Bruxelles naredio Zagrebu i Ljubljani: Riješite Ljubljansku!

Apeli iz Bruxellesa vjerojatno neće pridonijeti pronalaženju rješenja problema, sve dok Europska komisija ne preuzme posredničku ulogu

Europska komisija odlučno poziva Hrvatsku i Sloveniju da hitno pronađu rješenje za pitanje Ljubljanske banke, prihvatljivo za obje strane, kako bi Slovenija na vrijeme ratificirala hrvatski pristupni ugovor. Glasnogovornik europovjerenika za proširenje Štefana Fülea Peter Stano nazvao je to “nužnim”, naglašavajući kako se poziv odnosi na obje strane i pozivajući Zagreb i Ljubljanu da se suzdrže od nekonstruktivnih poteza i izjava.
“Iskreno govoreći, u sadašnjem trenutku bilo kakav potez, izjava ili ponašanje koje ne pridonosi obostrano prihvatljivom rješenju pitanja Ljubljanske banke jednostavno ne pomaže”, kazao je Stano pojasnivši kako je riječ o reakciji na izjave hrvatskog pregovarača Zdravka Rogića Jutarnjem listu da bi povlačenje hrvatskih punomoći značilo da Hrvatska poklanja 278 milijuna eura.
Sukcesijska masa
Da u Europskoj komisiji gube živce sa Slovenijom i Hrvatskom svjedoči i jučerašnja izjava povjerenika Fülea koji ne želi da “bilateralne mine” – kako naziva bilateralne sporove – eksplodiraju tijekom pristupnog procesa. Füle dodaje kako je ova godina bitna za EU da sačuva vjerodostojnost procesa proširenja, što se izravno odnosi na ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. i činjenicu da bi odgoda tog ulaska predstavljala katastrofu za europsku vjerodostojnost.
Nervoza i apeli iz Bruxellesa vjerojatno neće pridonijeti pronalaženju rješenja problema, sve dok Europska komisija ne preuzme posredničku ulogu između Zagreba i Ljubljane, iako ni to – sjećamo se iz vremena prve slovenske blokade Hrvatske zbog granice – nije jamstvo uspjeha. Najave iz Bruxellesa govore kako bi se to moglo dogoditi ako Hrvatska i Slovenija uskoro same ne dođu do rješenja. Ratifikacija pristupnih ugovora u rukama je zemalja članica, a Slovenija ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora uvjetuje povlačenjem hrvatskih tužbi protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke. Hrvatska odbija povući svoje tužbe jer bi u tom slučaju predmet pao u zastaru i Hrvatska nikad više od Slovenije ne bi mogla naplatiti 278 milijuna eura, koliko ih je Hrvatska isplatila hrvatskim štedišama Ljubljanske banke na teret državnog proračuna.
Postoji 20-tak sporova što se pred hrvatskim sudovima što na temelju tih punomoći vode protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke za naplatu tog duga. Dosad su hrvatski sudovi uvijek presuđivali u korist Ljubljanske i Nove ljubljanske banke – koje tvrde da potraživanja umjesto njih treba vratiti Narodna banka Jugoslavije, iz sukcesijske mase – osim u jednom slučaju.
Cijela operacija
Riječ je o presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji je u presudi iz srpnja prošle godine odredio da slovenske banke moraju Hrvatskoj vratiti 51.074,94 nekadašnjih portugalskih eskudosa glavnice, što danas iznosi samo 254,76 eura, uvećano za kamate, te platiti sudske troškove od 15.781 kuna. Ta bi presuda – iako je riječ o zanemarivom iznosu – mogla imati golemi utjecaj na slične sporove, ali i dodatno zaoštriti sadašnje pozicije jedne i druge strane u rješavanju ovog prijepora.
Hrvatska, međutim, neće povući ovlasti što ih je dala komercijalnim bankama da pokušaju od dviju slovenskih banaka naplatiti prenesenu štednju sve dok financijski stručnjaci Zdravko Rogić i France Arhar ne ponude rješenje problema koje će biti prihvatljivo za obje strane.
Rogić i Arhar, kao i oni koji su ih ovlastili za rješavanje problema Ljubljanske banke, nalaze se pod pritiskom da što prije dogovore rješenje zbog političke nestabilnosti u Sloveniji i mogućeg pada vlade Janeza Janše. Stoga je važno u veljači postići dogovor kako bi slovenski parlament na svojoj sljedećoj sjednici koja završava 8. ožujka, a koja će možda biti i posljednja u ovom sazivu, mogao ratificirati hrvatski ugovor.