Salonske priče govore o vremenskim razdobljima Zadra

Slika korisnika martinazd
Kroz šest priča posjetitelje proveo ravnatelj Hrvoje Perica
Zvonko KUCELIN
Prije obilaska stalne postave muzeja posjetitelje je sa svime bitnim upoznao kustos

Jučer je Kneževa palača povodom Dana grada Zadra i 187. rođendana Narodnog muzeja otvorila svoja vrata posjetiteljima, koji su mogli besplatno pogledati izložbu "Šest salonskih priča" uz stručno vodstvo autora koncepta izložbe i kustosa Muzeja grada Hrvoje Perice.
O povijesnom ambijentu Kneževe palače, Perica se obratio posjetiteljima, među kojima je najviše bilo mladih, koji su sa pažnjom pratili izlaganje kustosa o prošlosti ove reprezentativne i od povijesnog značaja bitne građevine.
Prije obilaska stalnog postava izložbe koja je podijeljena u šest odjeljaka, Perica je istaknuo:
- Izložba koja je koncipirana od predmeta umjetničkog obrta i slika nikada ranije nije bila vezana sa Kneževom palačom, već je bila smještena u Muzeju grada i Galeriji umjetnina.

Turbulentna povijest palače

Da bi se izbjegla isklišeizirana tametika baroka i klasicizma nastala je ideja o "Šest salonskih priča" koje u sebi nose komadiće zadarske povijesti, a protežu se od 12. do kraja 19. stoljeća. Međutim, turbulentna povijest Palače utječe i na njezin razvoj od prostora koji je bio sjedište glavne Gradske vlasti, do današnjeg galerijskog, odnosno multimedijalnog prostora.
- Kneževa palača je sama po sebi jedan izniman sklop. Ona je u 12. stoljeću bila sjedište glavne gradske vlasti u kojoj je boravio knez i tako sve do 18. stoljeća i pada Venecije 1797. godine, objašnjava Perica nadodajući kako je Palača u tom razdoblju bila u jako lošem i derutnom stanju koja se dolaskom austrijske vlasti 1806. godine preuređuje te je tadašnji arhitektonski i građevinski zahvat zadržan do danas, a s time je zgrada dobila proporcije talijanskog klasicizma koji je bio vladajući stil u Europi.
Iako je je zgrada bila zgotovljena do početka 19. stoljeća ona nije bila sređena unutra već svoje završno uređenje doživljava krajem 19. stoljeća.

Građani ustupali caru svoj namještaj

- Do 1. svjetskog rata nije bilo novaca da se zgrada opremi sa namještajem, pa je tek dolaskom cara Franje Josipa u Zadar, u 2.polovici 19. stoljeća, bila izvršena djelomična rekonstrukcija tako da su unutra stavljene zidne tapete i zavjese, istaknuo je kustos nadodajući kako su se za vrijeme cara Josipa molili građani da donesu namještaj iz svojih kuća, ali i da su nakon odlaska cara građani su svoj namještaj uzeli natrag, jer ga općina nije mogla otkupiti, objasnio je Perica.
Nakon povijesnog izlaganja, Perica je poveo posjetitelje u obilazak Salonskih priča koje govore o vremenskim razdobljima grada i koje su nastale zahvaljujući dobrom ukusu njegovih stanovnika.

NIJE BILO NOVCA

Tek dolaskom cara Franje Josipa u Zadar u 2.polovici 19. stoljeća djelomično je rekonstruirana zgrada i unutra stavljene zidne tapete i zavjese.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)