Odak: OTP se uspješno nosi s krizom, iako očekujemo rast rizika

Prestanak priljeva novih kreditnih sredstava u sustav, koji je glavninu društvenog proizvoda ostvarivao kroz potrošnju i preraspodjelu, dovodi do akutne potražnje za kreditima – Nužnost restrukturiranja realnog sektora događa se u nepovoljnim uvjetima njegova lošeg položaja kod dobivanja kredita – Zadar se pokazuje kao pravi izbor za sjedište Banke

Povod razgovoru s predsjednikom uprave OTP banke Damirom Odakom, pored općih prilika u bankarstvu, činjenice da ova banka ima sjedište u Zadru svakako je i njegovo izlaganje o posljedicama novih Odluka o adekvatnosti jamstvenog kapitala na kreditne institucije, dakle banke. Imali ste izlaganje o posljedicama Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija na kreditnu aktivnost. Iz vašeg izlaganja proizlazi da su ove mjere pozitivne i za bankare, a trebale bi biti i za potencijalne korisnike kredita, unatoč povećanju propisane kapitalne adekvatnosti. Objasnite to našim čitateljima najrazumljivije.
– Ne mogu se u cijelosti složiti da su te izmjene propisa “pozitivne”. Njihov će učinak biti da krediti stanovništvu, i to posebno stambeni krediti, bankama postanu znatno isplativiji nego do sada. To će, naravno, pozitivno utjecati na njihovu dostupnost i cijenu. Isto se odnosi i na hipotekarno osigurane kredite poduzećima. S druge strane, krediti poduzećima za razvoj poslovanja postaju manje isplativi, te time i skuplji, odnosno teže dostupni. Znači te mjere upravo podržavaju gospodarsku strukturu koja se temeljila na razvoju i prodaji stambenih i poslovnih nekretnina na kredit. Izvozni “realni” sektor po tim parametrima izrazito je u lošem položaju kod dobivanja kredita, budući da tvornica i strojevi nisu kvalitetan kolateral.
 Naravno da građane i tvrtke najviše zanima što to znači kada je u pitanju dostupnost kredita a onda i njihova cijena, dakle visina kamete. Što očekujete da će se dogoditi?
Izmjene propisa trebale su biti provedene u lipnju ove godine, ali je u tijeku procedura njihovog odgađanja do ožujka 2010. Kada budu uvedene, izmjene standarda kapitalne adekvatnosti neće imati trenutačnih učinaka na sustav. U ovom trenutku raspoloživost kredita ograničena je prvenstveno razmjerno niskom likvidnošću i povećanim oprezom banaka, ali i potencijalnih korisnika kredita. Cijena kredita određena je cijenom izvora i, sve više, troškom kreditnih rizika.
U srednjem roku banke će biti motiviranije u kreditiranju stanovništva nego u kreditiranju gospodarstva. Znači da bi gospodarstvo moglo imati problema financirati restrukturiranje. To dugoročno nije dobro, jer bi moglo dovesti do dužeg razdoblja usporenog rasta. 
Čini se da bi time prednost pri kreditiranju imali potrošački, odnosno krediti građanima u odnosu na potrebe korporativnog sektora, odnosno gospodarstva?
– Ne toliko potrošački koliko stambeni krediti, budući da bi uz isti temeljni kapital banka mogla odobriti tri puta više stambenih nego klasičnih poduzetničkih kredita bez hipoteke. Kako je uz svaku jedinicu kredita vezan i prihod, motivacija je vrlo jaka. Poslovni bi krediti trebali biti znatno skuplji da nadoknade tu razliku.
Državni pritisak na resurse banaka
 Praktični ste bankar kojem zasigurno ljudi postavljaju pitanje zbog čega kamate u nas rastu dok u svijetu padaju. Istovremeno banke iskazuju dobru dobit i prema tim pokazateljima ne osjećaju krizu.
– Ne mogu se složiti s time da komercijalne kamate padaju. Unatoč snižavanju referentnih stopa, novoodobreni komercijalni krediti su na značajnom broju tržišta poskupjeli. To se posebno odnosi na usporedive zemlje. Kamate u Hrvatskoj odražavaju porast sustavnog rizika koji je prisutan iz razloga o kojima smo prije govorili. Dugoročna devizna likvidnost zemlje ovisi o rastu prihoda od turizma i izvoza. I jedno i drugo je danas neizvjesno.
Prestanak priljeva novih kreditnih sredstava u sustav koji je, glavninu društvenog proizvoda ostvarivao kroz potrošnju i preraspodjelu, dovodi do akutne potražnje za kreditima. Najjači pritisak dolazi od države. Zato raste pritisak na resurse banaka i time se povećava opća razina kamatnih stopa. Koliko sam uspio vidjeti, neto kamatne su marže u prvom kvartalu pale, što bi trebao biti indikator da cijena izvora raste brže od cijene plasmana. Na to utječe i pad kamate na devizne rezerve.
Mislim da je danas prerano prosuđivati profitabilnost banaka, pričekajmo kraj godine. Inače, u bankarskom sustavu profitabilnost mjerena povratom na kapital je u padu već četiri godine. To je do sada bila posljedica oštre konkurencije na tržištu, a tek će se vidjeti koje će posljedice krize biti na profitabilnost banaka.
 Kako ocjenjujte poslovanje OTP banke. Što od svjetske i domaće krize osjećate, a što vas najviše plaši?
– OTP banka Hrvatska je za sada uspješno prebrodila financijsku krizu. Svjetska kriza najjače se osjetila u smanjenju dostupnosti sredstava za odobravanje novih kredita. No kako se istovremeno i potražnja znatno smanjila, to nije stvarni problem. Uostalom, mi kao regionalna banka imamo portfelj koji je isključivo izložen domaćim rizicima. Oni se do sada nisu počeli ostvarivati, ali ima razloga za vjerovati da će u ovoj godini rasti. 
 Vlasnik banke je matična banka u Mađarskoj, koja je jedna od zemalja EU najteže pogođenih krizom. Ima li to posljedice na vaše poslovanje?
– Nema. OTP održava kreditne linije prema nama u istom iznosu kao i prije krize. Portfelji su jasno odijeljeni i mi poslujemo kao samostalna banka u skladu s hrvatskim propisima. Jasan zahtjev vlasnika prema Upravi OTP banke Hrvatska je da se usredotočimo prvenstveno na brigu o sigurnosti i stabilnost poslovanja, što mi i činimo.
Koliko je Zadarska županija i danas zastupljena u vašem poslovanju s obzirom na tradiciju Dalmatinske banke?
– Otprilike četvrtina portfelja i prihoda banke proizlazi iz poslovanja u regiji sjeverne Dalmacije, znači Zadarske i Šibensko-kninske županije. Velika se većina toga odnosi na Zadarsku županiju.
Olakšanje u krizi
Što banke mogu učiniti, a što čina vaša da gospodarstvu i građanstvu olakša preživljavanje u krizi?
– Održavanjem stabilnosti i likvidnosti sustava dajemo najveći doprinos prevladavanju krize. Zato je naša najveća briga osigurati pravovremenu i sigurnu naplatu potraživanja. Kada takva naplata ne bude moguća vodit ćemo razgovore s klijentima o prihvatljivom načinu namirenja. Ipak, takva će situacija sa stajališta klijenta biti nepovoljnija od redovnog namirenja obveza.
Kod potrošačkih kredita stanovništvu trenutačno nas brine što se povećava prosječni broj dana kašnjenja u podmirenju obveza. Većina ljudi kod kojih počinje neuredna naplata dugogodišnji su uredni klijenti OTP banke i imaju objektivne razloge za kašnjenje koji nemaju veze s kreditom – gubitak posla ili značajno smanjenje prihoda.
Mi vrlo malo možemo učiniti u takvim situacijama, budući da obveza postoji i mora se rješavati. Naravno, ako klijent u teškoćama nastavi nastojati da namiri obvezu, te uvjerljivo ponudi način ispunjavanja obveze koji traži određene ustupke od strane banke to smo voljni razmotriti.
 Kakvi su omjeri kreditiranja gospodarstva i građanstva u vašoj banci?
– Krediti stanovništvu se odnose otprilike 5:3 prema kreditima poduzećima i državi. Naša će strategija i ubuduće biti oslonjena pretežno na kreditiranje stanovništva, budući da smo po svojoj strukturi dominantno maloprodajna banka. 
Kakve su najčešće vrste kredita kada su u pitanju građani? Osjećate li zastoj u prodaji automobila i stanova i na svom poslovanju?
– Naš maloprodajni portfelj je skoro ravnomjerno raspoređen između stambenih i potrošačkih kredita. Stambenih ima nešto više.
Zahtjevi za nove kredite su značajno smanjeni u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali kako je manje sredstava na raspolaganju za odobravanje kredita to nam u ovoj situaciji odgovara.
Na kraju recite nam dobar razlog zašto da Zadranin odabere vašu a neku drugu banku?
– Većina stanovnika Zadarske županije i tako već zna odgovor na to pitanje.

 VITALNOST ZADRA

– Ocjenu stanja privrede danas je teško dati. Zadarsko gospodarstvo odlikuje se samostalnošću, budući da u svom poslovanju ne ovisi o državnoj potpori. U stanju je ponuditi posao značajnom broju doseljenih ljudi. Proračun grada uspijeva funkcionirati bez tekućeg zaduživanja, ali i bez prireza. Društveni proizvod Županije je diverzificiran, te ne ovisi o jednoj ili dvije djelatnosti. Prema informacijama kojima raspolažem, to je među najboljim ukupnim stanjima u Hrvatskoj. Ipak, pitanje je kako će se postojeća gospodarska struktura prilagoditi promjenama koje slijede tijekom i poslije krize. Mislim da će zadarsko gospodarstvo pokazati veću vitalnost i bolju prilagodljivost od prosjeka.
Očekujem da će socijalne prilike, izražene u realnoj potrošnji po stanovniku, kratkoročno se pogoršati.

 ODLIČNO SJEDIŠTE BANKE

Zadar je sjedište OTP banke u Hrvatskoj iako, naravno, pokrivate cijelu zemlju. To ima značenje za Zadar i Zadarsku županiju, stoga vas pitam hoće li to tako i ostati s obzirom da današnje komunikacije ne traže da se svaka ovakva kuća mora voditi iz Zagreba?
– Banka je poslovno oslonjena na tradicionalne regije i klijente, prvenstveno Zadar, Dubrovnik i Istru. Nema nikakvog razloga da mijenjamo svoju regionalnu strategiju koja se pokazala vrlo uspješnom.
Zadar je grad s najjačom demografskom dinamikom u zemlji, a ujedno je poslovno izrazito samostalan i vitalan. Mislim da je odlično sjedište za banku. Osim toga više od polovice ljudi koji primaju redovne prihode u regiji čine to putem OTP banke.

 POHVALA ROHATINSKOM

Sudjelovali ste na Konferenciji Hrvatskog novčarskog tržišta koja je u javnosti najviše odjeknula izlaganjem guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog. Njegova upozorenja znakovita su. Kako ste ih doživjeli, posebice pitanja održanja tečaja, problema likvidnosti te najavu drugog vala problema za realni sektor?
– Izlaganje guvernera svakako zaslužuje ozbiljnu analizu. Njegova je temeljna teza da održivi razvoj u Hrvatskoj zahtijeva restrukturiranje gospodarstva, jačanje i bolju diverzifikaciju izvoznog gospodarstva, te smanjivanje potrošnje. Time bi se trebala smanjiti platnobilančna neravnoteža i poboljšati kreditna sposobnost zemlje.
Akcije centralne banke tijekom posljednje dvije godine upravo su bile usmjerene u tom pravcu. Iako samo monetarnim mjerama nije mogao značajno utjecati na realni sektor, guverner je uspio osigurati dovoljne rezerve da financijski sektor uspješno i bez pomoći sa strane prebrodi akutnu fazu krize.
Time je pokazao da je jedan od rijetkih ekonomskih teoretičara koji su u stanju praktično i djelotvorno primijeniti svoje znanje. Učinio je to unatoč značajnim političkim pritiscima i praktično jednoglasnoj kritici struke iz financijskog sektora. Zato treba vrlo pažljivo slušati što gospodin Rohatinski govori i to shvatiti ozbiljno.
Hrvatski realni sektor neće pogoditi nikakav “drugi” val krize, već će se postojeća recesija produbiti kroz neko vrijeme. Zemlje koje imaju jak realni i izvozni sektor, kao što su na primjer Slovenija, Mađarska ili Njemačka, snažno su osjetili “prvi udar” koji je obilježen smanjenom dostupnošću kredita i nižom potrošnjom. Automatski su se smanjile narudžbe i usporila gospodarska aktivnost, te je restrukturiranje odmah počelo.
U Hrvatskoj, uslijed malog udjela izvoznog gospodarstva mehanizam prilagodbe je manje izravan, ali zato neugodniji. Ono što se do sada dogodilo je smanjen uvoz, što na prvi pogled izgleda kao dobra vijest, no uvoz vrlo izdašno puni proračun, a velik dio stanovništva i gospodarstva izravno ovisi o državnoj potrošnji. Zato će biti potrebno ili smanjiti proračunsku potrošnju ili povećati prihode. I jedna i druga mjera produbit će recesiju u realnom sektoru.
Koji će biti mehanizam prilagodbe danas je teško prognozirati, ali je sigurno da će se tijekom narednih nekoliko godina dosta toga promijeniti.
Nadam se da neće prevladati mišljenja da se situacija može riješiti monetarnim popuštanjem ili manipulirajući tečajem. To bi u danoj situaciji samo probleme napravilo teže rješivima, jer bi se na sve postojeće dodala i inflacija.