Zadrani duguju 6,2 milijuna kuna za komunalnu naknadu

Zadrani za komunalnu naknadu dosta duguju te stoga imamo konstantno iste probleme u kontaktima s građanima. Naime, oni ne shvaćaju da je komunalna naknada, odnosno ono što se ubere njenom naplatom zapravo sve ono što se vraća u grad. Nema opraštanja duga za komunalnu naknadu, kazala je Perić

Nedavnom odlukom Gradskog vijeća komunalni doprinos u Zadru poskupio je s dotadašnjih 70, na 180 kuna po prostornome metru izgrađenog objekta te tako stavio Zadar u poziciju grada s najvećim doprinosom u državi. S druge strane, iznos komunalne naknade je ostao nepromijenjen, no i dalje ga veliki broj naših sugrađana ne plaća.
Milijunski dugovi
– Cijene komunalne naknade nisu se povećale. Nije se mijenjao komunalni bod niti vrijednost komunalnog boda. Na Gradskom vijeću promijenjena je jedino vrijednost komunalnog doprinosa, dakle, naknada koja se plaća kod građenja, odnosno izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola i sl. To se sa 70 kuna povećalo na 180 kuna po m3. Što se pak tiče komunalne naknade, a to je naknada koja se plaća za održavanje sustava javne rasvjete, nerazvrstanih cesta, groblja i zelenih površina, tu je sve ostalo potpuno isto. Još uvijek se naplaćuje 0,64 kune po metru četvornom korisne površine, uz što još ide koeficijent mjesnog odbora te koeficijent namjene, kazala je Grozdana Perić, pročelnica Upravnog odjela za financije u Gradu Zadru.
Za komunalnu naknadu Zadrani su u 2009. godini dugovali ukupno 44,9 milijuna kuna, od čega se naplatilo 38,7 milijuna kuna, odnosno čak 86,31 posto. Od toga, stanari stambenih zgrada dugovali su 6,1 milijun kuna od čega je naplaćeno 5,4 milijuna kuna ili 88,8 posto, dok su stanari privatnih kuća dugovali 5,4 milijuna kuna od kojih je naplaćeno 4,5 milijuna kuna tj. 82,9 posto. Pravne osobe i obrtnici u istoj godini dugovali su 33,3 milijuna kuna od čega je naplaćeno 28,8 milijuna kuna, odnosno 86,41 posto.
– Zadrani za komunalnu naknadu dosta duguju te stoga imamo konstantno iste probleme u kontaktima s građanima. Naime, oni ne shvaćaju da je komunalna naknada, odnosno ono što se ubere njenom naplatom zapravo sve ono što se vraća u grad kroz održavanje zelenih površina, plaćanje javne rasvjete, povećanje broja rasvjetnih tijela na javnim površinama, plaćanje Čistoći za održavanje javnih površina, plaćanje Odvodnji za odvoz fekalija iz septičkih jama, održavanje groblja što rade Nasadi itd. Sve što se ubere od komunalne naknade građanima se vraća kroz sustav ulaganja u održavanje gore navedenog, kazala je Perić.
Jedan od najčešćih sredstava naplate dugovanja za komunalnu naknadu od strane Grada Zadra je donošenje rješenja o ovrsi i njena provedba. S obzirom na mogućnost pozivanja na zastaru u određenom vremenskom razdoblju Grad se trudi ubrzati takve postupke.
Ovrha i zastara
– Sustav naplate zaduženja od strane Grada funkcionira na način da se kod prnavnih osoba, obrtnika i trgovačkih društava koristi sredstvo ovrhe nad njihovim žiro-računima. Neke su nam pravne osobe dostavile mjenice svojih tvrtki kako ih se ne bi blokiralo te pokušavaju što urednije podmirivati svoje obveze te mi to naplaćujemo s njihovih računa. Što se tiče fizičkih osoba, odnosno građana, njih nastojimo motivirati kroz razgovore da podmire svoje obveze. No ima dosta onih koji zaista ne reagiraju na upozorenja, kojima je uplatnica za komunalnu naknadu zapravo samo još jedna uplatnica koja ih obvezuje te ne žele prihvatiti tu obvezu. U tim slučajevima ćemo zaista morati koristiti sredstva ovrhe na plaće i mirovine. To su zapravo instrumenti prema Općem poreznom zakonu koje mi moramo poštovati te na taj način provoditi ovrhe da bi se dugovi za komunalnu naknadu mogli naplatiti od građana koji su neuredni platiše, koji to ne prihvaćaju kao građansku obvezu. Što se tiče vremenskog razdoblja u kojemu se tolerira neplaćanje dugovanja za komunalnu naknadu, nastojimo da ne prođe više od tri godine, jer se nakon tog vremena građanin može pozivati na zastaru, kazala je Perić.
U slučaju kada Grad pošalje rješenje o ovrsi na mirovinu, a umirovljenik nema dovoljno mirovine, Zavod za mirovinsko osiguranje neće provoditi ovrhu. To su životni problemi koji Gradu koji je ovlašten da naplaćuje komunalnu naknadu stvaraju bezizlaznu situaciju jer je u tim slučajevima zapravo nemoćan.
– Nikome se dug ne oprašta, no ako dug ne možemo naplatiti na taj način, takve stvari ćemo rješavati stavljanjem određenih tereta na zemljišta, kuće i stanove. To je drugi stupanj, vrlo nepopularan, ali ljudi moraju shvatiti da ako su građani ove države, da trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti. Svi mi smo dio sustava i podmirujući svoje obveze pokrećemo državu. Ako to ne činimo, ne možemo imati uređenu državu. U postupku naplate dugovanja, ako želimo postići red u sustavu i društvu, morat ćemo koristiti te mjere stavljanja tereta na imovinu. Veliki je problem u tome što veliki broj tih nekretnina, s druge strane, nije ni uknjižen, nisu riješeni imovinskopravni odnosi u knjigama niti u obiteljima. Tada se postavlja pitanje, kako možeš naplaćivati nešto za što ne postoji dokaz da postoji, ali moramo težiti pravnoj državi. Objekt postoji, taj građanin koristi blagodati onoga što svi ostali plaćaju i zaista sustav mora takve stvari riješiti jer smo svi mi građani koji su dužni plaćati sve svoje obveze. Mi sustav želimo usavršavati, no u tom istom sustavu još puno kockica nedostaje te se onda nalazimo pred zidom u onome što bi samo po sebi već trebalo biti riješeno. Svi moraju plaćati svoj dio obveze, a ne da se događa situacija da netko ima kuću na tri kata, ali i mirovinu od 1.500 kuna te mu na račun toga ne možete ništa. To je smiješno. Iznos za komunalnu naknadu je simboličan s obzirom na ono što kao uređen sustav i grad mi imamo, kazala je Perić, apelirajući na građane da podmiruju troškove komunalne naknade jer se njome zapravo financira sve što nas uistinu čini gradom.