Četrnaest zaboravnih općina Zadarske županije

Među 20 općinskih sudova koji nisu dostavili izvješće je i Općinski sud u Zadru, a nisu ga dostavili ni Prekršajni sud u Pagu, Županijsko državno odvjetništvu u Zadru, Županijska uprava za ceste, kao ni komunalne tvrtke, osim Komunalnog društva Pag

Od 429  općina 137 ih Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu dostavile Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2010. godini, ili  makar to nisu učinile do predviđenog roka koji je, zbog preseljenja Agencije, istekao, ne  31. siječnja već 28. veljače.  Među „zaboravnim” općinama u izvješću Agencije o kojem će tijekom svibnja raspravljati saborski zastupnici su i  općine Bibinje, Galovac, Kali,  Kolan,  Kukljica, Pakoštane,  Pašman, Povljana, Privlaka,  Stankovci, Sukošan, Sveti Filip  i Jakov, Vir i Zemunik Donji. 
– Uzevši u obzir statističke  podatke, mogli bismo reći da u  primjeni odredbi Zakona u  2010. godini nisu postignuti  najbolji rezultati. Naime, od  3.958 tijela javne vlasti koja su  trebala dostaviti izvješće o  provedbi Zakona, samo 854  tijela ili 22% je to i učinilo,  navodi u svom izvješću Hrvatskom saboru Franjo Lacko,  ravnatelj Agencije za zaštitu  osobnih podataka.
U izvješću se navodi i kako  niti jedna veterinarska stanica,  ambulanta, javna ustanova za  upravljanje zaštićenim dijelovima prirode nije dostavila izvješće, dok ga je dostavilo samo 8% javnih znanstvenih instituta, 7% visokih učilišta te 9  % javnih ustanova za upravljanje parkovima prirode. Samo je jedan dječji vrtić, od njih  691, dostavio izvješće, a to je  učinilo svega 18 od ukupno  953 osnovne škole te 4 srednje  škole od ukupno njih 436. Od  58 visokih učilišta samo su  četiri dostavila izvješće, a  među njima nema Sveučilišta  u Zadru.
Među 20 općinskih sudova  koji nisu dostavili izvješće je i  Općinski sud u Zadru, a nije ga  dostavio ni Prekršajni sud u  Pagu. Izvješće nije dostavilo ni  Županijsko državno odvjetništvu u Zadru koje se time  ubrojilo u jedno od tri koja to  nisu učinila, uz bok kolegama  iz Gospića i Karlovca. Izvješće  nije dostavila ni zadarska  Županijska uprava za ceste.  Isto su propustila učiniti čak i  dva ministarstva i to Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvo kulture, ali i primjerice Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Financijska  agencija, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska turistička zajednica, Središnji državni ured  za e-Hrvatsku, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, Hrvatski  olimpijski odbor, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatski crveni križ, Hrvatske šume d.o.o.  i  Nacionalna zaklada za razvoj  civilnog društva.
Od 202 komunalne tvrtke  samo su tri dostavile izvješće, a  među ažurnom trojkom je Komunalno društvo Pag d.o.o.  koje, međutim, nije u 2010 zaprimilo niti jedan zahtjev za  pristupi informacijama. 
– Sve svoje obavijesti, a koje  se odnose na prava i obveze  korisnika njihovih komunalnih usluga, uredno objavljuju  na svojoj internet stranici, kao  i putem sredstava javnog  priopćavanja, prvenstveno Radio Paga. Prigovore korisnika  na račune, obračune usluga,  kvalitetu isporučenih usluga i  slično rješavaju na način utvrđen Zakonom o zaštiti potrošača putem svoje stručne  službe kao i povjerenstva za  reklamacije potrošača, stoji u  izvješću.
U izvješću Agencije Hrvatskom saboru navodi se kako je  u 2010. ukupan broj zaprimljenih zahtjeva za ostvarivanje  prava na pristup informacijama iznosio 12.340, no napominje se i kako, zbog nedostatnih izvješća ili, pojednostavljeno rečeno, nesnalaženja  u klasifikaciji upita, Agencija  „nije u potpunosti sigurna u  ispravnost navedenog podatka”.
– Sagledavši sve probleme  koje su tijela javne vlasti imala  u provođenju svojih zakonskih  obveza, može se utvrditi da se  Zakon o pravu na pristup informacijama još uvijek nije uspio riješiti „dječjih bolesti”.  Agencija je utvrdila da veliki  broj tijela javne vlasti ne smatra usmene upite fizičkih osoba zahtjevima za pristup informacijama u smislu Zakona  o pravu na pristup informacijama. U tom smislu ne poštuju odredbu Zakona koja propisuje kako će se, ako je zahtjev podnesen usmeno, o tome  de se sastaviti zapisnik te kako  će se, ako je podnesen putem  telefona ili drugog telekomunikacijskog uređaja, sastaviti  službena zabilješka. Neovisno  o načinu na koji je zahtjev za  ostvarivanje prava na pristup  informacijama podnesen i neovisno o tomu je li zahtjev  podnesen od domaće ili strane, fizičke ili pravne osobe,  takav zahtjev treba smatrati  zahtjevom za pristup informacijama, naravno, ukoliko su za  to ispunjene i druge zakonske  pretpostavke. Da bi se prevladala problematika kvalifikacije zahtjeva korisnika prava  na informaciju, nužno je provesti sveobuhvatnu i detaljnu  edukaciju službenika za informiranje u tijelima javne vlasti,  zaključuje ravnatelj Agencije  za zaštitu osobnih podataka  Franjo Lacko.
 

Za “list” informacije i do 50 kuna

Čekajući da Agencija za zaštitu osobnih podataka propiše koliku  naknadu stvarnih materijalnih troškova tijela javne vlasti smiju naplatiti  korisnicima prava na pristup informacijama, neki su informacije naplatili  osobito skupo.
– U krugu tijela javne vlasti koja su naplaćivala stvarne materijalne  troškove nailazimo na velike razlike. Tako se raspon naplate preslike po  stranici kreće od jedne kune pa sve do 10 kuna. Pojedina tijela javne  vlasti su sasvim neopravdano naplaćivala korisnicima uvid u dokumente  u iznosu od 50 kuna za svaki pojedini dokument. Jedno tijelo javne vlasti  je navelo u svom izvješću da, uz naplatu jedne kune po preslici stranice,  naplaćuje i 20 kuna po zahtjevu za manipulativne troškove u koje  ubrajaju, osim poštarine, i troškove vođenja postupka. Nekoliko tijela  javne vlasti naplaćuje uvid u dokumente samo ako se radi o dokumentima nastalim prije određene godine, i to u iznosu od 50 kuna za  svaki dokument. Pojedina tijela javne vlasti nisu naplaćivala naknadu za  preslike ako se radilo o preslici do 3 stranice, a za svaku daljnju stranicu  ostvarili su naknadu od jedne kune, navodi se u izvješću.

Službenica za informiranje bez e-mail adrese

Osim generalnog nesnalaženja u načinu klasifikacije i dostave  podataka Agenciji, službenici u nekim od tijela javne vlasti suočavaju se  i s poteškoćama na granici bizarnog.
– Jedan službenik za informiranje nas je upozorio na problem  rješavanja zahtjeva u roku ako je službenik za informiranje odsutan s  radnog mjesta zbog bolovanja ili godišnjeg odmora. Službenica za  informiranje jednog tijela javne vlasti se žali da nema svoju e-mail adresu  pa se zahtjevi gube. Određen broj tijela jedinica lokalne samouprave  navodi da se najveći broj zahtjeva za ostvarivanjem prava na informaciju  odnosi na političke razmirice između osoba koje obnašaju dužnosti i  onih koji su im prethodili, može se pročitati u Izvješću Agencije za zaštitu  osobnih podataka.