Virani uspješno prkose krizi

Nakon višemilijunskih ulaganja očekuje se i uključivanje i u drugu fazu velikog Jadranskog projekta “Čisti Jadran” vrijednog ukupno 280 milijuna eura koji je pored sredstava jedinica lokalne samouprave financiran iz sredstava zajma Svjetske banke te iz sredstava državnog proračuna i Hrvatskih voda
Općina Vir je u proteklom razdoblju pokrenula niz projekata kojima bi se uvjeti života na Viru trebali podići na znatno višu razinu. U tijeku je realizacija projekta od izuzetne važnosti za opstojnost otoka i svih njegovih žitelja, izgradnje vodoopskrbe i sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda. Nakon višemilijunskih ulaganja očekuje se i uključivanje i u drugu fazu velikog Jadranskog projekta “Čisti Jadran” vrijednog ukupno 280 milijuna eura koji je pored sredstava jedinica lokalne samouprave financiran iz sredstava zajma Svjetske banke te iz sredstava državnog proračuna i Hrvatskih voda. Vlada RH je za drugu fazu projekta uzela zajam od Svjetske banke od 60 milijuna eura, a toliki je iznos osiguran i kod domaćih izvora: 22 posto iz državnog proračuna, desetak posto osiguravaju Hrvatske vode, a ostalo jedinice lokalne samouprave.
Projekt “Čisti Jadran”
– Riječ je o segmentu Jadranskog projekta “Čisti Jadran” kojim se rješava problem septičkih jama, osigurava očuvanje i zaštitu okoliša od onečišćenja otpadnim vodama, osigurava vrlo visoku kakvoću mora te ekološki prihvatljiv gospodarski razvitak. Bez rješenja kanalizacije nema budućnosti turizma, nema budućeg razvoja. To je dio naših prioriteta, naglasio je virski načelnik Kristijan Kapović, 32-godišnji diplomirani ekonomist.
U Jadranski projekt “Čisti Jadran” aktivno je uključen grad Zadar, Biogradska rivijera od Draga do Sv. Petra i Sukošan – Bibinje, dok se pored Vira uskoro očekuje uključivanje u projekt Nin – Privlaka – Vrsi.
– Prema stručnim proračunima, za prve tri faze izgradnje kanalizacijskog sustava ukupno nam treba 120 milijuna kuna. Uvrštenjem u drugu fazu Jadranskog projekta “Čisti Jadran” osigurali bismo dovoljno novca da tu dugo sanjanu priču privedemo kraju. Bez uvrštenja u projekt mi to jednostavno ne bismo mogli financijski izdržati, kaže Kapović kako je u izgradnju mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže uloženo oko 14 milijuna kuna, a postavljeno je 2.750 metara kanalizacijske i 2.400 metara vodovodne mreže u I. fazi realizacije ovog velikog infrastrukturnog projekta. Prvi priključci se očekuju za godinu dana.
Određeno je da se naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom plaća u iznosu od 7.300 kuna te za priključak na infrastrukturu za odvodnju otpadnih voda 7.300 kuna, odnosno 14.600 kuna za vodu iz vodovodnih slavina i kanalizaciju. Predviđeno je da građani mogu plaćati jednokratno ili u najviše 12 rata.
Srušena 103 bespravna objekta
Svi oni građani koji pun iznos plate u godinu dana imaju popust od 25 posto iznosa. Svako kućanstvo će preko toga morati pokriti i trošak priključka koji, ovisno o udaljenosti kuće od vodovodne i kanalizacijske mreže, neće prijeći iznos od tri tisuće kuna.
– Naknadom od 14.600 kuna vlasnika 3.000 kuća Općina bi uprihodila oko 45 milijuna kuna. Katastrofalno je što postoji mjesto s devet tisuća objekata gdje ljeti boravi 60 tisuća ljudi, a da nema kanalizaciju. Septičke jame su problem budući da su se otpadne vode miješale s vodom za piće. Završetkom kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava Viru se otvaraju mogućnosti za gospodarski razvitak u kojemu je najvažniji segment turizam, ističe Kapović.
Uz radove na vodovodu i kanalizaciji, koji su najveći problemi općine Vir, ostvaruju se i ostali projekti kako bi se stanovništvu olakšao život. Naime, Vir je specifičan i zbog toga što je otok potpuno u privatnom vlasništvu. I zato je mjesna zajednica Vir, koja je 1993. postala općinom, vjerojatno jedina općina u Hrvatskoj koja nije imala ni jednog četvornog metra svoje zemlje, nego je morala kupovati parcele čak i za izgradnju škole, a ostale objekte ne treba ni spominjati.
Izgradnjom Virskog mosta 1976. godine, Vir je od otoka zapravo postao poluotok te je došlo do nekontrolirane građevinske ekspanzije. U velikoj akciji rušenja bespravno sagrađenih objekata Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša u lipnju 2006. godine srušena su 103 bespravno sagrađena objekta, uglavnom vikendice, neke kuće za stanovanje i nekoliko ugostiteljskih objekata.
Otok s 25 naselja
Najave čelnih ljudi Općine prije dvije godine da će omogućiti legalizaciju svih bespravno sagrađenih objekata unutar građevinskog područja nisu se ostvarile, jer na temelju usvojenog Prostornog plana za veliku većinu sagrađenih objekata to nije bilo moguće. Stoga je Općina ubrzo nakon usvajanja krenula u Izmjene i dopune prostornog plana.
– Nakon izrade Izmjena i dopuna uslijedila bi uobičajena procedura uz javni uvid i raspravu te prihvaćanje od strane Općinskog vijeća. Cijela procedura izrade trebala bi se obaviti kroz proljeće te da bi se one trebale izglasati prije početka ljetne sezone, najkasnije početkom jeseni, najavio je Kapović dodajući kako žele nastaviti izgradnju ljepšeg i boljeg Vira.
Inače, na Viru koji broji 25 naselja izgrađen je dječji vrtić s ambulantom i stanom za liječnika u vrijednosti od 6,3 milijuna kuna. Sredstva za potpuno dovršenje i opremanje ambulante i vrtića predviđena su u ovogodišnjem proračunu. Unatoč recesiji uskoro će se objaviti natječaj za izgradnju mrtvačnice i uređenje groblja te bi trebali započeti radovi na izgradnji nogometnog igrališta na budućem Sportskom centru na Prauljama. Za izgradnju osnovne škole s dvoranom pri kraju je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na otkupljenom zemljištu, dok će izgradnja Trga sv. Jurja zasad ipak pričekati.
– Vir u ljetnom razdoblju naraste do grada veličine Šibenika ili Dubrovnika, koji imaju stoljetnu tradiciju svojega razvoja. Zato vlast na Viru želi svim ovim projektima podignuti razinu života na nivo kakav Vir i zaslužuje. Mislim da smo udarili dobre temelje Viru i idućih 7-8 godina trebamo iskoristiti kako bi Vir dobio status grada, zaključio je Kristijan Kapović.