Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Prve jednojezične novine na hrvatskom jeziku

25.03.2011. 23:00
Prve jednojezične novine na hrvatskom jeziku


Najavljeno kao svojevrstan nastavak Dana hrvatskog jezika kao i Dana frankofonije u četvrtak je navečer u dvorani zadarskog ogranka Matice hrvatske održano predavanje prof. dr. sc. Vjekoslava Ćosića naslovljeno „Telegraf sluxbenicski. Prva jednojezična novina na hrvatskom jeziku”. Kako je već uvriježeno predavača i širi kontekst teme o kojoj će govoriti okupljenima je u ime domaćina predstavio Božidar Šimunić.
Prof. dr. sc. Vjekoslav Ćosić, profesor je Odjela za francuske i iberoromanske studije Sveučilišta u Zadru, gdje je do ove akademske godine predavao na Odsjeku za francuski jezik i književnost. Autor je nekolicine knjiga, niza znanstvenih i stručnih radova, sudionik brojnih znanstvenih skupova i kongresa, te dobitnik nekoliko nagrada za znanstveni rad. U četvrtak je održao svoje drugo predavanje u Matici hrvatskoj u tekućoj akademskoj godini.
Ćosić je predavanje započeo tumačeći odabir znakova u naslovu glasila Napoleonovih Ilirskih provincija, a posebnu je pažnju slušatelja privukao obrazlažući donekle provokativni podnaslov predavanja „Prva jednojezična novina na hrvatskom jeziku”:
– Naslov je moga predavanja neke sablaznio, jer je do nedavno vladalo uvriježeno mišljenje kako niti jedan broj službenog glasila Ilirskih provincija nije tiskan na hrvatskom jeziku. Ipak, kako sam nedavno otkrio tiskan je jedan jedini broj i to je prva jednojezična novina na hrvatskom jeziku. Nosi nadnevak 2. siječnja 1811. godine. Odatle i jednina – novina – u mom naslovu. Primjerak kopije tog jednog broja čuva se u Državnom arhivu u Zadru. Ipak, riječ je o stranim, ne o hrvatskim novinama, već onima koje je izdavala jedna kolonizacijska vlast. Inače, „Telegraf” je izlazio na njemačkom, talijanskom i, naravno, francuskom jeziku. Premda je predaja o jednom broju „Telegrafa” na hrvatskom, odnosno ilirskom kako su ga vlasti tada zvale, među istraživačima postoji već duže vrijeme, nitko mu nije mogao ući u trag i stoga je do nedavno vladalo uvijerenje kako on nije ni tiskan. Taj sam broj otkrio istražujući ulogu don Šime Starčevića u vrijeme francuske vlasti nad našim krajevima. Nakon bitke kod Wagrama 1809. godine osnovane su Ilirske provincije, a guverner im je postao novopromaknuti maršal Marmont. „Telegraf” kao njihovo službeno glasilo izlazi u 311 brojeva od 1810. do 1813. godine. Upravo su memoari maršala Marmonta bili prvi trag za postojanje hrvatskog izdanja kojem su istraživači pokušavali ući u trag stotinu godina. Saznavši da u Slovenskom državnom arhivu postoji rukopis hrvatskog izdanja jednog broja spomenutih novina, naručio sam ga namjeravajući ga usporediti s tiskanim francuskim izdanjem. Kada sam u zadarskom arhivu naručio „Telegraf” na moje je veliko iznenađenje među njima bila i kopija jednog broja na hrvatskom. Original se čuva u Muzeju grada Trogira. Među spisima naručenim iz Slovenije naišao sam na podatak o recenzentu hrvatskog prijevoda i usporedivši ga s podacima koje u svom dijelu „Vojna hrvatska” donosi povjesničar Drago Roksandić došao do zaključka da je to don Šime Starčević.