Poticaj za daljnje proučavanja Ista i Škarde

Slika korisnika admin
josip_faricic
Zvonko KUCELIN
Na skupu su produbljene postojeće znanstvene spoznaje - dr. sc. Josip Faričić

Minulog je vikenda na Sveučilištu u Zadru završen, po mišljenju mnogih, vrlo uspješan znanstveni skup "Otoci Ist i Škarda". Osim toga, monografija s radovima koje su autori izlagali na skupu je u tisku i biti će akademskoj i široj javnosti predstavljena u nedjelju 5. prosinca, i to na Istu. O skupu, njegovim zaključcima, okretanju zadarske i hrvatske akademske zajednice otocima, o praktičnim potencijalima znanostvenih spoznaja za život ovih otoka razgovaramo s organizatorom skupa dr. sc. Josipom Faričićem, profesorom Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Tri godine pripremanja

Kako je nastala ideja o znanstvenom izučavanju malih otoka kakvi su Ist i Škarda? Kako je ona realizirana?

- Sama ideja je proniknula iz općih nastojanja Sveučilišta da se znanstveno "pozabavi" zadarskim otocima. Projekt koji smo realizirali u potpunosti se, dakle, uklapa u politiku okretanja zadarskog sveučilišta svojem prostoru. Od početka su u osmišljavanje ovog projekta, koji je najzad urodio izvrsnim znanstvenim skupom i sveobuhvatnom znanstvenom monografijom, bili uključeni Odjel za geografiju, Centar za istraživanja krša i priobalja te Centar za jadranska onomastička istraživanja, kao i drugi sveučilišni odjeli. Intenzivnije smo s planiranjem započeli prije otprilike tri godine, za vrijeme trajanja znanstvenog skupa o otoku Ravi. Tada smo imali izvrsnu priliku uvidjeti kako se i o jednom malom otoku može napraviti vrijedna monografija bogata različitim znanstvenim spoznajama. Kada je riječ o pripremanju skupa o Istu i Škardi valja istaknuti pokojnog Branka Smoljana koji se desetljećima bavio istraživanjima prošlosti otoka Ista, pripremio obimnu građu uključujući i išćunska rodoslovlja. Osim njega kao incijator se istakla i Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije, inače rođena Išćunka. Valja svakako istaknuti i značajni doprinos braće mons. Janka Segarića i Romana Segarića. Nabrojanim Išćanima pridružio sam se i ja pa smo svi zajedno činili incijativni odbor za organizaciju skupa i 2008. godine održali prvi sastanak. Uz Sveučilište u Zadru u organiziranje su se uključili zadarski ogranak Matice hrvatske, Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i Hrvatsko geografsko društvo iz Zadra. S obzirom na broj angažiranih znanstvenika skupu je značajno pridonijelo i sudjelovanje Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Tijekom tri godine planiranja i organiziranja uspjeli smo okupiti oko 40 znanstvenika, među kojima su najbrojniji oni iz Zadra i Zagreba, a uz njih su bili zastupljeni i znanstvenici iz drugih akademskih središta u Hrvatskoj.

Na koji ste način odabrali sudionike skupa?

- Do sudionika skupa smo, u prvom redu, došli kontaktima koje smo ostvarili sa sudionicima skupa o Ravi, ali i poznavajući interese pojedinih hrvatskih znanstvenika. Drugu liniju su činili sami Išćani. Pokušali smo doći do onih među njima koji se bave različitim temama i nagovoriti ih da sudjeluju u radu skupa.

Čiji su nastupi i teme o Istu i Škardi bili najdojmljiviji? Općenitije, čiji bi doprinos skupu i monografiji valjalo istaknuti?

- S obzirom na doprinos radu skupa istaknuo bih Išćane: Romana Segarića s temama "Pomorstvo otoka Ista", "Ribarstvo otoka Ista i Škarde" i "Obrt i trgovina na otocima Istu i Škardi", pok. Branka Smoljana koji je sastavio "Išćunska rodoslovlja", Nives Kozulić s temom "Otoci Ist i Škarda u urbanističkim planovima", Janka Segarića koji je obradio temu "Iseljeništvo otoka Ista i Škarde", Patrika Levačića i Korneliju Kuvač Levačić s temom "Čudnovate priče otoka Ista - o štrigi Konstanti, mori, spudgulcu i mudukljuaku", te, najzad, Mladena Levačića koji je pisao "O iseljenicima Ista i Škarde". U izradi knjige veliku smo pomoć imali od Išćana Zdravka Smoljana, Ante Smoljana i Nike Kozulića. Oni su svojim savjetima, prikupljenim podatcima i na druge načine mnogo pridonijeli kvaliteti monografije.

Teoretski i aplikativni pristup

Kako bi to znanost mogla pridonijeti poboljšanju života na ovim otocima koji, čuli smo na skupu, ubrzano demografski odumiru?

- Nažalost, Škarda je u potpunosti depopulirala i sada je samo povremeno naseljen prostor, naravno, uglavnom ljeti. Na Istu pak djeluje malobrojna, ali dinamična zajednica o kojoj posebno treba skrbiti cijelo društvo. Imajući na umu potrebe preostalih i pretežito starih otočana, znanstveni skup je osmišljen tako da se pokušaju uvažiti dva pristupa. Jedan je pristup teoretski i s njim smo pokušali produbiti i proširiti postojeće znanstvene spoznaje, a one su za ove otoke do sada bile, da se tako izrazim, nevelike. Drugi, jednako važan pristup bio je onaj aplikativni, odnosno praktični pri čemu smo na temelju novih spoznaja ponudili odgovarajuća rješenja, a relevantnim institucijama i upravnim tijelima na svim razinama predstavili temeljne prostorne resurse na osnovu kojih je moguće planirati budući razvoj otoka Ista i Škarde. Možda ponajbolje konkretan doprinos znanosti ilustrira sljedeća epizoda. Provodeći terenska istraživanja na Istu ustanovio sam kako se na tom otoku ne uzgajaju masline (osim nekoliko stabala u okućnicama), a objašnjenja Išćana su bila kako klima na Istu ne odgovara njihovom uzgoju. Međutim, istraživanja arhivske građe pokazala su da su u 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća na Istu uzgajane masline. U povijesnim dokumentima čak se navodi broj stabala i kakvoća maslinova ulja na Istu! Nametnulo nam se pitanje zašto je tradicija prekinuta i zašto je, sukladno tome, izmijenjen otočni krajolik koji se bitno razlikuje od krajolika Zverinca, Iža, Rave i drugih otoka na kojima ima mnogo maslinika. Objašnjenje smo pronašli presudnim događajima s kraja 19. i početka 20. st. Sredinom drughe pol. 19. st. stradali su talijanski, španjolski i francuski vinograda od bolesti vinove loze koja se naziva filokseras (žiloždera). Koristeći nedaće vinogradara iz tih europskih zemalja Austro-ugarska je poticala sadnju vinove loze na svojim jadranskim, osobito hrvatskim, posjedima. Poradi toga seosko stanovništvo u Dalmaciji čupalo je masline i sadilo vinovu lozu jer se vino moglo dobro plasirati na europska tržišta. No, koncem 19. stoljeća filoksera je poharala i naše vinograde, a Austro-Ugarska je u isto vrijeme s Italijom potpisala nepovoljne ugovore o plasmanu vina, pa su otočani preorijentirali na nove kulture ili, čak, na nove gospodarske grane. Tako su se Išćani okrenuli pomorstvu, osobito brodarstvu i ribarstvu, a stara je poljodjelska tradicija gotovo u poptunosti zaboravljena. Znanstvenici koji se bave proučavanjem klime, tla i vode utvrdili su na ovom skupu da na Istu i Škardi postoje svi preduvijeti za uzgoj različitih sredozemnih kultura, pa i masline, naravno, sukaldno raspoloživim plodnim površinama i broju onih koji se uzgojem tih kultura mogu baviti.

Najzad, koji bi bili osnovni zaključci održanog znanstvenog skupa?

- Ukratko, zaključci bi znanstvenog skupa "Otoci Ist i Škarda" bili: produbljene su postojeće znanstvene spoznaje; dana je osnova za prostorno uređenje i donošenje relevantnih odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; učinjeni su metodološki iskoraci s obzirom na interdisciplinarnost skupa; pokazala se izvrsna suradnja između Sveučilišta, različitih ustanova i udruga, kao i tvrtki koje su financijski pomogle cijeli projekt; učinjen je značajni iskorak sveučilišne zajednice u javnost pri čemu je ostvarena dobra suradnja sa stanovnicima Ista koji su se angažirali prikupljanjem građe, pisanjem radova i logističkom potporom znanstvenicima; dan je poticaj drugima, osobito u pogledu malih hrvatskih otoka, ali i pojedinih dijelova brdsko-planinskog zaobalja koji često funkcionraju poput otoka, o kojim do sada u znanstvenoj literaturi nije napisano ništa s izuzetkom pojedinih enciklopedijskih natuknica.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno