ZDRAVKO MARIĆ: “Ako netko bude varao na potporama, država će se s njim obračunati”

U travnju je država isplatila više od milijun i 200 tisuća mirovina, plaće u javnom sektoru i minimalac za gotovo pola milijuna ljudi iz privatnog sektora i samo za te plaće i mirovine joj je trebalo gotovo osam milijardi kuna. Redoviti prihodi u većinu hrvatskih kućanstva sada stižu iz državnog proračuna. I tako će biti i u svibnju i lipnju. I to u situaciji kad su porezni prihodi pali na trećinu prošlogodišnjih, pa provođenje te najvažnije Vladine mjere umnogome ovisi o tome koliko uspješno ministar financija Zdravko Marić i njegovi suradnici osiguravaju zaduženje države.

Što ako budete morali imati isti trošak još tri mjeseca nakon toga. Može li to Hrvatska uopće izdržati?
– Za ukupne proračunske izdatke koji uključuju financiranje potpora gospodarstvu, isplatu mirovina i socijalnih naknada, plaće u javnom i državnom sektoru mjesečno nam je potrebno oko 15 milijardi kuna. U ovaj iznos uključena su sredstva za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te lokalnu samoupravu, što im doznačavamo kako bi mogli financirati svoje nužne rashode. Koncept nošenja s ovom epidemijom i njenim posljedicama zasnovan je na pretpostavki da će ove posebne okolnosti trajati tri mjeseca uz mogućnost produljenja za dodatna tri mjeseca. Naravno da se cijelo vrijeme nadamo i poduzimamo sve što je u našoj moći da bi ove posebne okolnosti trajale što kraće. Duljina trajanja posebnih okolnosti je od krucijalnog značaja za razmjere socijalnih i gospodarsko-financijskih posljedica. Sve mjere iz paketa za pomoć gospodarstvu nisu se mogle donijeti niti komunicirati s obzirom na njihov financijski učinak bez kakvog jamstva da za njihovu provedbu možemo osigurati financiranje. Od samog početka ove krize isticao sam da se s njenim ekonomskim posljedicama nećemo moći nositi samo i isključivo mjerama fiskalne politike nego da je nužno sinkronizirano djelovanje s monetarnom politikom što podrazumijeva aktivniju ulogu Hrvatske narodne banke u potpori mjerama Vlade, pa u konačnici i cijeni koju ćemo na kraju svi platiti. Ako će se trajanje krize produljivati, problemi će postajati veći, i mi ćemo se tome morati prilagođavati.

Bojite li se značajnog povećanja siromaštva u državi nakon što prestane isplata potpore države?
– Ne trebamo imati iluzije da se ova kriza neće negativno odraziti na ukupna primanja značajnog dijela naših ljudi, bilo da će im biti smanjene plaće, bilo da će određeni broj izgubiti radna mjesta usprkos svim mjerama koje ova Vlada poduzima. Imajući to u vidu, da bismo pružili potporu nemalom broju naših građani čiji su računi blokirani usvojili smo dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim smo suspendirali provođenje ovrha tijekom sljedeća tri mjeseca, uz mogućnost produljenja za dodatna tri mjeseca. Za to vrijeme se ne obračunavaju zatezne kamate na dospjele obveza. Deblokada računa je provedena za više od 230 tisuća građana. Također, banke su se obvezale na provedbu moratorija nad kreditnim obvezama kako pravnih osoba, tako i fizičkih koje su pogođene ovom krizom.

Vlada je morala mnogima od nas zabraniti ili narediti stvari koje joj ne bi pale na pamet u »normalnim vremenima«, zašto bankama ne može zakonom narediti moratorij na godinu dana?
– Od samog početka epidemije i suočavanja s posljedicama koje će izazvati na socijalnom i gospodarskom planu isticali smo faktor solidarnosti svih društvenih čimbenika. U tom smislu kako Vlada, tako i HNB stvorili su preduvjete bankama da mogu provesti moratorij na kredite građana i poduzetnika koji su pogođeni posljedicama epidemije očekujući da će to banke učiniti po modelu kao što su projektirane i ostale mjere pomoći gospodarstvu. Za one gospodarske sektore, kao i građane koji će biti najteže pogođeni ovom krizom očekujemo odobravanje i duljeg moratorija. Ja se nadam i očekujem da će banke, vodeći računa o vlastitoj ulozi u funkcioniranju gospodarskog sustava te vlastitoj reputaciji u društvu odigrati svoju ulogu na očekivani način.

Travanjski paket

Sve vlade u Europi pa i hrvatska ističu da će poticati gospodarstvo koliko bude trebalo, ali koliko najviše novca na te poticaje može potrošiti Hrvatska, a da se sve ne raspadne?
– Kao što nam je prvenstveni cilj u borbi protiv epidemije koronavirusa očuvanje ljudskih života, tako nam je i prvenstveni cilj u suočavanju s sociogospodarskim posljedicama bilo očuvanje zaposlenosti. U paketu mjera iz ožujka pružili smo potporu gospodarskim subjektima koji su došli u probleme zbog posebnih okolnosti, bilo da im je zabranjen ili bitno otežan rad, a što se na njihovo poslovanje reflektiralo padom prihoda iznad 20 posto. Tako smo poslovnim subjektima osigurali potporu u iznosu od 3.250 kn po zaposlenom s tim da je državni proračun preuzeo obvezu podmirivanja obveza doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Uz to smo poreznim obveznicima poduzetnicima koji su imali ili su procijenili da će imati pad prihoda veći od 20 posto omogućili beskamatnu odgodu i obročnu otplatu izravnih poreza i doprinosa.
Travanjskim paketom smo i jednu i drugu mjeru pojačali pa će se potpora po zaposlenom isplaćivati u iznosu od 4.000 kuna neto, a predvidjeli smo i djelomičan ili potpuni otpis izravnih poreza i doprinosa ovisno o padu prihoda u ta tri mjeseca. Uz to smo uveli i mogućnost plaćanja PDV-a po plaćenim i naplaćenim računima, sve s ciljem osiguravanja dodatne likvidnosti gospodarskih subjekata. Osigurali smo kreditni potencijal za više od 13 i pol milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje gospodarstvenika kroz nove programe HBOR-a, čemu su se pridružile komercijalne banke s dodatnim sredstvima. Iz svega proizlazi da smo prilikom osmišljavanja mjera pomoći gospodarstvu bili i brzi i izdašni, a sve s ciljem minimiziranja negativnih gospodarskih posljedica i očuvanja radnih mjesta kako bismo nakon prestanka epidemije što lakše mogli nastaviti s normalnim poslovanjem. Usporedbe s drugim zemljama EU, ali i šire potvrđuju moje konstatacije o adekvatnosti, brzini i izdašnosti naših mjera.

Neki dan ste u Saboru rekli da su prihodi u prva dva tjedna travnja na razini jedne trećine iz istog razdoblja prošle godine. Koliko su sada?
– Prihodi su u prva tri tjedna travnja, kao što sam i spomenuo u Hrvatskom saboru, bili očekivani. Isto tako ne očekujemo značajnije poboljšanje ni u narednom razdoblju, što vidimo iz najnovijih podataka. Do prije nekoliko dana smo kumulativni iznos prihoda u dosadašnjem dijelu godine imali na indeksu iznad 100, što više nije slučaj i na žalost očekujemo nastavak trenda pada poreznih prihoda. Pri tome bih napomenuo da poglavito očekujemo pad prikupljanja izravnih poreza, kako s obzirom na ekonomsku aktivnost i njen pad, tako i mjera Vlade, dok bi nam glavni izvor prihoda bili neizravni porezi poput PDV-a i trošarina, te je stoga važna dinamika implementacija mjera relaksacija.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to da porezni prihodi do kraja godine budu na polovici ili trećini plana?
– Sve će ovisiti koliko će ova situacija trajati, ali ne bi nas smjeli iznenaditi takvi podaci na kraju godine.

Imate li podatak o tome jesu li te tvrtke koje i dalje rade i ostvaruju prihode, a tražili su potporu države, uz tu državnu potporu radnicima isplatili ostatak plaće ili barem još jedan dio plaće?
– S obzirom na dinamiku isplate plaća i obradu podataka ne raspolažemo još uvijek s potpunim podacima o iznosima plaća koje su isplaćivali poslodavci, koji su ujedno dobivali i potpore. To ćemo znati kad Porezna uprava zaprimi JOPPD obrasce od svih isplatitelja plaća jer će tek nakon provjere isplaćenih plaća Porezna uprava provesti otpis zaduženih iznosa doprinosa. No već sada, usporedbom određenih podataka iz evidencija o isplaćenim potporama od strane HZZ-a i podataka kojima raspolaže Porezna uprava uočene su neke nelogičnosti koje ukazuju i na moguće nepravilnosti i zlouporabe. Sve ćemo to temeljito analizirati te poduzeti i odgovarajuće zakonom predviđene mjere sankcioniranja. Zasad ti prvi podaci pokazuju da je oko 25 posto, onih koje smo analizirali, isplatilo manje plaće i uz državnu potporu. Koliko manju to ćemo vidjeti do kraja mjeseca.

Izdašni i brzi

Koliki će mjesečno biti otpis poreza i doprinosa, a koliko će biti odgoda?
– Porezna uprava je zaprimila 108.728 zahtjeva za odgodu i/ili obročnu otplatu, od čega je riješeno 99.501 zahtjeva ili 92 posto. Odbijeno je 7.058 zahtjeva, a uz to imamo 11.797 duplih zahtjeva. Na temelju tih zahtjeva do 24. travnja je za 69.834 obveznika odgođena porezna obveza u iznosu od 1,4 milijardu kuna. Najveći dio odgođene porezne obveze odnosi se na mirovinsko osiguranje (42 posto), zdravstveno osiguranje (30 posto), porez na dohodak (15 posto) i na ostale porezne obveze. Pravo na oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza imat će oni poduzetnici koji su zatražili odgodu, a utvrdi se da su u drugom tromjesečju imali pad primitaka/prihoda veći od 50 posto. Prema tome, u ovom se trenutku još uvijek ne provodi otpis nego će to biti moguće učiniti tek po isteku posebnih okolnosti, odnosno po isteku drugog tromjesečja i na temelju podataka kojim raspolaže Porezna uprava iz kojih će biti vidljivo da su porezni obveznici imali pad prihoda veći od 50 posto.

Ističete stalno da je država iskazala veliko povjerenje poduzetnicima i očekujete da se i oni tako ponašaju. Što ćete učiniti ako se ustanovi da je netko s krivim podacima tražio državnu potporu za očuvanje radnih mjesta ili otpis poreza i doprinosa, ili njihovu odgodu?
– U pružanju potpore gospodarstvenicima bili smo izdašni i brzi te smo isticali da nastupamo s maksimalnim povjerenjem i da očekujemo da će se za korištenje mjera potpore prijaviti oni kojima su takve potpore zaista potrebne. S obzirom na broj gospodarstvenika koji su se prijavili pa i ostvarili potpore usprkos svim apelima naivno bi bilo očekivati da su baš svi podneseni zahtjevi za korištenje potpora opravdani i utemeljeni. Oni koji su zlorabili ovu situaciju te sebi priskrbili nepripadajuću potporu zaslužuju ne samo moralnu osudu, nego i izricanje zakonom predviđene sankcije. Podsjećam vas da je Vlada odredila da će FINA objediniti izvještavanje o provođenju svih mjera potpora gospodarstvu te ćemo objaviti sve subjekte koji su ostvarili mjere potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i mjere odgode i obročne otplate te eventualnog oslobađanja od plaćanja javnih davanja. Ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke podsjećam da je to u Kaznenom zakonu okvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prijevare. Nadam se i želio bih vjerovati da takvih neće biti, no ako ih bude pravna država će se s njima na odgovarajući način i obračunati.

S obzirom na to da su prihodi države pali i da će u sljedećim mjesecima zaduživanje biti glavni izvor za novac, a zasad se uglavnom govori o domaćem tržištu, jeste li i zakasnili tražiti novac u MMF-u i Svjetskoj banci?
– Do sada smo sklopili nekoliko aranžmana na domaćem tržištu s bankama te provodimo regularne aukcije trezorskih zapisa, sveukupno u iznosu od nešto preko 8 milijardi kuna. U idućim danima ćemo raditi i na dodatnim aranžmanima, kako na obvezničkom tržištu tako i na tržištu trezorskih zapisa. Sve ovo vrijeme smo u kontaktu s međunarodnim financijskim institucijama, poglavito Europskom investicijskom bankom i Svjetskom bankom. Tu govorimo o sredstvima iz kojih ćemo financirati naše zdravstvene potrebe, posljedice potresa, ali i opće proračunske stavke. Procedure pripreme i samih odobravanja su kod tih institucija nešto dulje i sporije i zato ih i računamo s određenim vremenskim odmakom, ali daleko od toga da igdje kasnimo. Mi smo u stalnom kontaktu s njima i siguran sam da ćemo i na tom polju polučiti dobre rezultate. Uz sve to, radimo i pripreme za eventualni izlazak na međunarodno tržište kapitala, koje se budi, no isto tako ima puno svojih izazova. I naravno, nemojmo zanemariti nove programe na razini EU-a, za koje ćemo očito još morati pričekati da krenu u implementaciju, no poglavito od programa SURE imamo određena očekivanja, kao i od Fonda za oporavak koji je tek u povojima i o kojem ćemo još dosta razgovarati.

U srpnju bi trebalo refinancirati obveznicu izdanu na američkom tržištu, gdje ćete ići po novo zaduživanje?
– U skladu s našim originalnim planom, tu bismo obveznicu refinancirali na međunarodnom tržištu, no s obzirom na sve trenutne i očekivane okolnosti, moramo biti spremni i na alternativne scenarije. I tu se ponovo nameće domaće tržište, te svi akteri koje sam spomenuo u odgovoru na prethodno pitanje, ali i neka ranije gdje sam spominjao suradnju s HNB-om.

Pad BDP-a

Koliko će se smanjiti državna potrošnja u drugom krugu rezova?
– Što se tiče državne potrošnje podsjećam da je Vlada nedavno osigurala 2.1 milijardu kuna i to ponajprije radi osiguravanja financijskih sredstva za isplatu potpora gospodarstvu. Ciljat ćemo i ovom narednom preraspodjelom osigurati sredstva potrebna za isplatu potpora gospodarstvenicima za travanj.

Znači govorimo o iznosu od dvije do dvije i pol milijarde kuna?
– Vidjet ćemo.

Zamislimo idealan scenarij, da se u lipnju svi vrate na posao, koliki bi bio naš pad BDP-a, kako bi izgledao državni proračun i koliki bi bio javni dug?
– Nedvojbeno je da će doći do pada BDP-a kako u drugom tromjesečju, tako i na razini cijele godine. Mi ćemo idući tjedan usvojiti na Vladi naše ažurirane projekcije, za koje mogu već sada reći da će biti dosta usporedive s onima koje su ovih dana objavljivale neke od međunarodnih financijskih institucija. Svim trenutnim projekcijama i dalje nedostaje pretpostavka o trajanju i dubini ove krize. Očekujemo pad manje-više svih komponenti BDP-a, od osobne i investicijske potrošnje do izvoza i to poglavito izvoza usluga, obzirom da je turizam u toj komponenti najzastupljeniji. Što se tiče efekata na proračun i javni dug, zasigurno će doći do ponovnog deficita i rasta javnog duga, no iskreno se nadam i vjerujem jednokratnog. Naime, mi smo u ovu krizu ušli puno spremniji i otporniji nego je bio slučaj kod zadnje krize. U razdoblju 2008.-2014. prosječni godišnji deficiti proračuna i tekućeg računa platne bilance (tzv. deficiti blizanci) su bili preko 5 posto BDP-a uz eksponencijalni rast kako javnog, tako i inozemnog duga koji je premašio i razinu našeg godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. Mi smo u ovu krizu ušli s višegodišnjim viškovima na tekućem računu platne bilance i značajno smanjenog inozemnog duga. Prije nekoliko dana Eurostat je objavio podatak da smo treću godinu za redom imali i suficit proračuna opće države uz također značajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Zato je izuzetno važno da što prije krene oporavak kako gospodarstva, tako i javnih financija i da nikako ne bismo smjeli ponoviti grešku od zadnje krize, kada je Hrvatskoj trebalo dugih 6 godina da krene s oporavkom i temeljem toga tek prošle godine dosegnemo razinu BDP-a iz 2008.

Ima li Vlada procjenu koliko bi ova kriza mogla ugasiti radnih mjesta u Hrvatskoj?
– U proteklih mjesec dana od kad su nastupile posebne okolnosti, ukupan broj nezaposlenih je porastao za oko 22 tisuće. Svako izgubljeno radno mjesto je važno, jer se radi o ljudskim sudbinama, no svejedno moram reći kako i u određenim međunarodnim okvirima, a i u usporedbi s prijašnjim iskustvima pada gospodarske aktivnosti i posrednog pada broja zaposlenih, nije došlo do značajnijeg rasta nezaposlenosti i da su mjere dobro ciljane. No, to nas nikako ne smije zadovoljiti i uspavati i očuvanje radnih mjesta mora biti i dalje glavni cilj naših gospodarskih mjera. Do izbijanja ove krize glavni izazov, a prema navodima poduzetnika i poslodavaca glavni ograničavajući čimbenik snažnijeg gospodarskog rasta je bio nedostatak radne snage. Sjetimo se naših mjera, kako porezne, tako i migracijske politike, koje su upravo bile usmjerene tom cilju. Isto tako, ponukani tom činjenicom zaključujem da nam je očuvanje radnih mjesta i ključni preduvjet gospodarskog oporavka i rasta o kojem moramo računati danas bez obzira na brojne kratkoročne izazove. Ponovno upadanje u stupicu nedostatka radne snage bi moglo imati dalekosežne negativne posljedice na naše gospodarstvo i stoga očekujem i od poduzetnika i poslodavaca da ustraju u očuvanju radnih mjesta. Svaki pravi poduzetnik dobro zna da su njegova/njena najveća snaga i najveći kapital upravo zaposleni.
 

Ekonomske posljedice ove krize su bez presedana
Bili ste u Ministarstvu financija i za vrijeme prošle globalne krize, koliko je ovo jači udar i na gospodarstvo i javne financije?
– Zasigurno je jači udar, no važno je da to zaista bude samo u jednoj godini i da krenemo putem oporavka čim nam se epidemiološka slika dodatno popravi. Ovo je nedvojbeno najgora globalna zdravstvena kriza našeg vremena. Svijet se suočava i s materijalizacijom njenih ekonomskih posljedica čiji su razmjeri i vremensko trajanje još uvijek neizvjesni, ali će po svemu sudeći, posebice u kratkom roku, biti bez presedana i značajniji od globalne financijske krize 2008., ali i od velike gospodarske krize 1929. godine. Posebnost ove krize je da su u kratkom roku potencijalni zdravstveni i ekonomski učinci suprotstavljeni što dovodi do problema upravljanja krizom, pri čemu smo vidjeli kako se nisu sve države odlučile za istu strategiju borbe s krizom. Kao što smo pravodobno prepoznali epidemiološke opasnosti, tako smo pravodobno prepoznali i reagirali na izvjesne negativne ekonomske posljedice.
 

Velika prilika za Hrvatsku
Možemo li se iz ovoga kao civilizacija izvući bez masovnog otpisa duga?
– Ova pandemija uzrokovat će značajne i još uvijek teško predvidive gospodarske i financijske posljedice te će nametnuti nužnost preispitivanja paradigmi gospodarskog i društvenog razvoja kako na razini nacionalnih država, tako i šire. Naravno, postavit će se i pitanje primjerenosti i adekvatnosti odgovora međunarodnih organizacija na suočavanje s pandemijom, ali s ekonomsko-financijskim posljedicama, pa u tom smislu i moguće sudbine naraslog javnog duga uslijed epidemije. Zaključit ću i ovaj intervju s iskazivanjem pozitivnih misli kako je za Hrvatsku ova kriza ujedno i velika prilika. Važno je da prepoznamo sve naše dobre strane i nastavimo ih primjenjivati, ali isto tako i da donesemo one odluke koje će nam značiti još veći prosperitet u budućnosti. Tu mislim na način funkcioniranja države i ulogu države i njenih institucija i dobro je da smo ponovo spoznali važnost istih. Prilagođeni način funkcioniranja kako države, tako i gospodarstva i građana nam otvara još veće mogućnosti za provedbu onih reformi koje će i trajno pospješiti naše gospodarske parametre. I na kraju, više nego ikad je važno jasno određenje prema pravim strateškim granama našeg gospodarstva, kako iz perspektive dodane vrijednosti koju stvaraju, tako i iz perspektive naše samodostatnosti i otpornosti na izazove slične prirode kojih će evidentno i dalje biti.