Čak i neko ljut može razveseliti

Slika korisnika martinazd
Sinergija 1+1=3

 

Nije baš dio dalmatinske kuhinje, malo toga mi ljuto jedemo. No u zadnje vrijeme sve više ljudi ljubi ovu biljčicu, iako su usta nakon toga natečena i bride. No tako i treba nakon strastvene razmjene.
Papričice. Ljute.
Ljute su jer u njima se nalazi kapsicin. Kao voda - bezbojna i bezmirisna tvar koja je otkrivena u 19. stoljeću, no zasigurno se ne može reći da je bez okusa. Osim capsicina, kojeg što više ima to je feferončić ljući, ova čuda prirode imaju još i hrpu drugih zdravih sastojaka - odličan je izvor minerala željeza, magnezija, fosfora, kalcija te dobar izvor selena. Od vitamina sadržava vitamin A, vitamina K, vitamin C, riboflavin, niacin, tiamin, vitamin E... Dobar izvor piridoksina, folne kiseline i kolina, dijetalnih vlakana, betakarotena, fitosterola, luteina i zeaksantina, likopena, betaina…
Kolin izgrađuje ovojnicu neurona, lutein i zeaksantin su čisto zdravlje za oči. Likopen je izoliran 1910. godine, a struktura molekule određena je 1931. godine. Zbog svoje biološke aktivnosti plijeni pažnju znanstvenika, poglavito zbog iznimne antioksidativne snage. Čini čuda protiv kolesterola, oksidativnog stresa stanica, protiv starenja, tumora, podmlađuje kožu i eto, diže ideje i izvedbu prilikom strastvenih susreta.
Sve ovo bi već bilo samo po sebi dovoljno da feferončić postane najbolji prijatelj u kuhinji. Jer sa stanovišta kuhanja, i okusa hrane, ako pogodimo baš pravu ljutinu, onda se nećemo osjećati kao zmaj sa kiselinom u vatrenoj žlijezdi, nego će naše jelo dobiti pet zvjezdica ocjenu, jer djeluje kao pojačivač okusa. Baš kao kada savršeno pogodimo količinu soli.
A kao blagodat za organizam možemo izredati ove učinke: snaže imunitet, potiču cirkulaciju u tijelu, korisne su u borbi protiv upala, alergija i infekcija, pomažu kod tegoba dišnih puteva, ublažavaju bolove, podižu raspoloženje (oslobađaju hormone poput serotonina i endorfina), izvrsno djeluju na zdravlje krvnih žila, pomažu u snižavanju krvnog tlaka, smanjuju opasnost od nastanka krvnih ugrušaka, uravnotežuju povišene razine kolesterola u krvi, potiču apetit te izlučivanje probavnih sokova, poboljšavaju probavu i rad crijeva, pomažu u regulaciji prekomjerne tjelesne težine, sprječavaju nastanak i širenje zloćudnih bolesti i da, baš to - djeluju poput afrodizijaka
No vratimo se ljutom dijelu, capsicinu. On je taj koji je zaslužan za dobar dio ovih prije navedenih blagodati.
Djeluje neobično što se tiče endorfina i dobrog raspoloženja. To je naime hormon koji čini da se činimo blaženo. Tijelo ga razvija kada je izloženo naporu i boli. Kao na primjer kod sporta. Onaj osjećaj divote nakon mučenja tijela trčanjem ponešto kilometara je ustvari naš organizam koji izluči hormon koji nas doslovce nadrogira da bi bol prestala. A kako tijelo ne radi razliku između maratona i ljutog feferončića na jeziku koji svojom ljutinom izaziva bol. Naše tijelo samo uvrijeđeno vrišti: »što si mi to napravio?!« I puf-preplavi nas endorfinima, da smanji bol. Zgodno.
Mršavljenje, bolja cirkulacija, bolovi artritisa, uklanjanje celulita, jačanje imuniteta, bolji rast kose, podmlađena koža - sve to je rezultat što nam papričice natjeraju krv da »provrije«.
Jer gdje krv dobro kola u organizmu tu je i zdravlje. Krv do stanica donosi hranu i kisik, a odnosi toksine.
I iako ljutina feferona posljedično izazove dizanje hormona dobrog raspoloženja, i ubrzavanja metabolizma, ipak, sjesti u fotelju sa zdjelom ljutih papričica umjesto kokica, možda ipak nije najbolja ideja. Tu i tamo neku šetnju u prirodi ne bi bilo loše ubaciti u raspored. Između ostalog, zato što su upravo sada predivne samonikle mlade biljčice oko Zadra krenule. I to nam diže hormone sreće.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)