HRVATSKA ZADAĆA:Gdje smo s rimskim nasljeđem i arheološkim turizmom?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
»Održivi turizam Jadransko jonske regije«
U dosadašnjoj kulturnoj ruti Vijeća Europe - Ruta rimskih careva i dunavska vinska ruta, i u publikaciji » 20 top arheoloških destinacija Hrvatske« nalaze se Zadar i Nin
MINT
Jadranski lokalitet u »20 top arheoloških lokaliteta Hrvatske«

Naše Ministarstvo turizma i sporta je preuzelo ulogu koordinatora EUSAIR tematske skupine 4 - Održivi turizam Jadransko jonske regije. USAIR je EU Strategy for the Adriatic-Ionian Region, a donijela je Europska komisija, a potvrdilo Europsko vijeće 2014., čime je ta strategija poslala treća makroregionalna strategija u EU-u. Cilja, uz sredstva EU, doprinijeti razvoju regije kroz niz programa.
Uključuje četiri članice EU-a: Hrvatska, Grčka, Italija (Jadransko jonski dio od Furlanije do Pulje) i Slovenija, te nečlanice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.

Što je zadaća Hrvatske

​Strategija ima četiri temelja (1) plavi rast/ 2) povezivanje regije/ 3) kvaliteta okoliša i 4) održivi turizam. Hrvatska je koodinator za 4. Održivi turizam, a uz Ministarstvo turizma i sporta u tome su i zadaće Ministarstva kulture i informiranja. Hrvatska je u svojoj zadaći naznačila korištenje i aktivan razvoj kulturnih ruta vijeća Europe, uzevši za okosnicu dvije koje pokrivaju ovaj prostor odnosno - Rutu maslinovog drva, te predmet ovog našeg interesa - Rutu rimskih careva i dunavsku vinsku rutu. Ruta rimskog nasljeđa trebala bi biti slijedeća nova kulturna ruta,i ishodište imati u Hrvatskoj, a inicirana je dokumentima EUSAIR Jadransko jonske strategije i Routes4U programa. Ruta bi ujedno trebala kao krovna ruta obuhvatiti i Rutu rimskih careva, a za nju je napravljeno istraživanje i studija izvedivosti, a obuhvaća sve EUSAIR zemlje i promiče arheološki turizam.
Kad je u pitanju arheološki turizam Ministarstvo turizma do sada je 2017. izdalo prvu i jedinu publikaciju nastalu suradnjom sektora turizma i arheologije – »20 top arheoloških destinacija Hrvatske«. U njemu se na više od stotinu stranica prikazuje arheološke destinacije u priobalnom i kontinentalnom dijelu naše zemlje te UNESCO-ova odredišta.
Projekt traži najprivlačnije priče i doživljaje za sve brojnije kulturne turiste i istraživače koji su u potrazi za novim i nedoživljenim.

Gdje smo tu mi?

I u spomenutom izdanju »20 TOP arheoloških lokaliteta Hrvatske« i spomenutoj kulturnoj ruti Vijeća Europe - Ruta rimskih careva i dunavska vinska ruta, iz Zadarske županije su uvršteni - Zadar i Nin.
Rimsko nasljeđe Nina u najkraćem čine: Ostaci najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. stoljeća; ostaci rimske kuće s mozaikom iz 2. stoljeća; rimski kameni ostaci u solanama; ostaci rimskih građevina (1.-6. st.) u okolici crkve sv. Križa; urbani plan stare gradske jezgre iz rimskog doba; ostaci južnih rimskih gradskih vrata iz 1. stoljeća; rimski kamen s imenom rimskog građanina kao dokument izgradnje Gornjeg gradskog mosta, iz 1. stoljeća.
Tu su i serilie liburnica, ostaci dvaju liburnskih brodova iz 2. st pr. Kr. i priča o Zatonu kao ninskoj luci u koju su pristajale i rimske galije, a Liburni su kao pomorski narod za Rim gradili brodove. Tu je i Muzej ninskih starina u kojem je predstavljen dio tog nasljeđa.

​Nin

​Zanimljivost je da je u Ninu otkrivena najpoznatija i najmonumentalnija skupina carskih statua (još u 18. st.) julijevsko-klaudijevske dinastije. Navodno je bilo osam skulptura, a čuvaju se četiri ali - u zadarskom Arheološkom muzeju (August, Tiberije, Julije Cezar, te jedan od Tiberijevih nasljednika, a tu su i glava Nerve, te portreta Vespazijana).

Zadar

​Zadar kao arheološki rimski lokalitet na zapadnom kraju grada ima glavni trg - rimski forum, najveći je rimski forum
na istočnoj strani Jadrana (45 sa 90 metara), ujedno najbolje očuvani u Hrvatskoj, te povišeni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom od kojih taberni su vidljivi ostaci uz Forum. Zadar ima i natpis oca kolonije - ​ Parens coloniae - Augusta. Imao je i dva gradska vodovoda s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, niz termalnih pogona... Emporij (trgovište) spominje i natpis na slavoluku uzidanom s unutrašnje strane Morskih vrata, u kojem stoji da je udovica Melija Anijana oporučno dala popločati emporij i podići slavoluk sa statuama u spomen na svog muža, uz trošak od 600.000 sestercija. Pozicije amfiteatra, kao i teatra položaje možemo gotovo sa sigurnošću pretpostaviti izvan utvrde Forte. Tu si i Arheološki muzej (2. najstariji u Hrvatskoj) i Muzej antičkog stakla, te Međunarodni centar za podvodnu arheologiju.

Asseriju i Muline svakako treba dodati

Asseria, uz Podgrađe kod Benkovca, bio je rimski municipij nastao na liburnskoj gradini. U središtu naselja bio je forum s kapitolijem, koji je imao originalan smještaj i rješenja (podignut na rubu starih zidina, primjer je urbanizirane prapovijesne gradine, kula na istočnoj strani), a otkrivene su i gradske kuće. U glavna gradska vrata uklopljen je početkom II. st. Trajanov slavoluk. U Asseriji je djelovala radionica jedinstvenih nadgrobnih spomenika - liburnskih cipusa. Mnoštvo cipusa i rimskih ostataka kao i repliku reljefa Romula i Rema što sišu vučicu moguće je vidjeti u Zavičajnom muzeju u benkovačkom kaštelu.
Muline su jako dobro istražene i objašnjene još za dr. Ilakovca.
Od antičkog doba Ugljan je služio kao utočište plemenitašima kad bi htjeli pobjeći od gradske vreve u svoja imanje i Ville Rustike. Tradicija proizvodnje maslinovog ulja ovdje stara kao i sama civilizacija a perjanica su joj Muline, Ovdje je moguće vidjeti repliku tzv Mulinskog tijeska izrađenu prema ostacima drevnog rimskog iz prvog stoljeća.
Tu su koristili metodu čuvanja maslina u moru što svjedoče bazeni, a mlado maslinovo ulje imalo je ugodniji okus i poznato je u Rimskom Carstvu kao Oleum Liburnicum, kako je napisao rimski pisac Apicius iz 4. stoljeća.
Bile najveći poznati, rimski proizvođač maslinovog ulja u Hrvatskoj sa pet instaliranih preša s procijenjenom sezonskom proizvodnjom od 85 tisuća litara. Vrijedi kazati da su nađeni i ostaci presa za grožđe - vino. Kod transporta ulja koristilo se oko 3.240 amfora (svaka sa kapacitetom od 26 litara). Mnoge dvojbe oko naziva cijelog otoka Ugljana smatra se da je riješio dr. Petar Skok u svome dijelu »Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima« 1950. gdje dokazuje da Ugljan nije nazvan ni po ulju, niti ugljenu, već po imenu ​Gelliusa koji je u doba Rimskog carstva na Ugljanu imao posjed.

 

Spomenuti je i Corinium, Argyruntum, Nadinum..

Turiste ne valja voditi tamo gdje ne postoji mogućnost kvalitetne prezentacije već tek ostatak kakvog zida ili priče, a u nas je toliko toga neotkriveno i ne prezentiranog, ali što valja spomenuti.
Karin u kojem se naziru ostaci amfiteatra bio je za Rima Corinium.
Starigrad dolaskom Rimljana je Argyruntum sa statusom municipija za Tiberija. Argirunt spominje u 1. st. Plinije Stariju u Naturalis Historiae. Arheološka istraživanja još iz 1908. duž glavne antičke ceste našla su nakropolu sa 400 grobova.
Starije ilirsko naselje nad selom Nadin u liburnsko-rimskom dobu nazvano je grad Nadinium na putu iz Asserije za Iader, sa ostacima gradskih bedema, a vidljivi su i nedavni iskopi grobova na nekropoli. Napomenuti je da bi se s nešto smjerokaza i info tabli, uz krčenje dijela grmlja i stabala sa zidina, mogao pokazati turistima.
Vrana od koje je za Trajana izgrađen vodovod do Zadra, se latinski nazivala Aurana, Laurana i Arauzona.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika Zaratino
Nama u Zadru dovoljno je vidjeti temelje sv. Donata, i odmah nam je jasno koliko Hrvati cijene " svoju " povijest Rima i rimskog kulturnog naslijeđa. Najezdom Hrvata u ove krajeve uništen je veliki dio ostavštine , odnosno građevina ondašnjeg " neprijatelja ".