Vrhunsko vino dobiva svoju vinariju

Na investiciju od tri milijuna kuna pristao sam na inzistiranje turističkih agencija, jer Nadin i njegovo okruženje mogu postati brand etno-ruralnog turizma, ističe Škaulj
Mali broj ljudi zna da Ravni kotari imaju više sunčanih sati nego otok Hvar pa tako broj sunčanih sati i toplijih dana rezultira ranim dozrijevanjem voća. Kod terena na kamenom tlu to je još izraženije, jer kamen bolje privlači sunčevu energiju. U nadinskom vinogradskom bazenu već iza 15. kolovoza počinje berba chardonnaya i sauvignona kod bijelih sorti, a kod berba crnih sorti, uključujući i merlot, počinje tjedan dana kasnije. Sve su to činjenice koje ističe poznati nadinski vinar Šime Škaulj, dobitnik 13 medalja u posljednje tri godine. S osvojenih sedam zlatnih medalja apsolutni je rekorder Zadarske županije u kategoriji crnih i bijelih vina.
Škaulj je nagradom na Sabatini u Trogiru postao vlasnik prvog vrhunskog vina u Zadarskoj županiji napravljenog od cabarnet sauvignona. Uz to je dobio i tri zlatne medalje za cabarnet sauvignon 2008. u kategoriji zatvorenih buteljiranih vina, zatim za cabarnet sauvignon 2009. i merlot 2009. Osvojio je i brojne medalje u Polači, Stankovcima, nakon čega je odlučio sagraditi mini vinariju u neposrednoj blizini obiteljske kuće. Zatekli smo ga upravo u trenutku salijevanja ploče buduće vinarije.
– Vrhunsko vino s ekom markicom lako nalazi put do kupca. Za proizvodnju 15.000 litara vina bilo je potrebno izgraditi mini vinariju veličine 500 do 600 četvornih metara, sastavljenu od podruma, kušaonice, prostorije za degustaciju i etno konobe za prijem stotinjak gostiju. Na tu investiciju od tri milijuna kuna pristao sam na inzistiranje turističkih agencija, jer Nadin i njegovo okruženje mogu postati brand etno-ruralnog turizma, ističe Škaulj. Naravno, sve će se zaokružiti tek vinskom cestom, arheološkim turizmom i ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, peradarstvom i stočarstvom.
Škaulj kaže kako svakodnevno proučava povijest Zadarske i Šibensko-kninske županije kako bi spremno dočekao početak obiteljskog gospodarstva u turizmu. Nadin koji se već spominje u liburnsko-lirsko doba kao ilirsko naselje Nadinium, a nudi arheološke nalaze iz željeznog doba, srednjeg vijeka, uključujući gradske bedeme, liburnsku i rimsku keramiku. Nadin bi trebalo povezati s Asserijom, odgrađem kod Benkovca i Bribirskom glavicom, koja uključuje antičku Varvariu i starohrvatski Bribir, među arheolozima poznatim pod nazivom „Hrvatska Troja”. U okolici Nadina gosti imaju prilike razgledati spomenik božice Latre, koja se među Liburnima u Nadinu osobito poštovala, pa zato na tim lokalitetima prednjače ženska božanstva, blizu je i Šopot s natpisom Branimir na gredi i zabatu… Svi ti arheološki nalazi uz prirodne i povoljne klimatske resurse, trebali bi biti dovoljni za razvoj seoskog turizma, ističe Šime Škaulj.