Tadić se u Gračacu pohvalio hrvatskim porijeklom

 Ne možemo posjetiti sva mjesta u kojima žive Srbi i Hrvati, ali važno mi je da sam ovdje, jer je u obližnjem selu Raduč rođena i moja baka, kazao je  Boris Tadić, predsjednik Republike Srbije nakon službenog posjeta Općini Gračac zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.
Josipović i Tadić posjetili su sajam Jesen u Gračacu, u siromašnoj općini žive Srbi povratnici i naseljeni Hrvati, a posjet predsjednika unio je nešto živosti u svakodnevicu mnoštva mještana koji su predsjednike dočekali ispred HKD Napredak. Prvi je stigao predsjednik Josipović, dočekan velikim pljeskom, a vrijeme do dolaska kolege kratio je pozdravljajući se s mještanima te u razgovoru sa županom Stipom Zrilićem i predstavnicima Općine Gračac.
Nakon dolaska Borisa Tadića, predsjednici i delegacije zaputili su se u HKD Napredak na sajam gdje ih je dočekalo nekoliko izlagača, a nazdravili su s vinom od drenjina. Općina Gračac je bila  pod pravom osiguravajućom opsadom, a dolazak dvaju predsjednika osiguravalo je više stotina policajaca.
Tadićeva baka iz Raduča
Nakon posjeta sajmu Boris Tadić dao je kratku izjavu za medije ispričavši kako je sreo rođakinju kojoj je poručio da će u Raduč, selo njegove bake, doći sljedeće godine, jer je zapravo jednu četvrtinu Ličanin.
– Imam namjeru riješiti sve probleme, ali ponekada ljudi od nas očekuju da budemo mađioničari, iako mi to nismo. Idemo jednim ubrzanim ritmom i gledamo na pravne mogućnosti. S nekim od problema susreli smo se i ovdje na sajmu. Ljudi se žale, ali ponekada nije lako raspetljati te pravne čvorove. Sreli smo ljude koji imaju djecu u izbjeglištvu i sada su mi poručili da im pozdravim sina ili kćer te me upitali mogu li doći kod mene da im pomognem, kazao je Tadić i dodao kako bi ponekada volio da ima veću moć, ali da ipak živimo u siromašnim državama koje imaju ozbiljne probleme.
Na novinarsko pitanje je li probao neke od ličkih specijaliteta, Tadić je odgovorio kako je samo pio vino od drenjine.
– Probao sam samo vino od drenjina, jer mi je baka kao malom radila sok, a sad sam dovoljno velik za vino. Baka je iz Raduča otišla kao vrlo mlada, u selu je ostalo svega nekoliko kuća.
U pratnji predsjednika Tadića bili su Nebojša Krstić, nekadašnji član Idola i Voja Brajović, njegov savjetnik kojeg su mnogi prepoznali po ulozi Tihog u legendarnoj seriji “Povratak otpisanih”.
Dolazak u Krupu
Pred manastirom na Krupi predsjednike Josipovića i Tadića te njihove delegacije dočekali su pravoslavni svećenici, među kojima episkop dalmatinski Fotije, iguman manastira na Krupi Gavrilo Stevanović, Petar Jovanović, paroh u zadarskoj crkvi sv. Ilije, a dočekao ih je i gradonačelnik Obrovca Ante Župan. Ovom prilikom predsjednik Srbije Boris Tadić službeno je obznanio vraćanje vrijednih ikona iz manastira, njih ukupno 27, koje su za vrijeme rata bile u Srbiji. U manastirskoj crkvi Uspenja Bogorodice u pratnji svećenstva slušali su o povijesti manastira iz 14. stoljeća, a nakon toga obišli su riznicu i obratili se medijima.
– Ovaj manastir stoljećima svjedoči o prisutnosti pravoslavlja i srpskog naroda u Hrvatskoj. Za vrijeme brojnih ratova bio je uništavan i poslije obnavljan, a tako je bilo i za Domovinskog rata. Sačuvane su dragocjene ikone, kulturno blago koje je sada vraćeno tamo gdje i pripada i siguran sam da će ovo svećenstvo o njemu najbolje voditi brigu. Ovaj primjer vraćanja umjetnina najbolje govori o dobrim namjerama i o tome da su ovaj kraj i Hrvatska spremni na suživot i na njegov nastavak, te da se i pravoslavci i katolici međusobno poštuju. Vama, predsjedniče Tadiću, zahvaljujem na svemu što ste učinili da se to blago vrati. To je dio procesa i aranžmana pomirenja na kojem toliko uporno radimo, kazao je Josipović.
Boris Tadić se u manastiru, posljednjem mjestu koje je obišao u svom dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj također osvrnuo na važnost suživota i poštivanje identiteta.
Važno pitanje identiteta
– Ovaj manastir je blistavi iskaz kulture i identiteta jednog naroda. U riznici manastira vidjeli smo mnoga umjetnička djela koja su vraćena posljednjih godina iz Republike Srbije u Hrvatsku. Vidjeli smo i svjedočanstva povezanosti Srpske pravoslavne crkve sa pravoslavnim crkvama u svijetu. Vidjeli smo i ikonu pred kojom su se molili i katolici i pravoslavci, i Srbi i Hrvati, i za mene je to također vrlo značajno svjedočanstvo. Pitanje identiteta je veliko i važno pitanje kojemu mi kao predsjednici republika moramo posvećivati pažnju. Identitet građanina i pojedinca je u osnovi svakog demokratskog društva. U tom kontekstu povratak kulturnog blaga, vođenje računa o religijskom identitetu građana i položaj institucija koje omogućavaju takav religijski identitet, poštovanje i Srba i Hrvata, i katoličke i pravoslavne crkve je nužna pretpostavka demokracije i razvoja naših zemalja i društava uopće. Tom pitanju Ivo Josipović i ja posvećujemo iznimnu pažnju jer smatramo da su to temelji civilizacije kojoj zajedno pripadamo, i na takvim osnovama možemo graditi drugačije odnose naših zemalja i naroda, a pod “drukčijim” mislim bolje nego što su bili devedesetih godina, kazao je Tadić.
Ove umjetnine samo su jedan posto kulturnoga blaga koje od Srbije potražuju razne crkve, manastiri i pojedinci, a očekuje se kako će ostatak biti vraćen do kraja sljedeće godine.
Josipović i Tadić ostali su sa svojim izaslanstvima u manastiru i ručali ribu.