Mesić: Tito nije bio zločinac

Zasluge za slobodu mogu se pripisati i komunistima koje je vodio Tito, čovjek kojeg pamte kao legendarnog antifašističkog borca i državnika, rekao je Stjepan Mesić i dodao da, mada ima ozbiljnih stvari koje se Titu mogu staviti na teret, “komunistički pokret zbog toga nije bio zločinački, niti je Tito bio zločinac”

Gospodo i gospođe, drugovi i drugarice, za mene je ovo posljednje okupljanje u Jasenovcu, na kojem sudjelujem kao Predsjednik Republike, i moram reći da su ova okupljanja za mene uvijek bila više od pukog odavanja počasti žrtvama i preživjelima, ovo je za mene uvijek i sat povijesti – ne zato što bi se bilo kome od govornika, pa tako ni meni, sviđalo da držimo lekcije, već zato što su nas događaji uvijek na to prisiljavali. Ni ova godina u tome nije nikakva iznimka. Moram reći, nažalost, posljednjih smo tjedana svjedoci pravoga divljanja onih koji se nikako ne mogu pomiriti s notornim povijesnim činjenicama, očito su procijenili kako im približavanje kraja mojega mandata pruža priliku da se obruše na antifašizam, i da pod krinkom obračuna s komunizmom jednom za svagda, a osobito u očima mlade generacije, kompromitiraju antifašističke borce i žrtve antifašizma. Ja im poručujem – to neće proći! – kazao je predsjednik Stjepan Mesić na jučerašnjem obilježavanju 64. obljetnice jasenovačkog proboja, kada se, 22. travnja 1945. godine, 600 golorukih logoraša suprotstavilo ustaškim stražarima, pri čemu ih je tek oko 80 i preživjelo te se priključilo NOB-u. U Jasenovcu su se jučer okupili preživjeli logoraši, ali i više stotina antifašističkih boraca Drugog svjetskog rata, predstavnici lokalne i državne vlasti, dok su tradicionalnu zajedničku molitvu u spomen, prema najnovijim podacima, 75.923 jasenovačke žrtve, održali predstavnici pravoslavne, katoličke, židovske i islamske zajednice.
Antifašizam upisan u Ustavu
– Napadaju mene osobno i članove moje obitelji, i to na krajnje primitivan način, način na koji se može odgovoriti jedino šutnjom. Priučeni povjesničari, lažni borci za ljudska prava, pa čak i osuđeni za teška kaznena djela, kao i oni koje bi sutra mogla dostići tužba za počinjene ratne zločine – svi oni ne zaslužuju drugačiji odgovor. Ja sam, ako je netko smetnuo s uma, Predsjednik države, u čijem je Ustavu upisan antifašizam, na što ja ne zaboravljam, nastavio je Mesić, dodajući kako se zasluge za slobodu mogu pripisati komunistima. Komuniste je vodio Josip Broz Tito, čovjek kojeg širom svijeta pamte kao legendarnog antifašističkog borca i državnika, nastavio je Mesić.
– Mada ima ozbiljnih stvari koje se Titu mogu staviti na teret, komunistički pokret zbog toga nije bio zločinački, niti je Tito bio zločinac. Ne opravdam niti jednu smrt smaknutih po kratkom postupku, mada sam siguran da bi u regularnim sudskim postupcima mnogi od njih zasluženo bili na smrt osuđeni. U isto vrijeme, međutim, najodlučnije osuđujem bilo kakvo politiziranje žrtava na bilo kojoj strani, što se odnosi i na otkopavanje jama s posmrtnim ostacima, rekao je. Za jame se, nastavio je, “oduvijek znalo da postoje, ali je baš sada ocijenjeno da je trenutak za njihovo pompozno otvaranje, i teatralno mahanje kostima žrtava pred kamerama”. Odakle ta silna žurba, upitao se Mesić, umjesto da se struci ostavi da utvrdi čiji su to ostaci, tko je i kada te ljude ubio, a zatim tek da se počne postavljati pitanje krivnje, zaključio je.
Politiziranje mrtvih Europa ne traži
– Ovo je samo jeftini politički igrokaz u funkciji povijesnih revizionista koji žele promijeniti rezultate Drugog svjetskog rata. Ja im poručujem da ni ova zadnja, Osma ofenziva, neće proći! Ustaški se zločini ne smiju zaboraviti, i svaki pokušaj njihovog relativiziranja dovođenjem u vezu sa zločinima Domovinskog rata, potpuno je promašen. Protagonisti povijesnog revizionizma ne prolaze nigdje, mada takvih ima posvuda. Doduše, ne dobivaju logističku potporu iz visokih krugova, koji im u Hrvatskoj stoje na usluzi, no nitko ozbiljan tko drži do sebe, ne tretira ih kao partnere vrijedne razgovora. To su žalosne, no ne i bezopasne usputne pojave, kojima i demokracija jednom mora reći – dosta. Tome služe zakoni o kažnjavanju poricanja holokausta koji postoje u nizu europskih zemalja. Mi smo, međutim, suočeni s dva desetljeća dugom pogrešnom interpretacijom povijesti u školama, s posljedicama otvorenog koketiranja s ustaštvom. Umjesto da se kaže kako su provoditelji ustaške ideologije, na našu sramotu, bili Hrvati, jer to za svakog poštenog Hrvata i jest sramota. Nema, ne može i ne smije biti nikakvog izjednačavanja ustaštva i antifašizma. Zbog toga što su i pojedinci okaljali ruke zločinima prema pobijeđenima, zločine valja tretirati individualno, no režime treba razlikovati. Ustaški režim bio je zločinački u svojoj srži, režim uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata bio je krut i autoritaran i nije se uspio othrvati nekim zločinima, no zločinački on nije bio. Ako je raskopavanje masovnih grobnica nešto što od nas traži Europa, što nam neki žele podvaliti, onda ih ja pitam kako to da se širom Europe do sada nije kopalo, i kada će se tamo kopati? Politiziranje mrtvih nije ono što od nas traži Europa. Za godinu, dvije ili tri živjet ćemo u ujedinjenoj Europi, u kojoj za zaluđene profašističkim idejama neće biti mjesta – zaključio je Mesić, pozivajući u svom govoru na odupiranje i najmanjem nagovještaju razumijevanja za zločince. Vječno treba biti zahvalan, zaključio je, onima koji su imali hrabrosti suprotstaviti se nečem što se činilo nepobjedivim.
Nema opravdanja za zločine
Kako je u ime Vlade kazala ministrica Jadranka Kosor, Vlada najoštrije osuđuje zločine počinjene u Jasenovcu, “za vrijeme ustaškog režima, režima zla”. “Jednako tako osuđujemo svaki zločin, bez obzira na vrijeme i mjesto počinjenja”, kazala je. U Jasenovcu je, između ostalih, ubijeno gotovo 19.500 djece, napominjući kako za zločine i ekstremizam nema nikakvog opravdanja. Jasenovac nas, zaključila je Kosor, upozorava na povijesnu istinu. Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, potpredsjednica Sabora Željka Antunović, upozorila je pak kako su sva zla Jasenovca “počinili ljudi ljudima”, te da je ljudska zadaća “ne zaboraviti kako zlu treba malo nepažnje, ponekad neznanja ili neprepoznavanja njegovih pojavnih oblika da zaigra svoj krvavi ples”.
Zorica Stipetić, predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac, upozorila je na stalno zaboravljanu činjenicu da su u Hrvatskoj, osim Jasenovca, postojala još 82 logora, no samo se Jasenovac primjereno tretira. Jasenovački je logor bio najveći sabirni logor u NDH. I dok tamošnji muzej poimence otkriva imena gotovo 76.000 ubijenih, neslužbene procjene govore i o znatno većem broju žrtava, koje dosežu i 1,5 milijuna.