10 milijuna kuna za smještaj 20 osoba

U Domove za starije i nemoćne u Zadru smješteno je 1,62 posto populacije, dok izvaninstitucionalnu pomoć u kući koristi samo jedan posto populacije Zadarske županije. Periferija grada, zaleđe i otoci potpuno su nepokriveni takvom vrstom pomoći
Zadarski HNS-ovci su na jučer održanoj konferenciji za novinare ukazali na vodeće javno-zdravstvene probleme, kako u Hrvatskoj, tako i u Zadarskoj županiji. Pri tom su ukazali na nedostatak Domova za starije i nemoćne osobe, hospicija, odnosno palijativne skrbi te na nesrazmjer uloženog novca naspram smještajnih kapaciteta u novootvorenom Domu za starije i nemoćne osobe u Preku na otoku Ugljanu.
– U Dom je uloženo oko 10 milijuna kuna, a bit će na usluzi za samo 20-ak osoba, što je preskupa investicija za mali broj korisnika, kada znamo da je realna potreba stanovnika Ugljana i Pašmana za smještajnim jedinicama u takvom obliku javne ustanove između 150 do 200 korisnika. Novootvoreni Dom u Preku je primjer javne ustanove koja će imati poslovno veliki deficit, a koji će u konačnici pokrivati porezni obveznici, dok će s druge strane veliki broj potrebitih otočana smještaj u takvu ustanovu morati potražiti u privatnim ustanovama po znatno višim cijenama i upitnoj kvaliteti usluge, istaknuo je dr. Zvonko Mišlov, predsjednik Županijske organizacije HNS-a.
Na konferenciji je dr. Mišlov između ostalog istaknuo i kako su se u slučaju Doma za starije i nemoćne u Preku neracionalno utrošila novčana sredstva, jer se za puno novca dobilo malo smještajnih jedinica, naglašavajući kako je stav HNS-a da je za 10 milijuna uloženih kuna trebalo ostvariti minimalno 50 smještajnih jedinica s istom kvalitetom usluge.
U Domove za starije i nemoćne u Zadru smješteno je 1,62 posto populacije, dok izvaninstitucionalnu pomoć u kući koristi samo jedan posto populacije Zadarske županije i to pretežito u gradu Zadru, dok su periferija grada, zaleđe i otoci potpuno nepokriveni takvom vrstom pomoći.
– U Zadru institucionalno zbrinjavanje starijih osoba nije usklađeno s njihovim potrebama. Izvaninstitucionalna skrb je slabo dostupna i razvijena, a pogotovo zbrinjavanje starijih osoba u terminalnoj i preterminalnoj fazi, tzv. palijativi, nije u skladu s potrebama. Zbog toga starije osobe češće koriste bolnički smještaj, a razlozi su s jedne strane socijalno-medicinski, uvjetovani smanjenim smještajnim kapacitetima u institucije za stare i nemoćne te smanjeni kapaciteti za provođenje izvaninstitucionalne skrbi, odnosno smještaja i brige za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti. Zbog toga je jedan od naših programa razvijanje programa međugeneracijske solidarnosti, pomoći starijim osobama u kući. Cilj takvog programa su usluge u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti u kući korisnika. Osim prehrane usluga bi uključivala pomoć u kućanskim poslovima, čišćenju okućnice, brige za imanje, sve s ciljem kako bi korisnik mogao aktivno i zadovoljnije provoditi svoje stare godine uz razgovor i druženje te pružanje higijenske i zdravstvene skrbi i sl., kazala je dr. Željka Klarin, predsjednica Interesnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb HNS-a Zadarske županije.
Kao glavni cilj programa međugeneracijske solidarnosti istaknula je što duže ostajanje starijih ljudi u vlastitom domu, što ih čini aktivnijima i slobodnijima, a zasigurno i dugovječnijima.
– S jedne strane obuhvaća se sve veći broj starije populacije izvaninstitucionalnim oblicima skrbi, dok bi s druge strane cijela društvena zajednica imala od toga koristi jer bi se u takvim ustanovama zapošljavale osobe starije životne dobi, iznad 40 godine života te osobe s manjim obrazovnim statusom koje bi bile domaćice ili pomoćni radnici u kući.

 GRAD ZADAR USTUPA PROSTOR ZA HOSPICIJ?

Osim prvog hospicija, odnosno ustanove za palijativnu skrb koja bi se nakon uspješne humanitarne akcije trebala uspostaviti u gradu Zagrebu, iz HNS-a najavljuju veliku mogućnost osnivanja takve ustanove i u Zadru.
– Pokrovitelj akcije je premijerka Jadranka Kosor. Akcija je započela 21. travnja ove godine, na Dan prava bolesnika, koja će se provoditi u cijeloj Hrvatskoj. Do sada se ova akcija pokazala u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, a sljedeći mjesec humanitarna akcija će se provesti u Zadru i u Splitu. Cilj je prikupljanje sredstava za opremanje prvog hospicija u Hrvatskoj za koji je prostor osigurao Grad Zagreb. Nadam se da ćemo i mi u Zadru napraviti nešto na tu temu. Naime, u nedavnim pregovorima s gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem, on je obećao prostor koji bi Grad Zadar mogao ustupiti za otvaranje jedne takve ustanove u našem gradu, što je jako pohvalno i ovom prigodom mu se i zahvaljujem, istaknula je dr. Klarin.

 O UMIRUĆIMA NEMA TKO NEMA BRINUTI

Sve je veći problem smještanja ljudi s neizlječivim oblicima bolesti. Bolnice ih ne primaju jer ti bolesnici više nisu za aktivno liječenje jer ono nema nikakvog učinka. S druge strane ukućani nisu ni fizički ni psihički, ali ni materijalno spremni pomoći svojim takvim članovima u jednom dužem vremenskom razdoblju. Tada se takvi pacijenti smještaju u Domove za starije i nemoćne koji tada gube svoju osnovnu ulogu, jer se pretvaraju u ustanove za njegu i liječenje bolesnika s visokim mortalitetom. Palijativna skrb je kontrola boli te raznih drugih simptoma, dakle i psihološke, socijalne i duhovne boli bolesnika i članova njihovih obitelji, od trenutka postavljanja dijagnoze neizlječive bolesti pa do žalovanja nakon smrti bolesnika, dakle, uključuje i pomoć samoj obitelji, naglasila je dr. Klarin.