Zakon o otocima nije zaživio u praksi!

Slika korisnika martinazd
Otočni načelnici ukazat će na probleme
Otočnim je općinama najveći problem što, iako su zakonom proglašeni područjima od posebne skrbi, prednosti tog statusa još uvijek ne osjećaju u onoj mjeri u kojoj bi trebali, osobito kada je riječ o cijenama namirnica i općenito života na otoku
ZVONKO KUCELIN
Glavni problem otočana su troškovi koji proizlaze iz fizičke odvojenosti od kopna, od prijevoza, većih cijena i drugog

Udruga za razvitak hrvatskih otoka, Otočni sabor, uskoro će održati drugi sastanak s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Markom Pavićem. Sastanku će, osim gradonačelnika Zadra, nazočiti i načelnici otočnih općina, s obzirom da im je ovo najizravniji mogući način za ukazati na probleme svojih sredina i zatražiti od ministra što brže rješenje.
- Čuli smo se s državnom tajnicom te iza Nove godine kreće priprema za novi sastanak, s obzirom da je zaključak kako će se taj sastanak održavati svaka tri do četiri mjeseca. Tijekom siječnja stoga ćemo obaviti sve pripreme za novi sastanak kojemu će se priključiti i predstavnici mjesnih odbora otoka koji su proglašeni specifičnim područjem i s područja Dubrovačko-neretvanske i Primorsko-goranske županije. Mjesto sastanka će se mijenjati, tako da ovoga puta nećemo biti u Zadarskoj, već u nekoj drugoj županiji, kazao nam je predsjednik Otočnog sabora, Denis Barić, ističući zadovoljstvo postignutim dogovorima na prvom sastanku s ministrom na kojemu su već donesena konkretna rješenja poput poništenje računa mještanima otoka Kaprije koji su dobili visoke račune tamošnjeg Vodovoda.

Natječaji za EU sredstva

Načelnike otočnih općina naše županije stoga smo pitali što će kao najveći problem svojih mjesta istaknuti na sastanku s ministrom Pavićem. Naime, kako nam je kazao čelnik Otočnog sabora, na sastanku s ministrom u Zadru razgovarali su o vrlo važnom projektu vodoopskrbe otoka.
- Zanimalo nas je u kojoj je to fazi. Zbog takvih stvari i inzistiramo na sastancima s ministrom jer ako nema konkretnih rješenja, onda sastanci nemaju nikakvu svrhu. A već je prvi sastanak pokazao veliku suradnju s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kaže Barić.
Što će stoga načelnici na idućem sastanku s ministrom istaknuti kao najveći problem svojih općina?


» Na otocima je, pa tako i u Preku, potreban i hotel. Ni mi ni otok Pašman nemamo hotela, a vjerujem da bi Ministarstvo turizma donijelo pravilnik da se i taj dio potiče na način da država investitorima na otoku subvencionira 20-ak posto investicije

Jure Brižić, načelnik Preka

Jure Brižić, načelnik Preka, napominje kako Upravi za otoke Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova stalno ukazuju na njima najvažniji problem, a evo o čemu je riječ:
- Tražimo da nam se kod EU natječaja stavi oznaka o posebnom statusu. Kao što imamo posebna područja u Hrvatskoj, tako i za našu općinu to stalno tražimo, s obzirom da imamo indekse vrijednosti koji sada nisu realni. Primjerice, Kali i Kukljica imaju indeks razvijenosti 7, a naša općina 5 jer je pod općinom i otok Ošljak. To smatram dobrim jer malo bolje prolazimo na natječajima. Mi, dakle, imamo prilično visok indeks razvijenosti, ali ćemo ipak apelirati da nam se na natječajima, pogotovo Ministarstva poljoprivrede, dade poseban status, pojašnjava Brižić dodajući kako Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ima posebne natječaje za otoke koji godišnje dobiju milijun kuna.

Oznaka specifičnog područja

- Mi zapravo tražimo klauzulu specifično područje, s obzirom da bi nam to jako pomoglo. Dobili bismo i kvalitetniji prijevoz, Jadrolinija već ide u tom smjeru, ali otocima je, pa tako i našem mjestu, potreban i hotel. Ni mi ni otok Pašman nemamo hotela, a vjerujem da bi Ministarstvo turizma donijelo pravilnik da se i taj dio potiče na način da država investitorima na otoku subvencionira dvadesetak posto investicije. Nama zapravo treba da se našu općinu počne potpuno drugačije tretirati, ne samo u jednom segmentu kao što je prijevoz, već i po pitanju škole, vrtića, cijena u trgovinama i ostalog. Naš je problem što mi po zakonu jesmo područje od posebne skrbi, ali se to još ne osjeti u onoj mjeri u kojoj bi se trebalo osjetiti, zaključuje Brižić.
I načelnik Općine Kali, Marko Kolega, ističe kako bi mještanima na otoku život bio puno lakši kada bi im država omogućila manje cijene, osobito namirnica, kako otočani većim cijenama ne bi plaćati skuplji život na otoku.
- Indeks razvijenosti naše općine je 7, ali treba učiniti još puno toga da na otocima život bude lakši, pa i kroz natječaje na kojima bismo imali prednost. Treba zaustaviti iseljavanje stanovnika otočnih mjesta, a to možemo samo uz potporu države. Na to ćemo ministru ukazati i na ovom sastanku, jer je naša općina nadaleko poznata po ribarstvu, pa su nam državne potpore jako važne. Ne samo u tom, nego i u svim segmentima razvoja mjesta. Otočne općine mogu se razvijati i zadržati stanovništvo samo uz jaku potporu države, kaže Kolega.

Gradnja mosta sve bi riješila

Načelnik Pašmana, Krešimir Ćosić, pak jasno kaže da imaju samo jednu želju, a koja bi im zapravo omogućila sve što trebaju - gradnju mosta. Oni su, naime, otok koji je najbliži kopnu, ali ih muče isti problemi kao i sva druga otočna mjesta jer bez mosta nema i bržeg razvoja, kaže Ćosić.
- Most bi nam riješio mnogo toga, lakši dolazak do kopna, niže cijene života i svega ostalog jer bez mosta nema razvoja i opstanka. Od kopna nas dijeli svega nekoliko kilometara, ali kao da smo od njega udaljeni stotinama kilometara, zato nam je most prijeko potreban kako bi se i mi brže razvijali, poručuje Ćosić.
Ostaje stoga vidjeti kakva će rješenja donijeti idući sastanak s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, ali sudeći po prvom sastanku, pomaka će za otočane ipak biti.

Mušćet: Svaki otok treba imati samo jednu općinu

O problemu svoje općine i općenito otočnihm jesta, načelnik Tkona Goran Mušćet vrlo je izravan te kaže kako bi otocima najviše pomoglo - ukidanje tolikog broja općina!
- Svaki otok treba imati samo jednu općinu, a njihov broj treba smanjiti i na kopnu. Znam da ovaj prijedlog nije dobrodošao u dijelu javnosti, ali iako sam načelnik, prvi se zalažem za smanjenje broja općina jer bi se na taj način trošilo manje sredstava na njihovo funkcioniranje. Naša općina ima indeks razvijenosti 7 jer imamo i dosta zaposlenih ljudi, ali sam i za to da sve otočne općine imaju jednak indeks razvijenosti, kako za Brač i Hvar, tako i za Pašman. Primjerice, Pašman ima indeks razvijenosti 6, zbog čega dobivaju i više sredstava od nas, ali koja je uopće razlika između Pašmana i Tkona? I to je taj problem na kojega moramo ukazati, kao i na problem funkcioniranja Zakona o otocima kojega treba preispitati jer u praksi nije zaživio, napominje Mušćet.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (1 glasova)