BAŠTINA Predstavljena nova tiskana izdanja DZA, web stranica i periodika

Održana je Redovita godišnja skupština Društva zadarskih  Arbanasa  u STIPCEVICHIANVMU – sjedištu Društva na adresi Gradske  knjižnice u Arbanasima.

Jednoglasno su prihvaćena izvješća o radu Društva i o financijama.

Poslije Skupštine predstavljeni su društvarima posljednji uradci i djela iz druge polovice prošle godine.

Tom prigodom prikazani su darovi koji su uručeni u crkvi Gospe Loretske hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar – Kitarović te albanskom  predsjedniku Iliru Meti, prigodom njihova posjeta Arbanasima. Darovane su knjižice „Zač se Zadar zove“ i „Sveti Šimun Prorok“ pretisak iz  crtice, autora Darija Tikulina Stipčevića i Enija Grdovića. Također, i preklopnicu s prikazom grbova Perovićevih i sažetak o radu Društva. Sve je  uručeno u arbanaškoj dizajniranoj vrećici.

Društvarima su podjeljeni Arbanaški kalendori Enija Grdovića za  2019. godinu. Potom su društvari upoznati s novom web stranicom  DZA (www.dza.hr). Zatim je predstavljen prvi broj "Arbanaškog librića"  – Glasnika DZA, posvećenom uspomeni na dugogodišnjeg  predsjednika i utemeljitelja Društva Enija Grdovića. Glasnik sufinancira Zadarska  županija.

I na koncu iz projekta „Arbanaška glagoljašnica“ koja sadrži više zadaćnih cjelina predstavljena je knjiga našeg društvara  dopredsjednika  Darija Tikulina po majci Stipčevića „Libri iz armaruna moga dida Mate  maranguna“.  Knjigu sufinancira Upravni odjel za kulturu i šport Grada  Zadra.

Kome je posvećen prvi broj  „Arbanaškoj librića“?

Normalno, preminulom predsjedniku Društva zadarskih Arbanasa.  Eniju Grdoviću koji je duhom i tijelom pripadao svojim korijenima, Arbanasima i Gospi Loretskoj. Najviše naslova i fotografija o preminulom  predsjedniku Eniju iščeprkao je Soni Banić zadužen za arhiv udruge.  Kako sjetno govore okupljeni Arbanasi, njihov Enio, kako su ga od milja  zvali, ostvario je uz pomoć članova i svojh kolega mnogobrojne zamisli,  a svakako se treba prisjetiti i spomenuti Glagoljašku ulicu u Jazinama i    kod Relje u kojem su prostoru postavljene 44 glagoljske ploče i skulpture. Remek djelo arbanaških zaljubljenika, orginalnu oazu glagoljaštva  Ministarstvo kulture RH uvrstilo je na listu nematerijalnog kulturnog  dobra te je kao takva zaštićena.

Tko je Dario Tikulin, autor knjige  „Libri iz armaruna moga dida Mate  margaruna“?

Glagoljan, krasopisac, pripada staroj Varoškoj zadarskoj obitelji s prvotnim prezimenom Kukić. Stari Varoš je područje venecijanskog naziva Borgo Vecchio (predio Mjesnog odbora Jazine i Arbanasa).

Kako ističe krasopisac Tikulin u Varoši su bile jake pokorničke bratovštine koje su duhovnim i karitativnim djelovanjima pomagale nemoćnima, bolesnima i siromašnima. Na tom mjestu se sagradila današnja Bolnica i Samostan franjevaca trećoredaca koji je i žarište glagoljaštva, poput fra Petra Bogdanića koji u Misalu Bartola Krbovca iz  1402. upisuje nove stranice i preuvezuje knjige 1440. godine.