Županija i TZ nastavljaju sustavni eno gastro projekt

Prošlog je tjedna Lovro Jurišić pročelnik UO za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i fondove EU, uz učešće kolege Danijela Segarića iz UO za poljoprivredu, ribarstvo,.. Zadarske županije i Mihaele Kadije direktorice TZ Zadarske županije, putem Zoom aplikacije okupio 40-tak učesnika na raspravu temi Gastronomija Zadaske županije. Bio je to treći nastavak sastanaka s temom Turizam i lokalni proizvodi (prethodno i uz učešće župana Božidara Longina), dok je u raspravi nastavljeno sa sustavnim projektom TZ Zadarske županije »Razvoj eno-gastro-turizma« uz prezentaciju Zorana Kasuma iz HD Consaltinga….

Jurišić: Autohtona hrana kao esencija turizma
Pročelnik Jurišić uvodno je istakao:
– Tradicionalna dalmatinska kuhinja i autohtona jela od domaćih namirnica – to je glavni narativ ove nove odlične gastro priče, koja pogađa samu esenciju turizma, autentičnost turističke ponude. Zadarska je županija u gastronomiji, predstavnik Dalmacije i Mediterana, najzdravije kuhinje na svijetu, uvrštene u UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. U okviru brendiranja destinacije upravo je autohtona ponuda jedan od temeljnih elemenata za diversifikaciju, stoga se ovim vidom unapređenja proizvoda nastoji poticati: posluživanje autohtonih jela i pića, korištenje lokalno uzgojenih namirnica/dobara te povezivanje proizvođača i pružatelja usluga, istakao je Jurišić.
Kako nam ide povezivanje dionika?
– Kvalitetna ponuda hrane i pića, kao i sukladni turistički proizvod, nisu mogući bez dobro razvijene suradnje među dionicima koji tu ponudu i stvaraju. To su proizvođači hrane, restorani, ribari, kuhari, hotelijeri, i svi drugi dionici iz privatnog i javnog sektora koji mogu pridonositi kvaliteti. Stoga me veseli posjećenost našeg trećeg sastanka, kao i kvaliteta rasprave, posebno stoga što je sastanak održan online, što se htjeli mi to ili ne, obično negativno odražava na kvalitetu rasprave.

Segarić: Povezivanje proizvođača i ugostitelja na obostranu korist
Pročelnik Segarić navodi:
– Razvoj gastronomije u određenoj destinaciji, doprinosi razvoju cjelokupne turističke ponude destinacije koju gosti posjećuju, ali isto tako pozitivno utječe i na proizvođače lokalnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Upravo je i to smisao projekta »Razvoj eno -gastro-turizma« kojeg provodi TZ Zadarske županije u kojeg je uključeno niz dionika koji zajedno, kroz niz sastanaka i radionica, trebaju iznjedriti optimalno rješenje za povezivanje ugostiteljstva i poljoprivrede.
Istaknuti su i problemi, kao i aduti?
– Da to nije nimalo laka zadaća pokazala je vrlo živa i konstruktivna rasprava na zadnjoj radionici, ali isto tako istaknuto je da imamo nekoliko značajnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda (npr.Paški sir, Ninska sol, Maraschino….) koji su nedovoljno prisutni na jelovnicima naših restorana na čemu bi trebalo aktivno raditi u narednom periodu. Uska suradnja i razumijevanje između javnog i privatnog sektora neophodna je kako bi ovaj projekt uspio, tim više jer se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima što nam mora biti motiv više kako bi naša županija postala prepoznata kao gastro destinacija.

Kadija: Poseban naglasak u promidžbi – eno gastro proizvodima
Direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija navodi iskustvo otisnute brošure o konobama:
– TZ Zadarske županije od protekle godine poseban naglasak u promidžbi stavlja na eno-gastro proizvod, te s time i nastavljamo i u 2021. Brošura »Konobe i kušaone« u kojoj su izabrani subjekti koji nude ruralnu tradiciju i kuhinju odnosno mjesta gdje se mogu probati autohtoni proizvodi, s prezentacijom na našim web stranicama pokazala se kao odličan alat.
Iz toga ste krenuli ka cjelovitom projektu, s kakvim ciljem?
– Projekt razvoja eno-gastro turizma je namijenjen razvoju punog potencijala lokalne eno-gastro ponude koja se upravo temelji na tradicionalnim poljoprivrednim i maritimnim kulturama, te sukladnim proizvodima autohtonim za našu županiju. U ovoj fazi želimo još jače povezati naše proizvođače i ugostitelje pa se krenulo strateški, prvo s analizom, a zatim ćemo odrediti strateške pravce i aktivnosti koji svakako ovise o svim dionicima u lancu razvoja jednog proizvoda, u ovom slučaju o poljoprivredno-ugostiteljskom.
Iskustvo radionice?
– Stavovi i mogućnosti sudionika-dionika su nam iznimno važni, a što smo i nastojali »izvući« na radionici. Analiziramo dosadašnje izazove i nedostatke, te tražimo konstruktivne prijedloge koji će biti provodljivi kroz cijeli sektor. Rasprava je bila zanimljiva i vrlo korisna, bit će ih svakako još budući da se projekt nastavlja, najavljuje Kadija.

Iz rasprave: Traženje »karike koja nedostaje«
Sadržajnoj raspravi uvod je dao Zoran Kasum predstavljanjem do sad učinjenog u projektu, od analize do odgovora na pitanja što imamo, što su i što rade drugi, i što želimo. Diskusije su neophodne i za doći do istinskih »ikona« ponude, u čemu je Istra često isticana, pa i zbog povezanosti, lokalpatriotizma, a ne tek marketinške uspješnosti.
Većina sudionika rasprave tražila je »kariku koja nedostaje« a to je prvenstveno – povezivanje proizvođača, turističkih i ugostiteljskih poduzetnika i DMK agencija. Renato Kraljev, prisjećajući se i duže od 10 godina prisutnih pokušaja, istakao je taj nedostatak. Željko Vrsaljko kao istaknuti uljar potvrdio, a i da bez toga nema napretka. Uz problem cijena, kod vrhunskih proizvoda, a što mnoge ugostitelje odbija, istaknuto je da ima gostiju koji će platiti kvalitetu. Kadija je pri tom nagasila upravo ulogu ugostitelja kao prvih prezentera proizvoda.

​Identifikacija »ikona« ponude
Dotaklo se ikona mediteranske prehrane – sira, ulja, ribe, vina..​ Vanja Čvrljak iz TZ Ravnih kotara istakao je ravnokotarska vina ko predvodnika eno gastro turizma, a i neophodnost snažnije financijske podrške eno-gastro akcijama u ruralnom prostoru koje promoviraju autohtone proizvode, dok je Segarić naglasio neophodnost upravo njihove disperzije ka ruralu, a Kraljev i nužnu njegovanja posebnost po subregijama. Vesna Karavanić ispričala je uspješnu priču Paga, svog u »ikonama«, a u akciji autohtonih jela, imaju izdanu kuharicu, logotip i idu sa tablama za lokale koji je nude – »Pag na meniju«. Marija Dejanović dotakla se 19 godina borbe za spas i konačnu proizvodnju Ninskog šokola, kao i nedovoljno isticanje aduta ekološke ninske soli. Sanja Jerak iz ZADRA Nove navela je i njihov projekt MadeInlend. Tomislav Fain prenio je iskustva restoranskog dijela svog posla, a dobio i pohvale kao pokretač Cooking Class programa. Ivan Stiblik naveo je iskustva manifestacija kojima je i pokretač u somelijerskom dijelu. Ina Kolega iz TZ Kali iznijela je primjere kaljskih proizvođača koji 90 do 100% proizvoda izvoze, a zasigurno bi trebali biti ikone ovdašnje ponude.
Naravno da se razmišlja o popisu autohtoni adut jela i uključivanje i označavanje lokala koji će ih nuditi, pa i uz poticaj i stimulaciju.

Agro i eno gastro turizam – favoriti EU fondova
Projekti, sufinancirani iz EZ fondova, trenutno mnogobrojni, tiču se eno-gastro priče. Iz temelja EU i fondova – ujednačavanje razvoja, jasan je naglasak na ruralne prostore, i vidljiva težnja kombinacija agrara i turizma. To eno-gastro turizam smiješta u fokus interesa i – bespovratnih sredstava.
Preletimo tek neke aktualne programe:
PP Vransko jezero u širem projektu Biosfera koji sa značajnim sredstvima EU potiče posjećenost zaštićenih dijelova prirode na području Zadarske, Šibensko kninske i LIčko senjske županije, uz ostalo računa i na agroturizam, pa je nedavno održana radionica «Ruralni turizam, seoski i agroturizam«
ZADRA Nova provodi projekt MADE-IN-LAND, a brend koji se razvija trebao bi objedinjavati kulturna i prirodna dobra te gastronomsku ponudu kao i ponudu ostalih tradicionalnih proizvoda i povezanih usluga, koji se nude u zaobalju,
te povezivati te sadržaje s posjetiteljima na obali. Dio je Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020..
U tijeku je i projekt CUHACHA koji provodi Agrra kao program poboljšanja održivog razvoja turizma kroz kulinarsko nasljeđe, kao program: Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020.
Zadarska županija radi projekt izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku Donjem, procjenjenog na 7 mil. kuna, na zemljištu od 27.000 m2 uz rasadnik Piket.