Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Otkazima bismo potonuli na dno duboke krize

Autor: Teuta Babajko Jamičić

25.01.2009. 23:00
Otkazima bismo potonuli na dno duboke krize

Foto: Adam VIDAS



Kad bi se na gospodarsku krizu odgovaralo otpuštanjem radnika, rezultat bi u konačnici bio poguban. Povećavanje nezaposlenosti samo bi dodatno produbilo krizu, zbog čega je nedopustivo da se posljedice resecije prelamaju preko leđa radnika, ističe Uranija


Nakon što je Europska komisija ocijenila kako nema univerzalnog recepta protiv gospodarske krize, već da svaka zemlja mora donijeti svoj plan oporavka, što Hrvatska do sada još nije učinila, Savez samotalnih sindikata Hrvatske zatražio je od Vlade RH donošenje mjera za oporavak gospodarstva i ublažavanje socijalnih posljedica krize. Prema mišljenju SSSH, plan za prevladavanje krize mora se temeljiti na solidarnosti i socijalnoj politici za najugroženije slojeve stanovništva jer u Hrvatskoj rastu gospodarski problemi, a istodobno opada kupovna moć građanstva. Te činjenice potvrđuju i rezultati istraživanja Eurostata koji su pokazali kako je Hrvatska tek 30. zemlja sa samo 4.700 eura godišnje potrošnje po glavi stanovnika, dok prosjek u EU iznosi 12.500 eura. Usporedbe radi, susjedna Slovenija dostiže 9.700 eura godišnje po glavi stanovnika.
Stoga, sindikalisti od Vlade traže mjere za očuvanje kupovne moći stanovištva, ali i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, o čemu smo razgovarali s Vedranom Uranijom, pravnim zastupnikom SSSH, koji ističe kako se kupovna moć stanovništva i konkurentnost hrvatskog gospodarstva može očuvati jedino kroz zaštitu radnika, odnosno radnih mjesta.
Prilagodba poslodavaca
Kako naglašava Uranija, gospodarska kriza ne može se prebroditi otpuštanjem radnika, koje se nerijetko spominje u kontekstu borbe protiv recesije, već upravo suprotno, dakle, očuvanjem postojećih, ali i otvaranjem novih radnih mjesta, osobito u proizvodnim djelatnostima.
– Globalna recesija, koju prati pogoršanje opće ekonomske klime, odnosno gospodarska kriza, reflektirat će se i u Hrvatskoj. Krizu moramo dočekati spremni, zbog čega SSSH od Vlade RH traži donošenje mjera za oporavak gospodarstva i ublažavanje socijalnih posljedica krize. To prije svega podrazumijeva očuvanje radnih mjesta i dodatna ulaganja u obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo, koji imaju ključnu ulogu u revitalizaciji hrvatskog gospodarstva, govori Vedran Uranija te ističe kako se SSSH oštro protivi optuštanjima radnika, kako pojedinčnim, tako i kolektivnim, koja se nerijetko najavljuju u kontekstu borbe protiv gospodarske krize.
Otpuštanja radnika, navodi Uranija, ne smiju niti mogu biti instrument u borbi protiv resecije, odnosno njezinih posljedica – gospodarske krize. Naprotiv, kako ističe Uranija, postojeća radna mjesta treba očuvati te istovremeno otvarati nova u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Takav model borbe protiv posljedica recesije u konačnici bi osnažio industriju, poljoprivredu, turizam i ostale gospodarske grane, a istodobno i broj zaposlenih, što bi Hrvatskoj, s obzirom na trenutačnu stopu nezaposlenosti, donijelo veliki napredak u ekonomskom i socijalnom smislu.
– Kad bi se na gospodarsku krizu odgovaralo otpuštanjem radnika, rezultat bi u konačnici bio poguban. Povećavanje nezaposlenosti samo bi dodatno produbilo krizu, zbog čega je nedopustivo da se posljedice resecije prelamaju preko leđa hrvatskih radnika. Stezanje remena, koje je najavio premijer Sanader, treba važiti za sve građane jednako, kako za radnike, tako i za poslodavce, državne dužnosnike… Umjesto najavljenih opuštanja radnika, poslodavci trebaju smanjiti svoju zaradu i bonuse, a taj novac preusmjeriti u očuvanje radnih mjesta. Isto tako dobro je da se najavljuje i rezanje povlastica i primanja državnih dužnosnik, kaže Uranija te ističe kako stezanje remena u borbi protiv gospodarske krize može biti učinkovito jedino ako se na štednju odluče svi, dakle cijela Hrvatska, a ne samo oni kojima u određenom trenutku to odgovara.
Socijalna politika
Po uzoru na zemlje članice Europske unije Hrvatska bi trebala i osnovati jamstveni fond za subvencioniranje malih i srednjih poduzetništva koja su dospjela u financijske teškoće zbog utjecanja krize. Također bi trebalo objaviti projekte za koncesijska partnerstva u infrastrukturnim investicijama države, kako bi se potrebna sredstva našla bez opterećivanja proračuna i povećanja javnog duga. U okviru socijalne politike treba objediniti sva sredstva i sve oblike pomoći u kriznu socijalnu koordinaciju za pomoć najugroženijim slojevima stanovništva.
– Država mora pronaći model kroz koji će financirati najugroženije slojeve stanovništa. Uz spomenuta odricanja, veliki novac se gubi na području sive ekonomije, koju je nužno suzbiti. Suzbijanjem sive ekonomije u Hrvatskoj, uštedila bi se značajna financijska sredstva, koja bi i više nego dobrodošla u borbi protiv posljednica recesije, navodi Uranija te ističe kako bi država više zaradila suzbijanjem sive ekonomije, nego uvođenjem novih nameta ili zamrzavanjem plaća, čemu se sindikalisti oštro protive.
No, neslaganja socijalnih partnera – Vlade, sindikalista i poslodavaca – je najmanje što Hrvatska sada treba. U borbi protiv posljedica recesije ključan faktor je zajedništvo, točnije socijalni konsenzus oko mjera za oporavak gospodarstva i ublažavanje socijalnih posljedica krize. Isto tako, socijalni partneri trebaju pronaći zajednički jezik i pri usklađivanju zakonske regulative sa stečevinom Europske unije. To podrazumijeva zakone o zapošljavanju, zaštiti na radu te zdravstvenoj, mirovinskoj i socijalnoj zaštiti te Zakon o privatizaciji.
– Ako se kvalitetno pripremimo za gospodarsku krizu, koja je posljedica globalne resecije te uskladimo zakonsku regulativu sa standardima Europske unije, Hrvatska s optimiznom može gledati u budućnost. Hrvatska ima potencijala za jačanje gospodarstva, zakone koji joj omogućuju da funkionira kao pravna država, samo to sve treba provesti, zaključuje Uranija.