Labar: Pravilnik o dopunskoj privatnoj praksi je nedorečen i diskriminirajući

Ako na odjelu radi 10 liječnika, samo njih 5 može dobiti dopusnicu za rad u privatnom sektoru, a što je s ostalih 5 koji također ispunjavaju uvjete? Konačnu odluku, uz konzultaciju s voditeljem odjela, donosi ravnatelj. Onima kojima uskrati dopusnicu, zapravo uskraćuje pravo na rad, nije li to u konačnici poigravanje s ljudskim sudbinama, pita se dr. Labar

Iako je reforma hrvatskog zdravstvenog sustava, prema prvim najavama ministra zdravstva Darka Milinovića, trebala donijeti odvajanje javnog od privatnog zdravstvenog sektora, nakon stupanja na snagu novog Pravilnika, kristalno je jasno kako od dugoočekivanog razdvajanja ipak neće biti ništa! Naime, 30. prosinca prošle godine na snagu je stupio Pravilnik Ministarstva zdravstva kojim se definiraju uvjeti pod kojima bolnički liječnici mogu dopunski raditi u privatnim ordinacijama.
Prema Pravilniku, pravo na dopunski rad imaju oni liječnici koji na svom radnom mjestu redovito ispunjavaju svoje obveze, a dopusnice će im izdavati ravnatelji. Stupanjem na snagu novog Pravilnika prestale su vrijediti stare dozvole za dopunski rad, koje su također, izdavali ravnatelji bolnica, no bez definiranih pravila od strane Ministarstva zdravstva. Nove dopusnice za dopunski rad bolničkih liječnika u privatnim ordinacijam, realizirane su 1. veljače ove godine.
Bolnice isplaćuju plaće
Novi Pravnilnik na nož su dočekali čelnici Samostalnog sindikata zdravstva i Udruge hrvatskih pacijenata, smatrajući kako su njegove odredbe oslabile javni zdravstveni sustav. U Ministarstvu zdravstva ne prihvaćaju takve opaske, a Pravnilnik, istovremeno doživljava i žestoke krititike čelnika Hrvatske liječničke komore i Udruge poslodavac u zdravstvu. Oni, za razliku od sindikalista i pacijenata, upozoravaju na manjkave, pa čak i diskriminirajuće kriterije koji definiraju uvjete pod kojima bolnički liječnici mogu dopunski raditi u privatnim ordinacijama, smatrajući kako se njima zapravo liječnicima uskraćuje pravo na rad te ne priznaje učinak pojedinca.
Među kriterije, prema Pravilniku, spada broj hospitalizacija, operacija i prosječna klinička složenost operiranih pacijenata. Dozvola se liječniku neće moći izdati ako prosjek obavljenih usluga po svakom liječniku na njegovom odjelu nije minimalno na razini hrvatskog prosjeka. Ravnatelji, kako stoji u Pravilniku, mogu izdati odobrenje za dopunski rad za najviše 50 posto liječnika iste specijalnosti. Dopusnicu ne mogu dobiti liječnici protiv kojih se vodi kazneni postupak. Iz tog razloga, svi koji traže dozvolu, ravnatelju moraju predati uvjerenje, i to ne starije od tri mjeseca, da nemaju problema sa zakonom.
Prema novom Pravilniku, odobrenje za dopunski rad izdaje se liječniku na godinu dana, nakon čega će se zahtjev ponovno razmatrati. Za kontrolu će biti zaduženi ravnatelji. Liječnici koji su u upravi bolnice nemaju pravo na dopusnicu, za razliku od voditelja bolničkih odjela koji je mogu dobiti. Dopunski rad bolnički liječnici mogu obavljati samo u privatnim ordinacijama i klinikama koje nemaju sklopljeni ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, kao i nepodmirenih obveza prema državi. Novost je da će ugovore za dopunski rad svojih liječnika s privatnim ordinacijama i klinikama sklapati njegova matična kuća, dakle bolnica, a ne liječnik, kao što je bilo do sada. Ugovor će imati popis poslova, radno vrijeme i cijenu posla prema cjeniku Hrvatske liječničke komore, s tim da će privatnik zaradu isplaćivati bolnici koja će je zatim isplatiti liječniku zajedno s plaćom.
Novim Pravilnikom nije zadovoljna Hrvatska liječnička komora. Oni, kao Udruga poslodavaca u zdravstvu protive se kriterijima pod kojima se izdaju dozvole za dopunski rad bolničkih liječnika u privatnim ordinacijama. Iz toga razloga, krajem siječnja, zatražili su od Ministarstva zdravstva izmjene Pravnilnika, za kojega smatraju da je u postojećoj formi teško provediv i nepravedan.
Hrvatsku liječničku komoru i Udrugu poslodavaca u zdravstvu najviše smeta što dopusnice za rad u privatnoj praksi može dobiti najviše 50 posto specijalista iste struke, a pri tome se ne vodi računa o učinku pojedinca. Iz tih razloga oni su zatražili od Ministarstva zdravstva odgodu primjene Pravilnika, s prijelaznim razdobljem u kojemu bi se produžila valjanost prethodno, izdanih suglasnosti. No, takav zahtjev Ministarstvo nije prihvatilo. Početkom veljače bolničkim liječnicima su izdane nove dopusnice za rad u privatnom sektoru, koje će važiti godinu dana. Nakon toga, kaže ministar Darko Milinović, moguća je daljnja dorada, ali i izmjene Pravnilnika, pri čemu će se voditi računa o učinku pojedinca.
Nejasni kriteriji
O novom Pravilniku odnosno kriterijima koji propisuju uvjete pod kojima bolnički liječnici mogu raditi u privatnim ordinacijama i poliklnikama, razgovarali smo s dr. Marinom Labarom, specijalistom opće i plastične, rekonstruktivne i estetske kirurgije, koji radi u Centru estetske i plastične kirurgije Labar poliklinici u Zadru. Dr. Labar, koji je donedavno radio u zadarskoj Općoj bolnici, sada je zaposlenik privatnog sektora, točnije poliklinike, smatra da je donošenje novog Pravnilnika, umjesto očekivanog reda u zdravstvenom sustavu, rezultiralo poigravanjem ljudskim sudbinama.
Kriteriji su nejasni, nedorečeni i manjkavi, a što je najgore, kako ističe dr. Labar, dovode do diskriminacije među liječnicima, kojima se zbog limitiranog broja dopusnica po odjelu, ugrožava pravo na rad. Naime, kako pojašnjava dr. Labar, u privatnom sektoru, prema novim kriterijima, može raditi 50 posto liječnika na jednome odjelu, dakle samo polovica njih.
– Nisam zadovoljan novim kriterijima koje bolnički liječnici moraju ispunjavati da bi dobili dopusnice za dopunski rad u privatnom sektoru. Kriteriji su manjkavi i nedorečeni, pa čak i diskriminirajući. Puno je tu prostora za doradu Pravilnika, prije svega u segmentu koji određuje da samo 50 posto liječnika s pojedinog odjela može dobiti dopusnicu za dopunski rad u privatnom sektoru. Primjerice, ako na odjelu radi 10 liječnika, samo njih 5 može dobiti dopusnicu za rad u privatnom sektoru, a što je s ostalih 5 koji također ispunjavaju uvjete? Konačnu odluku, uz konzultaciju s voditeljem odjela, donosi ravnatelj. Onima kojima uskrati dopusnicu, zapravo uskraćuje pravo na rad, nije li to u konačnici poigravanje s ljudskim sudbinama, kaže dr. Labar, dodajući da ovakvi, kako je ministar Milinović nazvao eksperimentalni kriteriji, umjesto željenog reda u zdravstvenom sustavu, “mirišu” na pogodovanje pojedincima.
Dr. Labar najviše smeta diskriminacija. Kako kaže, ljudima se ne smije ugrožavati njihovo pravo na rad. Ovim Pravilnikom, ističe dr. Labar, upravo to se čini. Ukoliko odjel ispunjava propisane kriterije, pola liječnika može raditi privatno, dok onim drugima uskraćuje se pravo na rad! Dr. Labar smatra da pod ovakvim uvjetima, nitko nema pravo donositi odluke tko će raditi privatno, a tko neće.
Eksperimentalno igranje s ljudima
– Ograničiti čovjeku, u ovom slučaju liječniku, pravo na rad, znači poigrati se s njegovom sudbinom. Igranje s ljudskim sudbinama ne može biti eksperimentalno! A čini se, prema Milinoviću, da Pravnilnik upravo to jest, eksperimentalan. Što je s liječnicima, koji rade na bolničkim odjelima koji ne ispunjavaju kriterije za dopunski rad? Oni uopće, niti jedan od njih, ne može raditi u privatnom sektoru. Hrvatskoj, ionako nedostaje liječnika, a na ovaj način, oni koji rade u državnim bolnicama, ukoliko im se budu ukraćivale dopusnice za dodatni rad, mogli bi u potpunosti otići u privatni sektor. Država bi trebala stimulirati liječnike, umjesto toga, nudi im Pravilnik koji će, nastavi li se ovako dovesti do još većeg odljeva liječnika u privatni sektor, govori dr. Labar, ističući kako Hrvatska “boluje” od kroničnog nedostataka liječnik, nedostaje nam oko 400 kirurga i preko 300 internista.
Ministarstvu zdravstva odnosno državnim bolnicama, koje ionako imaju problema s pronalaženjem stručnih kadrova, zasigurno nije bila namjera otjerati liječnike iz matičnih zdravstvenih ustanova. No, ograničavajući ima pravo na rad, kako ističe dr. Labar, upravo to čine. Ukoliko liječnik želi dodatno raditi i zaraditi, dr. Labar smatra kako mu to nitko ne smije braniti.
– Poznato je da pacijenti i udruge pacijenata, smatraju da bi liječnici prekovremeno trebali raditi u bolnici, a ne kod privatnika jer bi se time smanjile liste čekanja na preglede I zahvate. Liječnici bi pristali na to, samo da im se plati. No, tko će im to platiti? Država kaže da nema novaca, kriza je, recesija… Po meni, manjkava je i zdravstvena mreža, sustav, organizacija zdravstva u Hrvatskoj. Trebalo bi se pronaći novca za prekovremeni rad liječnika jer bi to rezultiralo skraćivanjem lista čekanja, što bi zadovoljilo korisnike zdravstvenog sustava odnosno pacijente, kaže dr. Labar, zaključujući kako bez adekvatno plaćenih liječnika te kvalitetno i pravovremeno zbrinutih pacijenata nema ni kvalitetne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

 UVJETI ZA DOPUSNICE

Uvjeti za izdavanje dopusnice za dopunski rad bolničkih liječnika koji su propisani novim Pravilnikom Ministarstva zdravstva:
– 50 posto najučinkovitijih liječnika iste specijalnosti moći će raditi privatno
– predstojnicima i šefovima klinika dopuštena privatna praksa
– jednu godinu trajat će dopusnice koje izdaje ravnatelj

 TKO IMA DOPUSNICE?

Prije uvođenja novog Pravnilnika, u dalmatinskim bolnicama 90-tak bolničkih liječnika je imalo dopusnice za dopunski rad u privatnom sektoru. U zadarskoj Općoj bolnici, u kojoj trenutno radi 210 liječnika, takve dopusnice je imalo njih 30-ak.
Početkom veljače, nakon uvođena novog Pravilnika, dopusnice za rad u privatnom sektoru dobilo je 27 bolničkih liječnika. Dopusnice je zatražilo 30 liječnika, no njih 27 je odgovaralo svim kriterijima koje propisalo Ministarstvo zdravstva. Oni su dobili dopusnice i od početka veljače rade i u privatnom zdravstvenom sektoru, ordinacijama i poliklinikama.

 POPODNEVNA SMJENA

Prema riječima dr. Marina Labara, bolnički liječnici ne protive se uvođenju popodnevih smjena koje bi smanjile liste čekanja za pojedine dijagnostičke pretrage i zahvate. No, očekuju da za to budu adekvatno plaćeni. Hrvatski zdravstveni sustav trenutno nema novca za takvu organizaciju posla, a s druge strane propisuje čudne kriterije za dopunski rad u privatnom sektoru. Liječnicima se, na neki način, kako navodi dr. Labar, ograničava pravo na rad, što je u biti diskriminacija.
– Ukoliko liječnik uredno izvršava svoje obveze u matičnoj kući ne vidim razloga zašto ne bi dobio dopusnicu za rad u privatnom sektoru. Hrvatskoj nedostaje liječnika, pa ako im se već ne može omogućiti da rade dodatno, prekovremeno u matičnoj kući, za što postoje opravdane potrebe, ne bi im se trebalo niti braniti da rade u privatnom sektoru. Zadar više nije mali grad, ovdje ima ljudi koji si mogu priuštiti odlazak privatnom liječniku, pa zašto im to ne bismo omogućili, ističe dr. Labar.