Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Gospodarstvenici “gladni” pomoći i informacije o njoj

Autor: Damir Maričić

25.02.2010. 23:00
Gospodarstvenici “gladni” pomoći i informacije o njoj

Foto: Vedran SITNICA



Kažu da je brza pomoć nekad vrijednija od izdašne ali zakašnjele, pa bi to i bila vrijednost skupa na kojem je Anton Kovačev u početku ili pred početak prvih vladinih mjera iste predstavio zadarskim gospodarstvenicima
– Brza i kvalitetna informacija radi brze pomoći u nevolji koja opsjeda gospodarstvo, nit je vodilja zbog koje je Dario Jurin sazvao proširenu sjednicu Gospodarskog vijeća i sa zadovoljstvom pustio Antona Kovačeva predjednika uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak da okupljenima predstavi nove mjere Vlade.
Dvorana hotela Kolovare bila je pretjesna za sve zainteresirane a gospodarstvnicima su se pridružili i gradonačelnik Zadra dr. Zvonimir Vrančić, župan Stipe Zrilić, predsjednik Obrtničke komore Stipe Knežević i drugi predstavnici lokalnih samouprava, te bankari.
Modeli A i B, samo početak?!
Kod najaktualnijeg dijela Kovačev je predstavio upravo promovirane modele kreditiranja gospodarstva: A i B. Model A podrazumjeva kreditranje projekata uz aktivno učešće države u sifinanciranju kredita poslovnih banaka putem HBOR-a, a namjenjeni su obrtnim sredstvima. No više od 20 posto ne može biti usmjereno na reprogram postojećih kredita. Isključene su tvrtke koje su u probleme došle prije 1. srpnja 2008., što je u EU određeni dan otkako se problemi pripisuju svjetskoj krizi, kao i one koje nemaju regulirana zaduženja prema državi, ali se mogu koristiti ako se ovim to rješava.Isključenja govore o namjeri pomoći perspektivnima i u problemima zbog općih prilika a ne vječnim gubitašima i “sisteljima” proračuna. Ovaj model isporoban je prvom aukcijom a uskoro će slijediti sklapanje ugovora s tvrtkama kojima su krediti odobreni.
Kovačev je ponovio poznate podatke u čemu je temljni da je postignuta srednja kamta (prosjek svih te ukalkuliran dio kta poslovnih banaka za 60 posto odnosno fikasna 3,8 kta HBOR-a za 40 posto kredita) od 5,02 posto.
Model B uskoro će u provedbu, a dijelom odgovara na najčešće pitanje ovdje okupljenih gospodarstvenika, a njime će se također licitirati ali za jamstva. Država će pokrivati 50 posto jamstva (što znači da će za ostatak poduzetnici morati imati svoja jamstva prihvatljiva bankama).
– Ove mjere nisu dovoljne za razrješenje krize, HBOR, Vlada, HNB razmatraju s poslovnim bankama i druge mjere, kazao je Kovačev. Najavljeno je predstavljanje mikrokretiranja s Njemačkom razvojnom bankom već idućeg tjedna u Zadru, najavljeno je i kreditranje osnovih sredstava i sl.
Kovačev je prethodno dao pregled svih programa HBOR-a, a čak ih je 28, te iznio koliko je HBOR u vrmenu postojanja učinio za hrvatsko i zadarsko gospodarsvo. Naveo je i aktivne linije odnosno izvore kredita dobivene u ovom teškom vremenu kao i politiku koja se trenutno provodi a u suradnji Vlade, HBOR-a, Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka.
Nezadovoljstvo poslovnim bankama
Upravo poslovnim bankama upućeno je najviše primjedbi gospodarstvenika spominjanjem da su jedini segment koji je i za prošlu godinu bilježio lijepe profite. Štoviše neki su ih i optužili za dio stanja gospodarstva. Dodajmo tomu da je i kod mjere A, koju su gospodarstvnici shvatili – problem u bankama. Naime i kada udovolje ograničavajućim uvjetima Vlade, ostaje im barijera jamstava u banaka, iako misle da bi za obrtna sredstva trebali uvažavati prethodne kolaterale. Dario Jurin izrazio je ipak i mišljenje da je i bankama, čiji su novci “zarobljeni” u tvrtkama, u interesu maksimalno se približiti gospodarstvenicima i omogućiti im da dobiju ova sredstva. Kovačev je iznio i misao da će licitacija biti uvod u promjenu politike banaka kojom će i one oboriti kamate.
Naravno da je kazano kako su ovdašnje kamata na žalost iznimno skuplje od onih u EU unatoč svemu navedenom.
Prethodno je i Predsjednik HGK Komore Zadar Jurin dao kratak pregled stanja u gospodarstvu. Stanje je loše i ide ka gorem. Sigurno je da će svi minusi izraženi u prethodnoj godini biti nadmašeni u prvom kvartalu ove godine. Mjere bi, nada se Jurin, trebale pomoći da s 2. kvartalom krene oporavak.


 HBOR I ZADAR


HBOR i Antun Kovačev značajni su možemo kazati poslovni partner zadarskog gospodarstva. Kovačev je to potvrdio i statistikom. Naime dok je udjel HBOR-ovog angažmana u prosjeku Hrvatske sudjelovao u Bruto društvenom proizvodu sa 2,4 posto ovdje je to 3,6 posto. Dakle 50 posto intenzivnije nego prosječno. Naravno to ne govori ništa o apsolutnim iznosima ali je prava mjera.
– I moji mi u Splitu mogu kazati da favoriziram Zadar a ne Split, ali ja samo mogu reći da je to rezultat vaših dobrih programa i aktivnog gospodarstva, kazao je Kovačev.




 CRNA SLIKA


U crnoj slici sadašnjeg stanja gospodarstva koju je predstavio Jurin neke brojke posebno “bodu u oči” pored smanjenog prihoda gospodarstva od 8,3 posto. Prva je pad investicijskih aktivnosti preko 30 posto, te pad ionako jadne industrijske aktivnosti za 27,6 posto. Na sreću to se nije prelio na socijalno područje, barem ne sa svom drastičnošću i već sad. Naime broj zaposlenih blago je smanjen za nekoliko stotina sa preko 50.000, na nešto manje od toga, dok je broj nezapsolenih rastao sa stopom većom od 14 posto, opet manjom nego su nacionalni prosjeci (preko 21 posto) odnosno muke u gospodarstvu:
– Zaključujem da su gospodarstvenici ipak imali socijalnu osjetljivost, kazao je Jurin.


 POZDRAV ZRILIĆA I VRANČIĆA


Ni gradonačelnik Zadra dr. Zvonimir Vrančić ni župan Stipe Zrilić nisu bili posebno rječiti jer im svijest o prilikama nije dopustila do zahvaliti gospodarstvenicima na držanju u nemilim prilikama i kazati da mogu računati na razumjevanje i objetivnostima ograničenu potporu.
Oboje su i kazali kako su u centraliziranom sustavu vođenja države njihove ovlasti malene ali da prostora za razgovor i suradnju uvijek ima.