Repušić: »Treba nam koncertna dvorana veća od one u Kneževoj!«

S Ivanom Repušićem razgovarali smo u subotu, nakon probe sa Zadarskim komornim orkestrom, a uoči njihovog prvog koncerta u ovoj sezoni. U Svečanoj dvorani Sveučilišta, večeras s početkom u 20 sati ZKO će nastupiti u čast Dana grada Zadra. Solist na ovom koncertu je mladi hornist Andrej Žust. Na prvome od sveukupno šest koncerata u ovoj Koncertnoj sezoni, Zadarski komorni orkestar donosi atraktivan program sastavljen od djela Ive Josipovića, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Igora Stravinskog i Benjamina Brittena.
Grad nažalost jedini sponzor
Što nas očekuje na večerašnjem koncertu?
– Dakle, ovo je prvi koncert u ovoj sezoni, a kao solist će nastupiti Andrej Žust, Slovenac, član Berlinske filharmonije, najvećeg orkestra u svijetu. Zadovoljstvo nam je da će nam on izvesti Mozartov koncert za rog i orkestar u es duru.
Program je kombinacija klasičnog i »modernog«, orkestar osim što, programski nastoji da svaki program ima svoju cjelinu, da imamo podjednako zastupljeno i skladbe baroknog razdoblja, klasičnog razdoblja, romantičnog, ali i 20. stoljeća što je u ovom slučaju prisutno.
Na ovom koncertu, osim što ćemo izvesti djela Igora Stravinskog, proslavit ćemo i Brittenovu obljetnicu, 100. godina rođenja. Pridružujemo se obljetnici koja se slavi u cijelom svijetu. Ono što je posebno je da imamo jednog hrvatskog kompozitora na početku, ovaj put je to hrvatski predsjendik Ivo Josipović, izvodimo njegovu najizvođeniju skladbu Samba da camera koja je skladana prema ritmu plesa sambe i interesantna je, jer pored osim bogate ritmičke strukture, značajno je i raznolika upotreba tehničkih mogućnosti gudačkih instrumenata, od sviranja prstima, tzv. pizzicato, do lupanja rukom po instrumentima.
Jeste li zadovoljni statusom Zadarskog komornog orkestra?
– Ono što treba istaknuti je bezrezervna, kontinuirana podrška Gradskog poglavarstva. Nažalost nam je to jedini sponzor, s obzirom na današnju financijsku situaciju smo zadovoljni, jer već unazad devet godina otkako sam preuzeo orkestar, godišnje damo osam koncerata. Kad se gleda općenito povijest Zadarskog komornog, možda je to najduži kontinuirani niz koncerata koje smo imali uopće. Osim kontinuiteta smo uspjeli odsvirati veliki broj programa različitih epoha, ugostiti veliki broj priznatih međunaordnih i domaćih solista i na taj način obogatiti kulturni život grada , te postati nositeljem glazbenog života
Koje su vam želje?
– Osno što još nismo uspjeli postići, a voljeli bismo i moja je želja, također i maestra Dešpalja, počasnog stalnog dirigenata, je to da Zadarski komorni orkestar dobije status simfonijskog, i idemo u tom smjeru da već kao i na ovom koncertu imamo par puhača. Drugo, da dobijemo svoj dom, da ne budemo više podstanari na Sveučilištu ili u kazalištu. To ne znači prostorije uprave, već koncertnu dvoranu. Već i sam sebi pomalo dosađujem, a kamoli ne nnovinarima, a i našim sugrađanima, da prilikom svakog intervjua kojeg imam navodima da je Zadru nužan koncertni prostor.
Kakva bi to bila pozornica…
Je li to stara koncertna dvorana?
– To je dvorana koja bi mogla imati multimedijalne značajke, znači da se ne koristi samo kao koncertni prostor, već da se iskoristi u kongresne svrhe, ali da ima svoja akustična svojstva koja je čine koncertnom. Ali i da bi se mogla u budućnosti takva pozornica napraviti da se mogu ugostiti predstave HNK u Splitu, da opera uvijek može doći u Zadar. Da se konstruira jedna dvorana, poput Cankarevog doma u Ljubljani, da ima pomičnu binu, koja se na hidrauliku može spuštati, da orkestar m ože stajati ispod.
Hvalevrijedna je akcija Lions cluba. Ta dvorana je bila prekrasna, i svima nam je u najljepšoj uspomeni, ali ona je mala, može primiti 100 do 150 ljudi. Možda bi bila dovoljna za koncerte zadarskog komornog orkestra tijekom sezone, ali za jedan koncert simfonijske glazbe, kazalište je neadekvatno…
Treba biti uporan i vjerovati da će se u dogledno vrijeme ako se stabilizira gospodarsko stanje u našoj zemlji, ako dođe novi val, da je kultura itekako bitan segment. Nažalost je uvijek među zadnjima na ljestvici. Ukoliko želimo imati pravi turizam, onda moramo imati prave prostore, tako da će ljudi koji dolaze na koncerte, jer smo tijekom donatskih večeri vidjeli da publika koja dolazi na koncerte nije samo domaća, već je taj broj povećan, ne u nekoj minimalnoj mjeri, već je na pojedinim koncertima taj broj veći u korist strane publike.
Gradski oci su uvijek imali, i Radovan Dunatov danas i Branka radman prije, sluha za Zadarski komorni orkestar i mi to cijenimo.
Berlin je san svakog umjetnika
Vi ste trenutno angažirani u Berlinu. Jeste li zadovoljni?
– Berlin je najveće europsko glazbeno središte. Grad ima tri operne kuće, na visokom nivou, sedam simfonijskih orkestara, a jedan od njih je Berlinska filharmonija, najbolji orkestar na svijetu, te da svaku večer imate osim koncerata tih orkestara i opera, imate i gostujuće i predstave i koncerte, najvećih svjetskih orkestara i solista, tako da je kulturni život u Berlinu na najvećoj mogućoj razini. To je san svakog mladog umjetnika, jer se u takvom gradu čovjek jako brzo može razviti, može puno učiti, a to je ono što je meni drago.
Što nas još čeka u sezoni?
– Obilježit ćemo 80. godišnjicu rođenja maestra Dešpalja, nastupit će kao dirigent i kompozitor, imat ćemo koncert u kojem će umjetničko vodstvo preuzeti Marco Graziani kao solist, a kao solist zadnjeg koncerta nastupit će poljska violinistica Luzja Madzjar.