Kad je Anđeli život visio o koncu, ECMO aparat bio je jedina nada

Slika korisnika valentinam
Umjetna pluća spasila četiri života
Tog 14. siječnja zaprimili smo pacijenticu u teškom stanju. Pluća su joj prestala obavljati funkciju. U 99 posto slučajeva pacijentima uspijevamo pomoći s klasičnom aparaturom, a ovo nam je bio četvrti slučaj otkako imamo ECMO aparat da to nismo uspjeli i da je to bila jedina metoda za spas života, kaže dr. Karuc
Arif SITNICA
Dr. Edi Karuc, medicinska sestra Ivana Mužanović i dr. Barbara Petani - tim osposobljen za rad s vrlo kompliciranim aparatom

Kad je 2013. godine za hrvatske bolnice, među kojima i za  Opću bolnicu Zadar, Ministarstvo zdravstva nabavilo 19 skupocjenih  ECMO aparata, tzv. umjetnih pluća, u javnosti je to naišlo na negodovanje i okarakterizirano kao rastrošnost. No, u svega dvije i pol godine zadarski tim osposobljen za rad s tim vrlo kompliciranim aparatom, spasio  je četiri života, a posljednji put upotrijebili su ga 14. siječnja, u slučaju  20-godišnje Anđele Tičić iz Bibinja, koja je u zadarsku bolnicu zaprimljena s visokom temperaturom i obostranim promjenama na plućima. Liječnici nisu mogli odmah utvrditi je li u podlozi njezine bolesti virus ili  bakterija, no činili su sve što je u njihovoj moći da joj spase život.

Jedini osposobljeni

Nešto iza 20 sati situacija je postala vrlo kritična, pa je dežurna liječnica dr. Barbara Petani pozvala dr. Edija Karuca, medicinsku sestru Ivanu  Mužanović i medicinskog tehničara Juru Batura da hitno dođu jer je  Anđeli život visio o koncu, a upravo ECMO aparat bio joj je jedina nada.  Njih četvoro inače su jedini u zadarskoj bolnici koji su osposobljeni za  rad s ECMO aparatom vrijednim milijun kuna, a koliko je uporaba komplicirana, ispričao nam je dr. Karuc.

- Tog 14. siječnja zaprimili smo pacijenticu u teškom stanju. Pluća su  joj prestala obavljati funkciju, a posljedično je pala i količina kisika u krvi. U 99 posto slučajeva pacijentima uspijevamo pomoći s klasičnom  aparaturom, a ovo nam je bio četvrti slučaj otkako imamo ECMO aparat  da to nismo uspjeli i da je to bila jedina metoda za spas života, kaže dr.  Karuc dodajući kako su nakon uspješnog spajanja 20-godišnje pacijentice bili spremni za put u Zagreb, u refererentni centar za veno-venski ECMO Fran Mihaljević, no da su pacijenticu morali nekoliko sati održavati  dok se nisu riješili problemi tehničke naravi. U Zadru je, naime, samo jedno vozilo Hitne pomoći opremljeno da može primiti pacijenta spojenog na ECMO uređaj.

Kupuje se vrijeme

- Uz ECMO uređaj potrebno je spojiti i respirator, monitor i još neke  uređaje za što je potreno oko 2.500 Ampera, a vozila HMP uglavnom  imaju oko 600 što nije dovoljno. Jednostavno uređaji ne mogu raditi.  Srećom i zahvaljujući razumijevanju i angažmanu županijskog pročelnika za zdravstvo, Bernarda Marune, lani smo uspjeli dobiti takvo jedno  vozilo, govori dr. Karuc napominjući kako se trenutno za rad na ovom  zahtjevnom aparatu osposobljava još troje djelatnika. Inače, zadarska  Opća bolnica je jedna od 19 zdravstvenih ustanova koja posjeduje ECMO aparat, ali jedina od općih bolnica koja ima dva tima - četiri djelatnika, osposobljena za rad na ECMO aparatu i koja zapravo taj aparat i  koristi. Sam aparat je skup, a kako doznajemo od dr. Karuca, skupi su i  potrošni dijelovi. Jedan dio košta oko 50 tisuća kuna, a kod nekih pacijenata potrebno ih je upotrijebiti i nekoliko kako bi se pluća stabilizirala.

Dvije metode

- Kad su se aparati nabavljali ideja je bila da se u perifernim bolnicama  ljudima može pružiti pomoć dok ih se ne transportira do referentnih cenatara. S tim aparatom se zapravo kupuje vrijeme dok se organi koji su  zakazali oporave i ponovno preuzmu funkciju. Sistem na kojem ECMO  radi laički rečeno je izvlačenje krvi, koja potom dolazi do oksigenatora,  dijela u kojem se izbacuje ugljični monoksid, a krv obogaćuje kisikom i  potom vraća natrag u organizam.

Postoje dva modaliteta rada ECMO uređaja - spajanje u venu (venovenski) i u arteriju (venoarterijski). Prva metoda koristi se kod problema  s plućima, a druga kod poremećaja rada srca, pojašnjava dr. Karuc dodajući kako je važno i iskustvo u radu s aparatom, ali i procjena ima li vremena da se pacijenta preveze u referentni centar ili je potrebno reagirati  odmah. 

- Kad se pacijent spoji na ECMO, tu nije kraj. Potrebno ga je s aparatom smjestiti u transportno vozilo, spojiti ostale uređaje i nadzirati putem, ističe dr. Karuc koji je s posljednjom pacijenticom, Anđelom Tičić  putovao do zagrebačke bolnice.

Danas humanitarna akcija

Svi koji žele pomoći mogu to učiniti uplatom donacija na broj računa: Mihael Lisica HR6723900013102325512 u Hrvatskoj poštanskoj banci. Osim uplate može  se pomoći i donacijom potrepština, ponajviše za Anđelina jednogodišnjeg sinčića.  Humanitarna akcija održat će se u petak, u 18 sati, ispred Konzuma (bivši Mercator)  u Ulici bleiburških žrtava. Organizatorica, Marjana Ikić najavila je kako će se prikupljati donacije u vidu novčanih priloga, ali i namirnica za jednogodišnje dijete - pelene br.4, vlažne maramice i ostale higijenske potrepštine te hrana primjerena za  dječakovu dob.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)