Ukidanje školarina gura sveučilišta u privatizaciju

Rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš strahuje da će fakulteti ostati bez novca koji ionako nisu pokrivali realne troškove studija, već elementarne režijske troškove

Ukidanje školarina moglo bi imati dalekosežne posljedice po  sveučilišta u smislu privatizacije dijela visokoškolskog  sustava. Ostat ćemo bez  prihoda koji ionako nisu pokrivali realne troškove studija,  već elementarne režijske i  druge troškove – upozorio je  Aleksa Bjeliš, rektor Zagrebačkog sveučilišta, komentirajući izjavu ministra znanosti, obrazovanja i športa Radovana Fuchsa da će ukidanjem školarina sveučilišta povećati prihode i funkcionirati  bolje nego dosad.
Prema zamisli resornog ministarstva, školarine će se u  potpunosti ukinuti, a studenti  će studirati bez plaćanja sve  dok redovito ispunjavaju svoje  obveze. Upisninu će im, kaže  Fuchs, ako budu marljivi  uplaćivati državni proračun, a  ako posustanu, plaćat će 60  posto hrvatske prosječne  plaće.
Iako se o ovom modelu govori već mjesecima, rektor  Bjeliš kaže kako su novu zakonsku verziju tek vidjeli, te  će reagirati početkom svibnja.
– Kad se pišu zakoni, treba  razmisliti o implementaciji, a  naše grube procjene govore  da će nam prihodi zbog ukidanja školarine pasti za pola  milijarde kuna, ističe Bjeliš,  koji strahuje da će ih ukidanje  školarina gurnuti prema privatizaciji sustava na teret javnog novca kakva je danas prisutna u zdravstvu. 
Potpuno suprotno je stajalište Gvozdena Flege, bivšeg  ministra znanosti i saborskog  zastupnika SDP-a, koji računa  da će upisnine sveučilištima  donijeti i dvostruko više novca, ali samo ako se država  bude držala svojih obveza.
– Uvođenje upisnina bilo bi  dobra mjera ako bi ministarstvo redovito plaćalo svoje obveze, izjavio je Flego, podsjetivši da Ministarstvo nije do  danas platilo sveučilištima dugove za školarine u prvoj godini studija.
Flego ipak smatra da je ukidanje školarina “notorna podvala HDZ-a” jer se ukidaju  školarine koje su plaćali samo  neki, da bi se uvele upisnine  koje će plaćati svi. Sada se iz  školarina ubiralo između 230 i  250 milijuna kuna godišnje, a  upisnine će donijeti prihod od  500 do 600 milijuna kuna,  računa Flego koji je uvjeren  da će dio troška javne djelatnosti ipak na kraju pasti na  leđa korisnika, odnosno privatne džepove.
– Ne radi se ni o kakvom  ukidanju, nego prodavanju  magle, jer se školarine zamjenjuju upisninama, a ne zna  se tko će ih sve morati plaćati  , komentira Mate Kapović,  asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
U zakonu se, naime, ne propisuje što znači uspješno studiranje, već se to određuje  pravilnikom, pa se – nakon što  Fuchs donese pravilnik – može  dogoditi da će 80 posto studenata plaćati upisninu, procjenjuje Kapović. Osim toga,  upozorava da odredba o besplatnoj prvoj i drugoj godini  diplomskog i prvoj godini  preddiplomskog studija ne  postoji nigdje u zakonu, već  samo u preambuli, te će njena  provedba, tvrdi, ovisiti o dobroj volji ministra.