Čak 84 posto mladih online život smatra dosadnim

Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija svakim danom postaje sve složenija, proizvodeći istovremeno obilje podataka i stanje stalne povezanosti

Jesu li mladima digitalizirane komunikacijske prakse važnije od neposredne komunikacije, gubi li se autentičnost svakodnevnih rituala komunikacije u javnim i polu-javnim prostorima ili svjedočimo novim oblicima društvenosti – samo je dio pitanja koje je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar otvorio doc.dr.sc. Krešimir Krolo u sklopu svog predavanja na temu surfanja, tekstanja i tweetanja.
Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija svakim danom postaje sve složenija, proizvodeći istovremeno obilje podataka i stanje stalne povezanosti. Kako se u takvom sustavu snalaze mladi koji obično prvi usvajaju i izazove digitalno-interaktivnih medija, te otvara li to polje njihovog većeg društvenog angažmana u javnim ili polu-javnim prostorima, također je dio obrađene tematike. Krešimir Krolo je kroz svoje predavanje predstavio teorije i podatke iz odabranih svjetskih i domaćih istraživanja koji nastoje pružiti uvid u specifičnosti svakodnevice “digitalne mladeži” kao i potencijalne ishode takve komunikacije za zajednicu i društvo.
Zanimljiv je tako odgovor mladih na pitanje iz 2009. godine smatraju li online život važnim i uzbudljivijim. Naime, čak 84 posto je odgovorilo negativno.
– Mladi nastoje okupirati i javne i digitalne prostore. S većom lakoćom to čine s digitalnima, nego s javnima. Ne isključivo zbog inercije, već i zbog restrikcija, normativnih i represivnih, a slično je i s društvenim angažmanom, no to je specifičnost hrvatskog kulturno-političkog nasljeđa, kazao je Krolo, dodajući kako će budućnost odnosa prema javnoj sferi i javnim prostorima ipak više biti uvjetovana širim političkim, kulturnom i ekonomskim procesima, a manje digitalno-interaktivnom socijalizacijom
Predavanje je održano u organizaciji Odjela za Sociologiju Sveučilišta u Zadru.