Jadran – morska autocesta

Plan nudi mogućnost za daljnji razvoj plovidbe na kratkim relacijama (short sea shipping) u Jadranskoj regiji te njeno povezivanje s jugoistokom EU, Ciprom i regijom
Autoceste mora (Motorways of the sea), odnosno dobro razgranata mreža priobalnih plovnih puteva s redovitom i sigurnom uslugom prijevoza roba dobro je poznat projekt Europske Unije s ciljem skretanja dijela teretnog prometa s cesta na more, kao dio napora za postizanjem održivog transportnog sustava u Europi kroz idućih tridesetak godina. Gužve na europskoj mreži autocesta u zadnja su tri desetljeća, naime, poprimile tolike razmjere da čak prijete konkurentnosti europskog gospodarstva. Odgovor je pronađen u pomorstvu, i to u jednoj od njegovih najstarijih grana – plovidbi na kratkim relacijama (Short sea shipping), što je EU nadogradio u program Autocesta mora kao koncepta prometnog pravca koji čini prijevoznička i logistička usluga te infrastruktura, a zajedno za posljedicu imaju jedinstvenu i potpunu prijevozničku uslugu po sistemu vrata-do vrata, uz veliku protočnost robe i putnika.
Sufinanciranje IPA fonda
Europskim naporima za uspostavu mreže priobalnih plovnih puteva pridružuju se i jadranske zemlje, s ciljem priključivanja na već postojeću mrežu u Mediteranu. U tu svrhu pokrenut je Projekt izrade Master plana razvoja autocesta mora u jadranskoj regiji, kojemu je nedavno odobreno sufinanciranje iz europskog IPA fonda u iznosu od pola milijuna eura. Taj plan prije svega nudi mogućnost za daljnji razvoj plovidbe na kratkim relacijama (short sea shipping) u Jadranskoj regiji te njeno povezivanje s jugoistokom EU, Ciprom i okolnim regijama.
Projekt okuplja niz institucija iz Italije, Grčke, Crne Gore, Albanije, Slovenije i Hrvatske. Glavni partner je talijanski Rete Autostrade Meditarenee, dok s hrvatske strane sudjeluju Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja i Pomorski fakultet u Rijeci. Ukupni je cilj, prema riječima Alena Jugovića, voditelja projekta na Pomorskom fakultetu, razvoj autocesta mora(MoS) u Jadranu kao integralnog dijela transportnog sustava pomorskih autocesta za istočni Mediteran.
Bliže tržištima
– Kada se autoceste mora u Jadranu razviju do dovoljne razine, pozitivno će utjecati na promjene u ukupnom prometu putnika i roba koji će s cesta ići ka intermodalnosti, čime će se smanjiti opterećenje u cestovnom prometu, pridonijeti zaštiti okoliša, ali i značajnom rastu ukupne ekonomije u regiji. Razvoj i primjena ovako složenih transportnih sustava moraju biti detaljno isplanirani, kombiniranjem multidisciplinarnih znanstvenih metoda i stvarnih iskustava. Ovaj Master plan temeljit će se na tim principima, kazao je Jugović, dodajući kako će implementacijom projekta sve će jadranske zemlje, po prvi puta, dobiti zajedničku razvojnu strategiju u području prijevoza. Autoceste mora, smatra, poboljšat će pristup tržištima diljem Europe, a razvoj i financiranje pet glavnih koridora sadržan je i u najnovijim smjernicama Europske komisije za Transeuropske transportne mreže.
Četiri koridora
Europski je prometni sustav podijeljen u četiri glavna koridora . Prvi, pod nazivom Baltičko more, povezuje članice EU s baltičkog mora s članicama iz centralne i zapadne Europe. Drugi je koridor Zapadna Europa, a obuhvaća pomorski prometni pravac od Iberijskog poluotoka preko atlantske obale pa sve do Irske. Jugozapadna Europa povezuje Španjolsku, Francusku, Maltu i Italiju s posljednjim pravcem zvanim Jugoistočna Europa, a za svako od njih izrađen je Master plan razvoja. Među njima je i koncept razvoja Autocesta mora za istočni Mediteran, koje povezuju Jadran s Jonskim morem, i istokom Mediterana, no kako Hrvatska, Albanija, Crna Gora i BiH nisu članice Europske unije, nisu bile aktivno uključene u stvaranje izvornog Master plana.
– Projekt Autocesta mora u jadranskoj regiji svojevrsni je nastavak tog Master plana, a predviđa da jadranski pomorski sustav postane dio plana autocesta mora na istočnom Mediteranu, objašnjava Jugović.
Pod povećalom
Jadran je posljednjih godina, ističe, pod posebnim povećalom europskog gospodarstva i institucija, u prvom redu zbog svoje strateške pozicije. Rast svjetske trgovine, bez obzira na krizu koja ga je privremeno usporila, posebno se očitovao na Jadranu, rezultiravši povećanom potražnjom za prijevozničkim uslugama.
– Prednosti pomorskog prijevoza pred ostalima u energetskoj učinkovitosti, sigurnosti i zaštiti okoliša i do sada su bile očite, a autoceste mora sada su od presudne su važnosti za budućnost Jadrana i zemalja koje ga okružuju. Zajedno s plovidbom na kratkim relacijama smatraju se glavnim transportnim načinima koji nude realnu šansu za rasterećenje cestovnog prometa, kao i za povećanje konkurentnosti, smanjenje onečišćenja, rast trgovine, ekonomije i uravnoteženog socijalnog razvoja u regiji otvaranjem tržišta transporta i stvaranjem novih radnih mjesta, zaključuje Jugović.

 RIJEKA PREDVODNIK, ZADRA JOŠ NEMA

Koncept autocesta mora ima za cilj poboljšanje postojećih ili uvođenje novih, integriranih intermodalnih lanaca logistike koji se temelje na pomorstvu, te ima visokokvalitetne pomorske veze s ograničenim brojem odabranih luka na strateškim pozicijama europskih obala. Koje će luke na Jadranu konkretno biti u sustavu autoceste mora, utvrdit će se analizom pomorskog tržišta, tijekom izrade Master plana.
 Iako još ne može konkretno govoriti koje bi se hrvatske luke mogle naći na tom popisu, pa ni Zadru, po svemu sudeći će se Rijeka, prvi put u nekom strateškom dokumentu, definirati kao glavna hrvatska luka. Bez obzira na to koje će luke biti uključene u sustav postat će dijelom transportnih servisa koji su komercijalno održiviji i učinkovitiji, osiguravaju kvalitetnu i pouzdanu alternativu cestovnom prijevozu te samim time omogućuju skretanje teretnog prometa sa zakrčenih cesta na alternativne prijevozničke sustave na moru, željeznici ili unutarnjim plovnim putevima.

 NA MORU NEMA ZAGUŠENJA

Plovidba na kratkim relacijama posljednjih je desetljeća rasla vrlo sličnim tempom kao i cestovni promet, no, za razliku od cesta, na moru nije došlo do zagušenja, a pomorski promet ukupno je još uvijek daleko od maksimalnih kapaciteta Europske unije i okolnih zemalja. Dodatna prednost je što more, za razliku od bilo kog drugog puta ne zahtijeva posebna ulaganja niti vrijeme za izgradnju. Uz vrlo razvedenu obalu i brojne luke, Europa ima dodatnu prednost razgranate mreže kanala i riječnih tokova koji povezuju gotovo sve krajeve kontinenta.