Ove godine – manje nagrada?!

Temeljna promjena u nagrađivanju dolazi iz odluke o tri kategorije nagrada: za mjesto – do 10.000 stanovnika, od 10.000 do 20.000 stanovnika, te iznad 20.000, a značajan dio obalnih županija nema mjesta između 10.000 i 20.000 stanovnika pa tako ni Zadarska
Treći ovogodišnji sastanak Stožera Akcije “Volim Hrvatsku” održan je u Konavlima, odnosno Cavtatu u hotelu Croatia.
Neminovno je prisjetiti se da je zavšnica akcije zajedno s Danima hrvatskog turizma održavana niz godina u Cavtatu. Cavtat nam je već počeo ići na živce sve dok lanjske godine ministar turizma Damir Bajs nije proveo nekoliko godina najavljivano udruživanje nagrada i turističkih dana Hrvatske turističke zajednice i medijskih pokrovitelja, i Hrvatske gospodarske komore i HRT-a, te nas okupio u Opatiji. Odmah smo se zaželjeli Cavtata. Ne naravno zbog Opatije ili Cavtata, već zbog same organizacije manifestacije.
 No, vratimo se s asocijacija na konkretne aktivnosti Stožera. Već smo naveli kako je standardna aktivnost stožera vezana uz ekološke i odgojne aktvnosti, manje-više provedena ili se provodi na terenu. Ono što predstavlja “novum” svakako je dogovor o nagrađivanju u tradicionalnim akcijama Zeleni i Plavi cvijet koje se dodjeljuju najuređenijem mjestu, odnosno za najistknutijih deset posebnih elemenata.
Plavi i Zeleni cvijet
 Hrvatska turistička zajednica sa sustavom turističkih zajednica u državi i ove će godine najprije predlagati, a potom i ocjenjivati i dodjeljivati nagrade za najuređenije mjesto. No, promjene su bitne. Prvo stoji odluka da se neovisno kojoj županiji pripadaju sva mjesta bez dodira s morem mogu kandidirati i za nagradu Zeleni cvijet. Dakle i mjesta u Zadarskoj županiji bez dodira s morem imaju takvu mogućnost ako smatraju da su dovoljno uređena u usporedbi s recimo čestim prvakom – Varaždinom.
Promjena u kategoriji Plavi cvijet bitna je. Naime, umjesto dosadašnje podjele na mjesto, općinu i grad, što je stvaralo određene poteškoće sada ćemo dijeliti nagrade za mjesta po broju stanovnika. Prva su mjesta do 10.000, potom od 10.000 do 20.000 stanovnika te končano mjesta s preko 20.000 stanovnika.
Dakle, prethodni problem da se recimo Sveti Flip i Jakov kandidira kao općina, a ne može u kategoriju mjesta sada je otklonjena. Otklonjen je i problem da se najčešći favorit ove županije Biograd s oko 5.000 stanovnika nađe u konkurenciji s Dubrovnikom, ili zadnjih par godina otkako su Splićani ojačali i sa Splitom, a nema naravno sadržaje koje ovi imaju.
Sada se pojavjuje jedna drugi bitan problem. U Zadarskoj županiji ne postoji mjesto s 10.000 do 20.000 stanovnika?! To svakako spada i u temeljne probleme života u ovoj županiji uopće, no to sad ne gledamo u tom kontekstu već u smislu toga da smo jednu kandidaturu izgubili. Štoviše, druga nam je već trajno zadana: Zadar je jedino naselje s više od 20.000 stanovnika.
To bi po prilici značilo da ćemo iz Zadarske županije za Plavi cvijet predlagati Zadar ili ga nećemo predložiti, u kategoriji preko 20.000 mjesta. Nećemo imati kandidata u kategoriji od 10.000-20.000 stanovnika. Na kraju će nam svi ostali biti kandidati u onoj najoštrijoj kategoriji – do 10.000 stanovnika.
 No, slična ili identična situacija ponovit će se i u nizu drugih županija. Konkretno niti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji neće imati tu srednju kategoriju, a u prvoj će im trajno ostati samo Dubrovnik. To su Ivo Dunatov i kolega mu Vlado Bakić kazali na Stožeru, ali zasad je odluka ostala. Vjerojatno i u drugim županijama neće biti drugačije.
 Ostaje eventulano provjeriti može li se kandidirati općinu koja ima više stanovnika od 10.000, a ima više mjesta. No, Zadarskoj županiji vjerojatno niti to neće pomoći.
Pojedinačni elementi
Pod nagradama za pojedinačne elemente od nekadašnjih 10, a kasnije i 11 kategorija, sada je zadržano osam. Riječ je o : parku u turističkom mjestu, javnoj plaži, benzinskoj postaji, poštanskom uredu, okućnici privatne kuće (vrtu), turističko-informativnom centru, turističkoj ponudi ili zanimljivosti i suveniru. Neke kategorije, dakle kategorije balkona, gradskog ili mjesnog trga i ulice otpale su. Na stranu što sad možemo kazati da je Zadarska županija upravo u te tri kategorije imala niz uspješnica kroz godine (Narodni trg Zadar, obale u Biogradu i obala u Pagu, balkon Bralić u Bibinjama…).
Na dnevnom redu sastanka bila je i realizacija dosadašnjih priprema i ostalih nadolazećih aktivnosti sustava turističkih zajednica kao i Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.
Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić iskoristio je priliku  podsjetiti na snažnu promidžbenu kampanju koju Hrvatska turistička zajednica vodi u susjednim zemljama kao potporu provedbe „Akcijskog plana hrvatskog turizma u 2009. i 2010. godini”. Također, najavio je i skori početak medijske kampanje za domaće tržište putem televizije, radija, “jumbo” plakata, oglašavanja u tiskanim medijima.

 OBRAZLOŽENJE KRITERIJA ZA PLAVI I ZELENI CVIJET

Plavi cvijet – Izvod iz Pravilnika
Uređenost turističkih mjesta kao cjeline obuhvaća tri kategorije:
1. mjesto preko 20.000 stanovnika
2. mjesta od 10.000 do 20.000 stanovnika
3. mjesta do 10.000 stanovnika
Važna napomena
Turistička mjesta unutar naselja, koja se kandidiraju kao posebne izdvojene cjeline, odmah se razvrstavaju u kategoriju kojoj po broju stanovnika pripadaju.
Podnositelj mora za svako mjesto navesti broj stanovnika.
Podnositelji kandidature za Plavi cvijet su mjesta koja imaju neposredan dodir s morem i sva otočna mjesta, a za sva ostala – Zeleni cvijet

 NP SJEVERNI VELEBIT ZA EUROPSKU DESTINACIJU IZVRSNOSTI

Nacionalni pobjednik u izboru “Europske destinacije izvrsnosti” (EDEN) za 2008. / 2009. godinu na temu „Turizam i zaštićena područja” je NP Sjeverni Velebit, i predstavljat će Hrvatsku u europskom izboru.
 Nacionalni park Sjeverni Velebit je područje unutar Parka prirode Velebit u ukupnoj površini od 109 km2 i proglašen je zaštićenim dijelom prirode Zakonom o proglašenju Velebita parkom prirode kojega je donio Zastupnički dom Hrvatskog sabora na sjednici 28. svibnja 1999. godine.
Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Sve aktivnosti usmjerene su na postizanje vizije zaštićenog područja, kao prostora koji je prepoznatljiv dio Velebita po očuvanoj prirodnoj raznolikosti i doživljaju iskonske divljine. On je oslonac održivog razvoja lokalnih zajednica na temeljima tradicije i prostor stjecanja novih spoznaja.
Osim prirodnih ljepota i prekrasnog pogleda na Jadransko more, posjetitelji u NP Sjeverni Velebit imaju mogućnost aktivnog odmora: šetnje, planinarenja, jahanja, vožnje bicikla, “trekinga” i fotografiranja. Pristupačnost (dobra prometna povezanost: autocesta Zagreb-Split, magistralna cesta i lokalne), dobra prometna i turistička signalizacija, uređenost te ugostiteljska (tradicionalna jela) i smještajna ponuda (dva planinarska doma, privatni smještaj), te blizina mora dobri su razlozi dolaska u NP Sjeverni Velebit.