Osnutak Sveučilišta bio je povijesni događaj za Zadar

Ako je Zadar ostvario zavidan napredak i postigao velika ostvarenja, a, kao što svi znamo, jest, onda je za dobar dio tog uspjeha zaslužno i njegovo sveučilište. Zajedno s Gradom ono doprinosi razvoju cijele zadarske regije, istaknuo je gradonačelnik Vrančić
Domaćinskim pozdravom gostima i intoniranjem državne himne započela je Svečana sjednica, središnji dio proslave Dana Sveučilišta u Zadru, kojim je obilježeno devet godina njegova djelovanja.
Na proslavu, značaj zadarskog sveučilišta, njegovo mjesto u hrvatskoj, ali i europskoj akademskoj zajednici, na značaj sveučilišta za grad i regiju svojim su se pozdravnim govorima osvrnuli akademik Ante Stamać, mons. Milivoj Bolobanić u ime nadbiskupa Želimira Puljića, gradonačelnik Zvonimir Vrančić, Marina Dujmović Vukovović u ime župana Stipe Zrilića, Gordana Kralik, predsjednica Rektorskog zbora Hrvatske, Petar Selem, te Ivana Mrkonjić u ime ministra Radovana Fuchsa.
– Ovim ću vam pozdravom u ime Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske, ali i u svoje osobno ime kazati koji su naši stavovi o kulturi uopće i ulozi sveučilišta u društvu. Sveučilišta su, pa onda i zadarsko velikim dijelom usmjereni na znanstvena istraživanja. Imaju svoja znanstvena područja, polja i grane u kojima donose nove podatke i otkrića. Matica hrvatska posrednik je i svojevrsni distributer tih podataka i znanstvenih otkrića prema svekolikom pučanstvu, kazao je akademik Stamać uručujući dar Matice rektoru Uglešiću, “Izbor iz djela Bartola Kašića”, posljednju knjigu iz Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti.
Za uspjeh Zadra zaslužno i Sveučilište
Ističući ponos Crkve Zadrom kao sveučilišnim centrom, mons. Bolobanić je kazao kako je nekada upravo Crkva bila rasadnik kulture i znanja, a danas ona kao moralna vertikala izvrsno surađuje sa zadarskim sveučilištem. Izrazivši nadu u još bolju buduću suradnju mons. Bolobanić na sve je djelatnike sveučilišta zazvao Božji blagoslov.
– Osim slavlju, današnji je dan prilika za podsjetiti se na sve one koji su svoje goleme napore uložili u to da Zadar prije devet godina postane sveučilišni grad, da se obnovi staro sveučilište. Nije pretenciozno taj događaj okarakterizirati povijesnim, a kao što znamo Sveučilište u Zadru je već u tih devet prvih godina dalo značajne rezultate. Ako je Zadar ostvario zavidan napredak i postigao velika ostvarenja, a, kao što svi znamo, jest, onda je za dobar dio tog uspjeha zaslužno i njegovo sveučilište. Zajedno s Gradom ono doprinosi razvoju cijele zadarske regije. Valja konstatirati kako je Sveučilište u Zadru u proteklim godinama postiglo značajne razvojne iskorake i ima prepoznate projekte. Na nama je da ih pomognemo. U devet je godina sveučilište ostvarilo značajnu međunarodnu suradnju, postiglo značajne znanstvene dosege i, vrijedi istaći, uspjelo u zapaženoj suradnji s gospodarstvom. Ionako izvrsnu suradnju koju ima s Gradom valja nam još više poboljšati i učvrstiti, pohvalno je o ulozi sveučilišta govorio gradonačelnik Vrančić.
Konkurentnost za 21. stoljeće
Marina Dujmović Vukovović u ime župana Stipe Zrilića kazala je kako je Zadarska županija svjesna da je znanje mladih naraštaja bogatstvo bez konkurencije, te izrazila nadu da će sveučilište nastaviti svoj razvoj obrazujući moralne i odlučne ljude znanja.
Zadovoljstvo djelovanjem zadarskog sveučilišta u svom je govoru istakla i Gordana Kralik, predsjednica Rektorskog zbora Hrvatske:
– Grad Zadar baštinio je bogato kulturno i povijesno naslijeđe, a zadarsko sveučilište ima dugu tradiciju akademskog života. Suvremeno akademsko obrazovanje temelji se na europskoj, humanističkoj i demokratskoj tradiciji, a pred hrvatskom je akademskom zajednicom nastavak temeljitih reformi obrazovnog sustava. Izazovi pred nama su internacionalizacija i uključivanje u europske istraživačke projekte. Poticanjem izvrsnosti stvaraju se timovi istraživača konkurentni u 21. stoljeću. No, zadaća sveučilišta nije samo edukacija već i formiranje slobodoumnih i moralno odgovornih ljudi. Predstoji i nastavak suradnje MZOŠ-a i akdemske zajednice u usklađivanju zakona. Sveučilište u Zadru jedno je od tri integrirana hrvatska sveučilišta i na odličnom je putu integriranja u europsku zajednicu sveučilišta. Neka živi, raste i cvijeta Sveučilište u Zadru!
Kazavši kako uspjeh Sveučilišta u Zadru dematira sve one koji stanje u Hrvatskoj žele oslikati crnim tonovima Petar Selem je članovima akademske zajednice poručio:
– Budite sigurni kako Hrvatski sabor neće donijeti zakone na uštrb hrvatskih sveučilišta, jer bez znanosti nema hrvatske domovine. Svatko onaj tko dođe raditi na zadarsko sveučilište može biti sretan i smatrati se privilegiranim.
Iskoristiti potencijale
U ime Sveučilištu u Zadru krovne institucije, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Ivana Mrkonjić, državna tajnica je kazala kako u Zadru sveučilište raste na čvrstim temeljima višestoljetne djelatnosti na polju visokog obrazovanja:
– Osim velikog obola na obrazovanju mladih ljudi ovo je sveučilište zapaženo i po svom radu na polju izdavaštva, istraživanja i međunarodne znanstvene suradnje. Kvalitetna visokoobrazovna politika mora biti praćena i odgovarajućim institucionalnim okvirom. Ako smo se nekad borili i izborili za neovisnost i demokraciju, danas se borimo da naše goleme potencijale iskoristimo što bolje, a upravo tu akademska zajednica ima značajnu ulogu. Premda mlado, Sveučilište u Zadru u pogledu promjena uvijek je prednjačilo.
Ako je Svečana sjednica bila središnji dio proslave Dana Sveučilišta u Zadru, onda je rektorov govor, kojim se osvrnuo na proteklu, ali i najavio projekte u predstojećoj godini, bio središnji trenutak Svečane sjednice.
Rektor je govor započeo osvrtom na bogatu tradiciju sveučilišnog života u Zadru rekavši kako ona bilježi “615 godina od osnutka prvog Sveučilišta (Universitas Jadertina) i 202 godinu od osnutka drugog zadarskog sveučilišta – tzv. Centralnog učilišta”. U uvodu je rektor Uglešić naglasio nedavne zakonske inicijative u svezi s visokim obrazovanjem:
Uglešić: Decentralizacija i mreža visokog školstva
– Mogu kazati da smo uložili golemu energiju pripremajući nove zakone ili sudjelujući u njihovoj izradi. Riječ je o zakonima koji bi u budućnosti trebali regulirati odnose u visokom obrazovanju i znanosti i koji će utjecati na funkcioniranje naše visokoškolske i znanstvene zajednice. Javnu raspravu koju nam je omogućilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, shvatili smo ozbiljno, a s ozbiljnošću pristupa idu i kritike, pa i one koje možda nisu uvijek bile na razini akademske zajednice. Sveučilište u Zadru i njegovi predstavnici sudjelovali su u kreiranju promjena promišljeno i konstruktivno, vodeći se ciljevima razvoja identiteta i dugoročnih programskih smjernica Sveučilišta u Zadru. Nakon svih brojnih sastanaka kod velike većine onih koji su u njima sudjelovali, iskristaliziralo se mišljenje da su promjene nužne i da bi zakone trebalo usvojiti. Ono što se nama čini bitnim nakon svega, a što ni jednom riječju nije bilo spomenuto ni u kontekstu zakona ni izvan njih, to je decentralizacija i konačno uspostavljanje mreže visokoga školstva u Republici Hrvatskoj koja u ovome trenutku, usudit ćemo se ocijeniti, nije funkcionalna.
Potom je rektor, kazavši kako unatoč nedostatku sredstava stanovitu nadu ostavljaju europski strukturni fondovi, najavio značajnije projekte:
– Projektna dokumentacija za pristup fondovima mora biti minuciozno pripremljena. Predložili smo da Novi kampus uđe u operativni program za EU-fondove. Tome treba prethoditi Detaljni plan uređenja Novoga kampusa, koji je zahvaljujući Gradu upravo pred donošenjem. Sveučilište je također naručilo, i tijekom travnja će dobiti Poslovni plan za sljedećih 30 godina. U tijeku je dobivanje lokacijske i građevinske dozvole za staru Tehničku školu, koja bi se za potrebe odjela društvenih znanosti trebala obnoviti sredstvima predpristupnih fondova. Isto tako preko resornog ministarstva od Vlade Republike Hrvatske zatražena je mogućnost podizanja kredita za izradu projektne dokumentacije za buduću Sveučilišnu knjižnicu, gdje bi Sveučilište bilo jamac. Od Grada je na korištenje dobiven prostor na Višnjiku. U tijeku je natječaj za građevinske radove čija je financijska vrijednost oko tri milijuna i 300 tisuća kuna, a sredstva su osigurana iz Proračuna RH i vlastitih prihoda Sveučilišta. Treba naglasiti izvrsnu suradnju s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. U tijeku je potpisivanje ugovora za korištenje njihovih prostora za potrebe studija Podvodnih tehnologija koji bi trebao zaživjeti već od jeseni. Sveučilište je dobilo pozitivno mišljenje od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom za korištenje vojarni bivše JNA na otocima Molatu i Istu te takvu preporuku uputilo Vladi.
Počasni doktorat prof. dr. sc. Tefku Saračeviću
Rektor je pohvalno govorio o novim sveučilišnim programima na svim studijskim razinama, pritom spomenuvši kako neka sveučilišta nisu dopustila svojim djelatnicima rad na mentorskom poslijediplomskom studiju zadarskog sveučilišta “Humanističke znanosti”. Kazao je kako je u protekloj godini doktorirao 21 doktorand, a magistriralo je devet kandidata što godinu čini najuspješnijom u povijesti Sveučilišta. Nadalje, spomenuo je i “bolonjske reforme” izrazivši žaljenje što tržište rada ne prepoznaje diplomirane prvostupnike. Najzad, spomenuo je brojne nagrade koje je dobio projekt ROKi (prototip robota u kirurgiji).
Nakon rektorovog govora i “Polke Slava” koju je na klaviru izvela Branka Aždajić, uručen je počasni doktorat prof. dr. sc. Tefku Saračeviću, profesoru emeritusu Sveučilišta Rutgers (SAD) za izuzetan doprinos u znanstveno-nastavnom radu u polju informacijskih znanosti. Pokretač inicijative za dodjelu ovog počasnog doktorata je Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru, pa je i promociju vodila prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić.
Po uvriježenom običaju i ova je Svečana sjednica u povodu Dana Sveučilišta iskorištena za dodjelu Rektorove nagrade najuspješnijim studentima i zaslužnim djelatnicima. Dobitnici nagrade među studentima su: Tereza Kaurinović, Đurđina Lakošeljac, Irena Pavela, Denis Radoš, Matko Sorić, Gabrijela Vidić i Krešimir Vuković. Zaslužni djelatnici dobitnici Rektorove nagrade su Marija Crljenko, Petar Čovo, Davor Dević i Ankica Križanac.
 

Odjel za knjižničarstvo najbolji u Hrvatskoj

Od jučer Sveučilište u Zadru ima još jednog počasnog doktoranta, profesora emeritusa Sveučilišta Rutgers u SAD-u dr. sc. Tefka Saračevića. Počasni doktorat dodijeljen je u području društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti. Profesor Saračević tijekom svog dugogodišnjeg znanstvenog rada postigao je značajne znanstvene uspjehe na svjetskoj razini, objavio je preko 150 znanstvenih radova, a svojim savjetima sudjelovao je na oblikovanju novih, tzv. bolonjskih programa na Odsjeku za informacijske znanosti pri Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku te pojedinih diplomskih i doktorskih studija na Sveučilištu u Zadru. Dr. Saračević istaknuo je kako je ovo priznanje, njemu osobno, najvažnije koje je do sada dobio.
– Ovo je najveća od počasti koju sam primio i doživio u životu. Doživio sam ih dosta, primio dosta, ali dobiti počasni doktorat od sveučilišta u Hrvatskoj, a pogotovo u Zadru s kojim sam povezan, nije samo počast nego i veliko zadovoljstvo, rekao je profesor Saračević.
Njegove veze sa Zadrom i Sveučilištem u Zadru najčvršće su u polju informacijskih znanosti koje se izučavaju na Odjelu za knjižničarstvo za kojeg ima samo riječi hvale.
– Ovaj Odjel za knjižničarstvo u Zadru, koji obuhvaća i informacijsku znanost, ali i druge djelatnosti, po mom mišljenju, jest najnapredniji u Hrvatskoj. Najmlađi i najrevolucionarniji, uspio je dovući mnoge mlade nastavnike tako da ima dobar kadar za razvitak, ali je istovremeno uspio privući jedan izvanredan kadar studenata, smatra Saračević.
U svom govoru zahvale na Svečanoj sjednici profesor Saračević istaknuo je kako mu je predsjednik Sveučilišta Rutgers, kada je čuo za njegov počasni doktorat, poslao pismo u kojem je iskazao neizmjerno zadovoljstvo ovakvim očvršćivanjem suradnje sa Sveučilištem u Zadru, naglasivši kako je njegov počasni doktorat ponos cijeloj zajednici Rutgers.
Sedam najboljih po sedam tisuća kuna
I ove godine na Svečanoj sjednici nagrađeni su najbolji studenti za akademsku godinu 2009./2010. Njih sedmero izabrani su od strane Sveučilišta, a nagrađeni su za svoj cjelokupan rad i doprinos Sveučilištu. Osim ocjena bodovao se i rad na projektima, promicanju svojih odjela i Sveučilišta te rad na znanstvenom polju. Ovogodišnja Rektorova nagrada iznosila je poticajnih sedam tisuća kuna uz koje su dobili i diplome. Ove godine nagrađeni su studenti: Tereza Kaurinović, Đurđina Lakošeljac, Irena Pavela, Denis Radoš, Matko Sorić, Gabrijela Vidić te Krešimir Vuković. Za njih je ova nagrada veliki poticaj u daljnjem radu i razvoju.
– Naravno da svi mi radimo zbog sebe, ne radimo to zbog priznanja, ali naravno Rektorova nagrada služi kao priznanje i kao potvrda onoga što smo radli, da netko cijeni naš rad i naš trud, komentirala je studentica Gabrijela Vidić. Studenti se nadaju kako će im ova nagrada jednog dana nešto značiti i u njihovim životopisima kad se nađu u potrazi za poslom.
Novčani dio nagrade svatko će iskoristiti na svoj način, počastit će prijatelje, možda se nagraditi nekim putovanjem, a neki će, poput Krešimira Vukovića, uložiti nagradu u daljnje obrazovanje.
– Ne znam za kolege, ali meni treba novi laptop za rad pa ću ga konačno kupiti, zaključio je Krešimir.
V. MLAĐEN

Rektor misli na sve svoje djelatnike

Rektorova nagrada dodijeljena je i najboljim djelatnicima. Ove godine bili su to profesorica i lektorica Marija Crljenko s Odsjeka za francuski jezik i književnost, mr. sc. Petar Čovo, ISO koordinator, odjelni koordinator za suradnju s gospodarstvom, predstojnik Brodostrojarskog odsjeka na Pomorskom odjelu, ali i voditelj važnog sveučilišnog projekta “Roki”, izrade prototipa robotskog sustava za asistiranje u kirurgiji. Među zaposlenicima koji ne sudjeluju u nastavi kao dobitnici nagrade izabrani su Davor Dević i Ankica Križanac. Djelatnici su osim priznanjem nagrađeni i s 3.500 kuna novčane nagrade.
Nagrada je ove godine posebno iznenadila i oduševila gospođu Ankicu koja na Sveučilištu u Zadru radi 11 godina kao spremačica.
– Sve što mogu reći je da sam ugodno iznenađena nagradom te zahvaljujem našem najboljem rektoru jer misli na sve svoje djelatnike, a ne samo na one visokoobrazovane, kazala je Ankica kojoj ova nagrada dokazuje kako su prepoznali njezin trud i rad. A kako plaće spremačice u Hrvatskoj nisu baš nešto, Ankici je njezina novčana nagrada svakako dobro došla, ipak ona je neće potrošiti sama.
– Mi skromni ljudi naviknemo raspolagati s manjim iznosima, ali ova novčana nagrada svakako mi je dobro došla. Ipak moram naglasiti kako mi više znači samo priznanje nego novac, jer novac se potroši, a priznanje ostaje zauvijek, kaže Ankica koja će svoju nagradu podijeliti s obitelji, te počastiti kolegice na poslu.
V. MLAĐEN

Oživljavanje zadarskih skladatelja

Svečanu sjednicu uveličale su skladbe zadarskih skladatelja 19. stoljeća koje su izveli Branka Aždajić (klavir), Nela Šarić (sopran) i Željko Zaplatić (bariton). Izvedene su “Polka Slava” skladetelja Nikole Strmića i “Il nostro amor” Giovannija Salghetti-Driolija. Riječ je o dijelu projekta koji se provodi u okviru Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru u suradnji s Edom Mičićem, docentom sa Sveučilišta za glazbu i dramsku umjetnost u Grazu. Naime, prema napisanom u predstavljenom programu, u 19. stoljeću u Zadru djeluje cijeli niz skladatelja koji svojim stvaralaštvom obilježavaju najbogatije glazbeno razdoblje ovog grada. Ostavština tih kompozitora, kažu na Sveučilištu, razbacana po hrvatskim arhivima vapi biti otkrivenom. U praksi je potpuno zaboravljena.

Uzvanici sa svih strana

Među uzvanicima su bili Ivana Mrkonjić, državna tajnica i izaslanica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Petar Selem, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Ingrid Antičević Marinović, saborska zastupnica, Stanko Zrilić, zamjenik župana Zadarske županije, Zvonimir Vrančić, zadarski gradonačelnik, Damir Valčić, predstojnik Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, mons. Milivoj Bolobanić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, akademik Ante Stamać, zamjenik predsjednika Matice hrvatske, rektori i prorektori osječkog, riječkog, pulskog, splitskog, mostarskog, zagrebačkog, tuzlanskog, banjalučkog i novogoričkog sveučilišta, dekani nekoliko fakulteta i visokoškolskih ustanova. Domaćine su predvodili Ante Uglešić, rektor, dr. sc. Srećko Jelušić, prorektor za međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju, knjižnicu i izdavaštvo, dr. sc. Vladimir Skračić, prorektor za znanost i razvoj i dr. sc. Ana Proroković, prorektorica za studije i studentska pitanja.