Za predsjednika ponovno izabran Stipe Knežević

Od 15.000 ugašenih obrta u zemlji, na žalost, imamo i čestu pojavu da odjavljeni nastavljaju raditi, ali ilegalno konkurirajući obrtnicima koji djeluju zakonito i stoga su skuplji – Stipe Knežević
Pod predsjedanjem dosadašnjeg predsjednika Obrtničke komore Zadarske županije Stipe Kneževića, otvorena je konstituirajuća Skupština Obrtničke komore u novom sazivu, a nakon provođenja izbora po Udruženjima.
Temeljem odluka samih obrtnika da unatoč brojkama koje određuju nadmoć Udruženja Zadar nad ostala tri udruženja (Biograd, Pag i Benkovac) ni jedno ne može preglasavati ostala 3, Skupština ima 19 članova od čega 9 daje Udruženje Zadar, 5 Biograd, 3 Pag i 2 Benkovac.
Skupštini su se odazvali svi izabrani članovi, kao i predsjednici i tajnici svih udruženja.
Temeljem Statuta i Poslovnika prišlo se kandidaturi za predsjednika Obrtničke komore Zadarske županije. Andreja Bukša uime dosadašnjeg Upravnog odbora Komore predložio je Stipu Kneževića, dosadašnjeg predsjednika koji je odradio dio prethodnog mandata nakon smjena u samoj komori da nastavi posao u punom mandatu. Nije bilo protuprijedloga već su članovi Skupštine jednoglasno podržali naznačeni prijedlog.
Izabran i Upravni odbor Obrtničke komore
Od osnivanja Komore i legalizacije našeg obrtničkog rada 1993. godine u tijelima sam najčešće kao potpredsjednik pa i predsjednik, a bio sam i predsjednik zadarskog udruženja. Mišljenja sam da je svaki obrtnik za sebe malen da bi se izborio za neka prava, a da zajedno činimo snagu koja može o svojim problemima razgovarati na svim nivoima sa strukturama koje se bave nama i mi njima. U tom pogledu timski rad i zajedništvo smatram uvjetom da bilo što napravimo. U ovom teškom vremenu samo takvim radom možemo učinit nešto za obrtnika, za svakog od nas, kazao je Knežević zahvaljujući na povjerenju.
Potom je nastupio izbor dvaju potpredsjednika, a po tradiciji i dogovoru to su predsjednici dvaju najvećih udruženja, odnosno Mladen Malta, predsjednik UO Zadar i Ante Lukačić predsjednik UO Biograd.
Potom je izabran i Upravni odbor Obrtničke komore Zadarske županije. Čine ga osim predsjednika i četiri predsjednika udruženja, odnosno spomenuti Malta i Lukačić te Andreja Bukša, predsjednik UO Pag i Mirjana Vrsaljko, predsjednica UO Benkovac. Uz njih kao dugogodišnji član u Upravni je odbor izabran i Davor Hofman.
Nadzorni odbor čine Josip Kulaš (Benkovac), Ivana Mrvičić (Benkovac) i Vesna Parić (Zadar).
Za svoje predstavnike u Skupštinu Hrvatske obrtničke komore predloženi su čelni ljudi – Knežević, Malta, Lukačić i Vrsaljko.
Potom se izglasao rebalans Proračuna za 2010. godinu. Kako je već i svugdje drugdje u zemlji uobičajeno i u komori je rebalansom zbog smanjenja prihoda, a oni se smanjuju zbog smanjenja obrtnika koji plaćaju članarinu, došlo do smanjenja, istina simboličnog. Kod povećanja rashoda došlo je zbog većeg broja stipendija, a što je ipak pohvalno.
Obrtnike guše problemi
Uglavnom, proračun je zaključen na 2,82 milijuna u čemu udjel ima prenijeti nepotrošeni novac iz prethodne godine. U idućoj je planiran na razinu od 2,79 milijuna, dakle smanjenje također zbog složenih prilika. Ponovljeno je kako takve prilike traže štedljivost. Ognjen Blaslov iz najtemeljitijeg uvida u knjigovodstvo iskazao je problem time što je za ovu godinu broj prijavljenih za polaganje za majstorske ispite smanjen gotovo 50 posto. To dakle znači, a ne samo da su ugroženi postojeći obrtnici, već se smanjuje interes za dolazak među njih (majstorski ispiti uvjeti su za otvaranje samostalnog obrta u nizu djelatnosti). Knežević je istaknuo kako se i HOK bavi ovim problemom.
– Od 15.000 ugašenih obrta u zemlji, na žalost, imamo i čestu pojavu da odjavljeni nastavljaju raditi, ali ilegalno konkurirajući obrtnicima koji djeluju zakonito i stoga su skuplji.
Po usvajanju Proračuna usvojen je Program rada u 2011. godini obimno razrađen kroz angažman svih tijela na čelu sa Cehovima. Njih će ubuduće biti osam umjesto dosadašnjih devet. Naime, spojeni su Ceh intelektualnih usluga i Ceh uslužnog obrta. Kako je pojasnio Davor Hofman, ceh intelektualnih usluga i nastao je iz zajedničkog ceha, ali su očito krizna vremena razlogom manjeg interesa dijela obrtnika za aktivnosti.
Hofman je naročito podvukao kako je uključivanje članstva, svih obrtnika, svih koji plaćaju članarinu u rad Komore i svojih udruženja u koja trebaju dolaziti kao svoju kuću. Bez toga složni su svi, problemi obrtnika bit će i teži.
Valja reći da se nakon okončanja dnevnog reda razvila vrlo žustra diskusija u kojem su obrtnici redom iznosili probleme koji guše obrtnike zbog kojih su mnogi zatvoreni, odnosno zbog čega je ovog trentuka preko polovice obrtnika u županiji s blokiranim računima. Vidljiv je interes svih izabranih da doprinesu izvlačenju iz tog stanja, ali i ocjena da je to moguće jedino snažnim zajedništvom i radom.