Utorak, 16. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Do liječnika se stiže u okviru “zlatnog sata”

Autor: Irena Jurjević

25.01.2013. 23:00
Do liječnika se stiže u okviru “zlatnog sata”

Foto: Adam VIDAS



Ukinuta je kategorija dežurstva liječnika. Pripravnost ipak za sada ne postoji niti u Obrovcu niti u Gračacu, jer su liječnici s tog područja odbili potpisati ponuđene im ugovore. No ako se zatraži izlazak na incidentnu situaciju, pacijent u okviru „zlatnog sata” stiže do liječnika na području cijele županije, ističe Krnčević


Mrežu dežurstava koju smo naslijedili jednostavno nismo mogli održati zbog nedostatka liječnika. Liječnike smo dovodili iz Krapine, Zagreba, Varaždina te je unatoč tome došlo do toga da su i u toj napregnutoj mreži liječnici počeli otkazivati ugovore. Nije im odgovaralo da svaku četvrtu noć budu odsutni od svoje kuće i obitelji i ja ih razumijem. Neki su dežurali godinama i rekli „mi to više ne želimo raditi”, a po zakonu nisu niti bili obvezni, odgovorila je na prozivke ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije Davorka Krnčević, dodajući kako je naknada za dežurstvo bila ista kao i prijašnjih godina, na punktovima u Gračacu i Preku čak i veća, te se nije smanjivala.
T1 i T2
– Dežurstvo nedjeljom dođe 1.533 kune, a dežurstvo blagdanom 2.000 kuna. Pripravnost, pak, iznosi 437 kuna, pojašnjava Krnčević. Ipak, kako ono počinje od 14 sati popodne pa do 7 sati ujutro radnim danom, a tijekom vikenda 24 sata, otvarao se prostor kada stanovništvo nije imalo zaštitu.
– Od 7 do 14 sati nije bilo apsolutno ničeg, ni vozila, ni vozača, ni medicinske sestre… Jedan od ciljeva hitne medicine jest da ona bude sveobuhvatna i u kontinuitetu 24 sata. A u to vrijeme se vrlo često događalo da iz Zadra idemo u Obrovac, Posedarje i Gračac, što je bio pokazatelj da je nešto trebalo promijeniti, pojašnjava Krnčević.
Naposljetku, to je rezultiralo novom organizacijom u obliku novih timova T2 (2 medicinske sestre/tehničara) te je procijenjeno da je dostatna samo pripravnost liječnika. Ukinuta je kategorija dežurstva liječnika. Pripravnost ipak za sada ne postoji niti u Obrovcu niti u Gračacu, jer su liječnici s tog područja odbili potpisati ponuđene im ugovore. No ako se zatraži izlazak na incidentnu situaciju pacijent u okviru „zlatnog sata” stiže do liječnika na području cijele županije. Po novoj mreži (od lipnja 2012. god.) T1 je (liječnik, medicinska sestra, vozač) smješten u Poličniku, a po potrebi kreće prema pacijentu kojeg vozi T2, pojašnjava Krnčević, dodajući kako su sva vremena udaljenosti mjerena njihovim vlastitim sanitetskim vozilima pri prosječnoj brzini.
– Do sada i uz aktivna dežurstva liječnika vikendom, postojala je rupa od 7 do 14 sati jer su se dežurstva odvijala samo u trajanju od 14 od 7 sati. Sada da vam se nešto dogodi i u to vrijeme imate tim na raspolaganju koji će vas odvesti ili u bolnicu ili sanirati prema savjetu liječnika u prijemnoj dojavnoj jedinici. To do sada nije postojalo, pojasnio je zamjenik ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu dr. Vlatko Grković.
– Inače da bi se dogovorilo dežurstvo (boravak liječnika u ambulanti), potrebna su najmanje četiri raspoloživa liječnika što nije bilo moguće osigurati, dok je za pripravnost liječnika (koji boravi doma te dolazi na poziv) potrebno dvoje liječnika koji žive na punktu gdje se nalazi ambulanta, pojasnio je Grković.
Kad ugrize poskok…
Također, prije se događalo da su za vrijeme dežurstava liječnici zbrinjavali puno više nehitnih pacijenata nego hitnih. Krnčević je pak zaključila kako je to zloupotreba dežurstava.
– Jer, liječnik i dalje pacijentu mora previti ranu, promijeniti kateter, obaviti kućni posjet i drugo, ali te poslove treba raditi za vrijeme svog radnog vremena, umjesto da prebacuje za dežurstvo te si tako prelijeva financijska sredstva, koristeći naša sanitetska sredstva i materijale. Liječnici hitne medicine nepotrebno troše svoje resurse na posao koji treba obavljati liječnik obiteljske medicine, zaključuje Krnčević, dodajući kako su do sada njihove sobe za reanimaciju služile kao previjališta, što nije posao hitne. Navela je i to kako je i njihova statistika pokazala da je od 85-90 posto intervencija bilo pružanje usluga za nehitna stanja, no ta stanja bi trebali zbrinuti liječnici opće prakse za vrijeme svog radnog vremena u svojim ambulantama ili tijekom izlaska u kuće posjete za svoje kronične bolesnike.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU