Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

U Covid godini proizvedeno 26 i popijeno 23,4 milijarde litara vina

26.04.2021. 13:00


Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) sa sjedištem u Parizu upravo je objavila svoj godišnjak s prikazom svjetske proizvodnje, trgovine i potrošnje vina, koji u najvećoj mjeri prenosimo, uz žaljenje što u Hrvatskoj do vina ne držimo toliko da bi smo izdavali sličnu publikaciju, odnosno pratili što nam se događa sa vinogradima i vinom.


​Površine vinograda – najraširenijeg voća na svijetu
U 2020., prema izvješću Međunarodne organizacije za lozu i vina, površine pod vinogradima za sve namjene (grožđe za konzumaciju, sokovi, vina i grožđice), uključujući posađane koji još nisu na rodu, su se stabilizirala na 7,3 milijuna hektara.
Stabilizirane su površine u najvažnijem prostoru – Europskoj uniji, koje su već niz godina na 3,3 milijuna hektara, nakon prethodnog stimuliranja čupanja, i zabrani sadnje do 2015., odnosno, od 2016., minimalnog dopuštanja sadnji do 1% od postojećih površina.


Svjetskih 26 milijardi litara vina
Svjetska je proizvodnja u 2020. bila 260 milijuna hl, odnosno 26 milijardi litara, s rastom od 1%, ali je to ipak ispod 10-godišnjeg prosjeka.
U najznačajnijih proizvođača, dakle u EU, je proizvedeno 165 milijuna hl ili oko 65% svjetske proizvodnje, uz značajnih 8% rasta, iako su glavne tri vinske zemlje zamrznule proizvodnu grožđa na manju u odnosu na 2019. jer u zbog korone došle do "krize punih bačava". Pa su Talijani, Francuzi i Španjolci imali smanjenja proizvodnje grožđa od 13 do čak 25%. No, ipak su (Talijani sa 49,1 milijun hl, Francuzi sa 46,6 milijuna hl i Španjolci sa 40,7 milijuna hl) proizveli 53 % svjetskog vina i bilježili rast (smanjenje drugih plasmana grožđa).
Slijede Nijemci sa 8,4 milijuna hl, Portugal sa 6,4, Rumunjska sa 3.6 Austrija sa 2,4 milijuna, koliko i Mađarska, a odmah je tu i Grčka.




​Proizvodnja van EU
U istočnoj Europi Rusija je na 4,4 milijuna, Ukrajina na 0,7 milijuna hl, Moldavija, makar s drastičnim padom, sada na 0,9 milijuna hl, ali Gruzija sa 1,8 milijuna snažo raste (375.000 hl više nego prosjek prethodnih pet godina).
Kina predvodi Aziju sa 6,6 milijuna hl, pad je izražen već pet godina, pa se svijet misli u kom će pravcu Kina ubuduće (jer je postala jedan od ključnih faktora u svijetu vina, posebice potrošnji). Optimistično, za izvoznike vina, čini se da ne rastu jer imaju klimatskih problema u proizvodnji.
SAD su četvrte u svijetu sa 22,8 milijuna hl sa smanjenjem od 11%, naviše zbog nevremena i požara u Kaliforniji, kao i pretjerane opskrbe tržišta. U Južnoj Americi je El Ninjo opet napravio problema pa je Argentina sa 10,8 milijuna hl pala 17%, Čile na 10,3 mhl pao 13%, Brazil za 1,9 mhl pao 5%. Južna Afrika je na 10,4 mhl. Australci su sa 10,6 mhl na najnižoj razini u desetljeću, dok je iznimka Novi Zeland sa 3,3 mhl i 11% rasta.


Evolucija svjetske potrošnje vina u 2019. godini
Svjetska potrošnja vina u 2020. godini procjenjuje se na 234 mhl, što predstavlja pad od 3% u odnosu na 2019. godinu. Ovaj manjak od 7 milijuna hl identičan je padu 2008/2009. za globalne financijske krize. Prva Corona godina donijela je asimetrična kretanja u svijetu, ali se potrošnja vratila na 2002. godinu.
Kod najvažnijih potrošača vina, u EU 27, popili smo 48% svjetske potrošnje vina ili 112 mhl. Francuzi su ispili 24,7 mhl, Talijani 24,5 mhl, s tim da su Francuzi značajno pali, a Talijani bilježe najveću konzumaciju u 10 godina. Nijemci su treći potrošači vina (4. na svijetu) sa 19,8 mhl, dok su Španjolci pali za skoro 7% na 9,6 mhl. Najviše u EU su pali Mađari sa 22% manje ispijenog vina, do su Austrijanci jedini rasli 2,2%. Sada van EU, Ujedinjeno kraljevstvo je sa 13,3 mhl raslo istih 2,2%, a Rusi su sa 10,3 mhl skočili 3%.
Amerikanci su potvrdili poziciju najvećeg potrošača vina na svijetu sa 33 mhl odnosno 3,3 milijarde litara, bez smanjenja, jer veći dio godine Covida nisu imali zatvaranje.
Kina je sa iskazanih 12,4 mhl pala za čak 17,4% zbog lockdowna u prvoj polovici godine, ali se čini da je snažan rast konzumacije vina u Kini zaustavljen, jer ovo traje već tri godine. Japanci, kao drugi najveći vinopije u Aziji, su stabilni na 3,5 mhl ispijenog vina. U Južnoj Americi svi su pili više vina, a najviše Argentina sa 9,4 mhl dok je sa 4,3 mhl Brazil imao najvećih 18,4% rasta potrošnje. Najveći pad u svijetu od 20% bilježi Južna Afrika (3,1 mhl), jer je tamo bila zabranjena čak i online prodaja vina zbog Covida dugih 14 tjedana. Australci su popili 5,7 mhl.


Međunarodna trgovina vinom
U krizom pogođenoj 2020. godini svjetsko tržište izvoza vina – koje se ovdje smatra zbrojem izvoza svih zemalja – malo se smanjilo i doseglo 105,8 mhl (-1,7%/2019.), Ali je zabilježilo relativno značajan pad u vrijednosti, s 29,6 milijardi EUR-a (-6,7%/2019). Također, struktura i sastav svjetskog izvoza doživjeli su neke značajne promjene.
Ovaj rezultat je kombinacije – snažnog udara s kojim su se svjetska tržišta suočila u prvom semestru zbog pandemije Covid-19,, kao i nameta trgovinskih barijera kao posljedica geopolitičkih napetosti. Primjeri su američke odmazde na trgovinske carine prema nekim zemljama EU (posebno Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj), kineske carine na australska vina, i neizvjesnosti oko Brexita u pogledu budućih administrativnih postupaka za trgovinu s preostalih 27 zemalja EU.
Italija je bila najveći izvoznik u 2020. godini s 20,8 mlhl, čineći 20% globalnog tržišta, kad su količine u pitanju.
Kad su novci u pitanju Francuska je potvrdila da je ponovno prvi svjetski izvoznik, s izvozom vina vrijednim 8,7 milijardi eura. Međutim, došlo je do velikog pada u mnogim glavnim zemljama izvoznicama poput Francuske (-1,1 milijarde EUR, -10,8%/2019.), Njemačke (-162 mil. EUR, -16,0%/2019.), Italije (-154 mil. EUR, -2%/2019.), Čile (-12 milijuna EUR, -7%/2019), SAD (-107 milijuna EUR, -9%/2019) i Španjolska (-92 milijuna EUR, -3%/2019). Jedini glavni izvoznici koji su zabilježili rast vrijednosti bili su Novi Zeland (+49 mil EUR, + 4%/2019) i Portugal (+27 mil EUR, + 3%/2019).


Vionogradi u EU i svijetu
Vinograda je u EU 3,3 milijuna ha ili oko 45 % svih u svijetu. To je 1,8% poljoprivrednih površina u EU.
​Španjolska, Francuska i Italija uzimaju gotovo 75% vinogradarskih površina u EU. Konkretno Španjolska 961.000 ha, Francuska 797.000 ha, Italija 719.000 ha, a slijede Portugal sa 194.000, Rumunjska sa 190.000, pa bi bila Njemačka sa cca 100.000 ha, potom Bugarska sa 66.000 ha te Mađarska sa 65.000. Površine u EU se smanjuju, ali mahom za manje od 1%, osim znatnije u Mađarskoj i Rumunjskoj. 
Van EU Moldavija ima čak 140.000 ha, odnosno Rusija je na 96.000 (ne znamo je li Krim pribrojen).
Turska (ogroman dio nije za vino) ima 431.000 ha (smanjuje se rapidnije). Kinezi su ubrzao uvećavali površine dok se zadnjih nekoliko godina bilježi usporavanja i barata se sa 785.000 ha (treći na svijetu). SAD imaju 405 ha, dominantno u Kalifornij. U Južnoj hemisferi Argentina vodi sa 215.000, Čile je na 207 ha, Brazil na 80.000 ha, Južna Afrika na 122.000 ha. Australija je na 146.000 ha i stabilna, dok Novi Zeland s rekordnim rastom sada ima 40.000 ha. Osim spomenutih, sa ogromnim površinama valja spomenuti Iran (167.000 ha) i Indiju (151.000 ha), ali mahom ne za vino.
​Hrvatska je nekad spominjala 58.813 ha vinograda, da bi sada u ARCOD-u imali svega oko 21.000 ha?!


Trendovi potrošnje i Covid godina
Procjene nacionalnih razina potrošnje predstavljene od OIV-a treba tumačiti oprezno, s obzirom na suštinska ograničenja metodologije "prividne potrošnje", posebno za brojne zemlje u kojima postoje podaci o varijacijama zaliha, gubicima ili industrijskoj uporabi vina, nisu u potpunosti poznati ili procijenjeni. U izvanrednoj godini poput 2020. velike su razlike u ponašanju potrošača, pa se stoga moraju uzeti u obzir dodatne poteškoće u donošenju procjena. Te se varijacije mogu povezati s čimbenicima kao što su mjere zaključavanja (lockdown), poremećaj kanala Horeca i nedostatak turizma, te velike razlike u elastičnosti potražnje u različitim zemljama.