se sastoji i od jednog teškog kaputa. Izrađena je prije nepunih godinu dana i prvi put u njoj su nastupili na Melodijama Istre i Kvarnera. Premijeru su pak imali na ovogodišnjem paškom zimskom festivalu.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno