PONUDA I POTRAŽNJA U Zadru se za kvadrat stana prosječno tražilo 2253 eura

Prema istraživanju Njuškala, koje smo proveli na 158 tisuća aktivnih oglasa u ožujku 2020. godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje pokazuju rast od šest posto na godišnjoj razini, dok prema mjesecu ranije rast iznosi 0,38 posto. Unatoč trenutačnoj situaciji, interes za nekretninama i dalje je visok, a poduzeli smo niz mjera za jednostavnije oglašavanje.
Godišnji rast cijena stanova iznosi 7,5 posto, što je najniže još od kolovoza 2018. godine, dok su cijene kuća rasle na godišnjoj razini za 3,5 posto. Iako rast cijena kuća i stanova na godišnjoj razini postoji, on je sve manji, što je vidljivo na grafu godišnjeg indeksa traženih cijena u RH.
Kvadrat kuće u Zadru 1542 eura
U Zadru se u ožujku se za metar četvorni stana prosječno tražilo 2253 eura, a za kvadrat kuće 1542 eura.
Kvadrat stana u Zagrebu prosječno je iznosio 2.133 eura, oko šest posto više u odnosu na period prije 12 mjeseci kada je godišnja tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosila 114 eura manje. Na mjesečnoj razini Zagreb je bilježio rast traženih cijena kvadrata stanova za 0,7 posto, odnosno 14 eura.
Split i Pula također bilježe rast od šest posto traženih cijena stanova na godišnjoj razini. U Splitu prosječna tražena cijena u ožujku je iznosila 3.010 eura, što je za 172 eura više u odnosu na prošlogodišnji ožujak, ali i šest eura manje u odnosu na veljaču ove godine. U Puli je prosječna tražena cijena kvadrata stana u ožujku iznosila 1.734 eura.
Smanjeni rast cijena stanova prisutan je već neko vrijeme u svim većim hrvatskim gradovima, osim u Rijeci. Tamo je godišnji rast traženih cijena iznosio gotovo 10 posto, odnosno u ožujku je prosječna tražena cijena kvadrata stana u Rijeci iznosila ravno 1.700 eura.
Unatoč nedavnom potresu koji je pogodio grad Zagreb i njegovu okolicu, tražene cijene nekretnina na tom su
području tijekom ožujka, pa tako i u samom tjednu nakon potresa, bile stabilne. Ipak, tijekom travnja s posebnim ćemo naglaskom pratiti tražene cijene nekretnina u najpogođenijim dijelovima grada.
U ožujku je najskuplji hrvatski grad, kada gledamo tražene cijene nekretnina, ponovno bio Dubrovnik. Prosječna tražena cijena kvadrata stana tamo je iznosila 3.764 eura, a kuće 4.317 eura.
Potražnja za najmom stanova se oporavlja nakon pada uzrokovanog novonastalom krizom. Cijene najma stanova u Zagrebu bilježe mjesečni pad od tri posto. Centar Zagreba bilježio je pad cijena najma za 10 posto uslijed novonastale krize i potresa. Unatoč padu, cijena najmova i dalje viša u odnosu na isti period prošle godine.
Iznajmljuje se manje stanova
Trenutačno se na Njuškalu nudi više od 9000 stanova za najam, što je za 12 posto manje u odnosu na isti period prije mjesec
dana. Najviše je stanova veličine 40 do 80 kvadratnih metara, što čini udio od čak 57 posto u ukupnom broju aktivnih oglasa stanova za najam. Riječ je ujedno i o stanovima najtraženije kvadrature za najam.
Gotovo polovica stanova (49 posto) za iznajmljivanje koji se u ovom trenutku nude su u gradu Zagrebu. Po udjelu u ponudi slijede ga Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija.
U danima nakon potresa u Zagrebu je bio prisutan i značajan pad potražnje za unajmljivanjem stanova. Tako je u ovom mjesecu 20 posto manje posjeta u odnosu na period s početka prošlog mjeseca. No, s obzirom da je potražnja za unajmljivanjem stanova bila najniža u tjednu nakon potresa u Zagrebu, na sljedećem prikazu vidljiv je porast potražnje u odnosu na to razdoblje za čak 41 posto. Unatoč recentnim događajima, u ožujku bilježimo gotovo dva milijuna detaljnih pregleda oglasa stanova za iznajmljivanje.
Sličan je trend i kod predaje oglasa. Tako je prošli tjedan bilježio rast predanih oglasa stanova za najam u Zagrebu za 56 posto u odnosu na tjedan poslije potresa što ukazuje na oporavak ovog tržišta.
U ovom trenutku prosječna mjesečna cijena dugoročnog najma stana u gradu Zagrebu iznosi 4694 kuna, a prosječna kvadratura istih je 65 kvadratnih metara. U odnosu na početak ožujka cijene najma stanova u Zagrebu su doživjele pad od prosječno tri posto. Najveći pad je prisutan kod najmanjih stanova (onih od 20 četvornih metara). (Martina KUTEROVAC)